Podsjetnik o tehnologiji dvogodišnjeg vinograda

Prezimljavanje

U pravilu jednogodišnji vinograd treba završiti proteklu vegetacijsku sezonu u jesen uredno okopan sa zagrnutom zemljom na najniža dva pupa. To je djelomična preventivna zaštita, ako tijekom zimskih mjeseci temperatura padne na ispod -15 °C. U sjevernim krajevima, kao što je Međimursko vinogorje, u posljednjih tridesetak godina nije zabilježen slučaj da se pojave tako niske temperature, a da u isto vrijeme nema barem 10-20 cm snijega, koji je u tom slučaju opet dobra zaštita za najniža dva pupa, na koje se u proljeće prikraćuje dvogodišnji vinograd.

Primjena zemljišnih herbicida

Ako je vinograd solidno završio proteklu vegetaciju, a mladice loze su dostigle visinu od 50-100 cm, smatra se da se trs uredno ukorijenio. Vrlo je važno da se tijekom protekle vegetacije redovito okapanjem odstranjivalo plitko površinsko korijenje. Razvoj korijenja u dubinu vrlo je važan za kasnije godine, kada će vinograd biti u rodu. Vinograd neće patiti od ljetnih suša, u jesen duboko korijenje neće povući površinske kiše i manje će pucati bobice. U dubini je toplije pa i korijen dulje ima svoju aktivnost, a i ranije u proljeće kreće s aktivnostima pa time produljuje vegetacijski period loze.

Što se tiče primjene zemljišnih herbicida, važno je da u površinskom sloju od 10-15 cm nema razvijenog plitkog površinskog korijenja. Većina zemljišnih herbicida, s dozvolom za korištenje u mladom vinogradu, veže se uz površinski sloj tla i oborinama se ispire maksimalno 5-10 cm. Ako se odlučite na korištenje istih, od izuzetne je važnosti poštivati sljedeći redoslijed. Početkom ožujka, kada se tlo u vinogradu prosuši, izvrši se tretiranje uskog dijela pasice ispod trsa odabranim zemljišnim herbicidom (Plegde 50 WP, Chikara 25 W, Devrinol,). Ako površina tla baš i nije potpuno čista, može se dodati i koji od herbicida na bazi glifosata. Glifosat se dodaje i ako je počeo rast korova. Vrlo je važno da nakon primjene zemljišnog herbicida padne dovoljno oborina, da ga vežu za površinu tla. Tek tada počinje njegovo djelovanje. Kad je herbicid vezan uz površinu tla, može se obaviti rezidba mladog vinograda na dva najniža i najjača pupa. Najgora varijanta je prvo orezati mladi vinograd pa zatim prekasno prskati lozu herbicidom po ranama od rezidbe. Tada se može desiti da pupovi rano krenu, a da herbicid još nije vezan uz tlo te dolazi do odbijanja kapljica i čestica herbicida na mlade listiće loze.

Mladi vinograd, kombinacija Glifosat + Pledge, nakon kretanja vegetacije

Rezidba na početku druge godine

Kako dvogodišnji vinograd kreće, u pravilu, od dva ostavljena pupa pri tlu, gdje je i najveća mogućnost od izmrzavanja, nema razloga da se rezidba obavi rano. Što se ranije oreže dvogodišnjak, to će loza ranije i krenuti. Najveća moguća greška je da se dvogodišnjak, na položaju s mogućim mrazovima, prerano oreže.

Opasnost od kasne rezidbe krije se jedino u prejakom suzenju, koje može ponekad ometati pravilno kretanje mladice iz pupa, po kojem se cijedi sluz. Stoga je od velike važnosti pravilno prikratiti mladicu u smjeru u kojem se izbjegava direktno suzenje, na prvi pup ispod mjesta reza.

Početak rasta

Kad dvogodišnji vinograd krene, ne krenu samo mladice iz dva ostavljena pupa već krenu i one iz spavajućih pupova, pošto je energija korijena raspoređena na samo dva normalna pupa. Treba naglasiti da se za svaki rast i razvoj mladica utroši određena količina hraniva i energije. Ako se mladice oplijeve prekasno, kad su već velike, tada se odbacuje i veliki dio utrošene energije, koja je mogla biti usmjerena u jači razvoj onog što na trsu treba ostati. Stoga plijevljenje na dvije mladice koje ostaju, treba obaviti ranije, kako bi se energija rasta preusmjerila upravo u te dvije mladice, a ne u one koje se plijevljenjem odstranjuju.

Prihrana

Ako je meliorativnom gnojidbom kod rigolanja dodano dovoljno kalija, fosfora i magnezija, u drugoj godini treba samo izvršiti prihranu dušičnim gnojivom KAN, bacanjem pred početak vegetacije ručno u pasicu u količini od 50 kg/ha. Nepotrebno je gnojiva razbacivati širom, pošto je glavnina korijena još uvijek smještena pod redovima trsova. Kako bi se što više ubrzao početak i rani proljetni rast, poželjno je dodavati u sredstva za zaštitu od bolesti i ureu. U prvim tretiranjima je to koncentracija od 0,5 %, a u kasnijima može biti i do 1 %. U fazi naglog porasta mogu se ponegdje javiti i simptomi manjka nekih od hranjivih elemenata, ako je kod planiranja terena skinuto previše plodnog sloja tla. Najčešće se javljaju problemi s nedostatkom B i Mg.


Manjak bora na mladom vinogradu

Dvogodišnji trs sauvignona pun zaperaka

Rast i zaperci

Zaperci služe za pojačavanje fotosintetske aktivnosti vinove loze. Kada kod nekih sorata mladica krene s rastom, istovremeno krene i rast zaperaka. Što je rast zaperaka jači, to je slabiji rast mladice u visinu. Znači, u vrijeme kada je poželjan što veći i brži rast u visinu, potrebno je sve zaperke što je ranije moguće odstraniti. Tada se sva energija rasta i hranjiva usmjeravaju samo u jednu točku rasta, a to je vrh. Kada mladica naraste do 1,5 m dobivena je željena visina uzgojnog oblika – od tada svi zaperci koji rastu u dijelu iznad visine uzgojnog oblika su korisni, jer trs stvara puno više hranjiva potrebnih za jačanje budućeg stabla i korijena. Naravno da treba voditi brigu i o vezanju budućeg stabla trsa uz oslonac (kolac), kako bi u kasnijim godinama ono bilo što je moguće ravnije. Kod toga je naročito važno da se sva buduća stabla nalaze s iste strane donjih armaturnih žica, kako bi u kasnijim godinama bio olakšan popravak armature.

Zaštita od srna i ostale divljači

Ako se mladi dvogodišnji vinograd nalazi u blizini šume ili mjesta na kojem obitavaju srne, najvjerojatnije je da će one doći u vinograd i početi se hraniti mladim vršcima dvogodišnjaka. Jedan od mogućih načina zaštite je i postavljanje PVC tuljaca, koje nažalost treba postepeno podizati, kako bi vrh koji raste stalno bio zaštićen. Srne naročito vole matičnjake loznih podloga te sorte iz grupacije Pinota.

Vršikanje nepotrebno

Vršikanje je odbacivanje dijela već stvorene biomase, za čije stvaranje je loza utrošila energiju i hranjiva. Ne postoji posebna potreba da se u dvogodišnjem vinogradu izvodi vršikanje. Naročito ne prerano vršikanje, jer se njime odbacuje dio zelene mase prije nego što je mladi vinograd uspio vratiti većinu utrošene energije za svoj rast, a potaknuo se rast novih zaperaka i vrhova, koji ponovno troše nova hranjiva i energiju za svoj rast. Dovoljno je samo vrhove položiti po gornjem paru žica i pred jesen izvršiti pinciranje ili rez samo dijela, koji još uvijek ima nerazvijene  listove.

Zaštita

Zaštitu od bolesti i štetnika treba obavljati već kod samog bubrenja pupova, u cilju zaštite od grinja. Najvažnija su tretiranja i zaštita od peronospore. Kako dvogodišnjak može imati vrlo jaki porast, i do 20-30 cm kroz desetak dana, treba znati da je svaki novi porast, izrastao od posljednje zaštite, nezaštićen. Ako se koriste preventivni kontaktni fungicidi (Dithane, Antracol, Folpet), tada novo izrasli dio nije ni tretiran, a ako se koriste sistemični fungicidi (Mikal, Melody,Talendo…), koje list upija, tada je u načelu koncentracija novim rastom razrijeđena te i u tom slučaju dozacija po ha lisne površine opet nije dovoljna.

Dozrijevanje

Krajem vegetacije treba razmišljati da rozgva od koje ćemo u trećoj godini formirati buduće deblo novog trsa, što bolje dozori. Stoga, u drugom dijelu vegetacije treba prestati s dodavanjem dušičnih gnojiva, a pred kraj vegetacije zaštitu izvršiti s jačim koncentracijama bakrenih pripravaka, koji sami po sebi utječu na prekidanje vegetacije i bolje dozrijevanje rozgve.

Autor: Adrian Horvat, dipl. ing.

image_printPripremi za ispis