Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Tijekom ovogodišnjeg mjeseca veljače o.g. zabilježili smo desetak dana s najvišim temperaturama zraka u rasponu od 10° do 19°C, a tijekom današnjeg su dana najavljene maksimalne vrijednosti čak do 21°C! U takvim uvjetima od početka veljače bilježimo početak cvatnje lijeske (formiranje muških cvatova) (u našim uvjetima lijeska cvjeta najranije od svih voćaka)!

Prilikom uzgoja nekoliko grmova lijeske uz okućnice za vlastite potrebe domaćinstva obično ne poduzimamo mjere zaštite od štetnika i bolesti. Ali, sadnjom nasada lijeske u plantažama na većim površinama već nakon nekoliko sezona vlasnici primjećuju različite neželjene promjene koje potječu od prekomjerne pojave štetnih organizama.

Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće gubitke u suvremenim nasadima čine ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum) (vidi Tablicu 2.), dok pri bolestima najveću pozornost posvećujemo zaštiti od različitih uzročnika truleži plodova (Monilinia fructigena, Monilinia coryli, Monilinia laxa, Nematospora coryli)! VAŽNO: zadnjih desetak godina gljive iz porodice Botryosphaeriaceae su predmet sve većeg interesa mikologa diljem svijeta. Vrste iz spomenute familije se opisuju kao uzročnici raka i odumiranja voćaka, ali sve češće ih se povezuje sa pojavama kao što su sušenje pupova, palež cvjetova ili propadanje plodova (npr. istraživanja u Hrvatskoj tijekom 2018. su dokazala da sušenje plodova lijeske, za koje se ranije smatralo da potječu od gljiva Monilinia ili Cytospora ili Phomopsis, zapravo najvećim dijelom također potječu od patogene gljive Botryosphaeria dothidea) (izvor: Zavod za zaštitu bilja, Zagreb)!

Premda se pepelnica (Phyllactinia coryli) pojavljuje gotovo svake godine u drugom dijelu vegetacije, najčešće je nije potrebno suzbijati. Trenutno još nemamo informacija o značajnijoj pojavi bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane). Ipak, prema literaturnim podatcima u plantažnim je nasadima opisan već broj mogućih uzročnika bolesti lijeske (vidi Tablicu 1.)!

Važno: Tijekom cvatnje lijeske (krajem zime) ne preporučujemo poduzimati mjere usmjerene kemijske zaštite, naročito ne primjenu bakarnih i sumpornih pripravaka!

Tablica 1. Najčešći uzročnici bolesti opisani u nasadima lijeske:

Potencijalno je u vrijeme bubrenja pupova i početka vegetacije za lijesku opasan napad ljeskove grinje! Ljeskova grinja u mnogim nasadima napadnuta gotovo trećinu ukupnih pupova, te proizvođači gotovo uvijek moraju poduzeti mjere suzbijanja. Ovu grinju ubrajamo u skupinu šiškarica (fam. Eriophydae), imaju duguljasto tijelo i samo dva para nogu, bijele je ili skoro prozirne boje, veličine su svega 0,2 mm i za razliku od grinja iz skupine crvenih pauka ne vide se okom već jedino uz pomoć povećana 20tak puta! Imaju više pokoljenja tijekom sezone, a prezime odrasli oblici u pupovima. Krajem zime i početkom proljeća počinju se intenzivno hraniti sisanjem biljnih sokova. Time uzrokuju nabreknuće zaraženih pupova, koji se naknadno ne otvaraju ili se razvija deformirano lišće koje se postupno suši.

U našoj zemlji nema registriranih akaricida za suzbijanje ljeskove grinje, pa koristimo posredan učinak koji na grinje šiškarice (Eriophydae), pa i ljeskovu grinju (Phytophus avellanae), pokazuju sumporni fungicidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Stoga tijekom toplijih ožujskih ili travanjskih dana s dnevnim vrijednostima temperature zraka 15° do 20°C preporučujemo planirati primjenu sumpornih fungicida u plantažnim nasadima lijeske.

Tablica 2. Najčešći štetni organizmi životinjskog podrijetla opisani u nasadima lijeske:

Također, za mirna vremena u početnom dijelu porasta korova (moguće je planirati usmjereno suzbijanje korova u „herbicidne trake“). Naime, nasadi lijeske u područjima s više od 800 mm godišnjih oborina preporučuje se zatravljivati, te iste održavati košnjom. Moguće je u nasadima starijim od 3 godine pojas ispod krošnje lokalno tretirati totalnim herbicidima na osnovi glifosata (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U narednom razdoblju tijekom mjeseca ožujka i travnja preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje nasada lijeske na moguću pojavu štetnih gusjenica, dok većinu usmjerenih zaštita protiv ekonomski najvažnijih štetnika i bolesti lijeske preporučujemo planirati tijekom svibnja, lipnja i srpnja (protiv ljeskotoča, fitofagnih stjenica, te bolesti plodova i lišća)!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr