Ratarstvo, Savjet

Prihrana ozimih kultura vrlo je bitna agrotehnička mjera za sve strne žitarice. Zbog velikih količina padalina tijekom zime dolazi do ispiranja zemljišta, a uslijed toga usjevi oskudijevaju s hranom, posebno sa dušikom.

Zbog toga im treba osigurati potrebnu hranu mineralnim gnojivima koja su na bazi dušika. Ove preporuke za dopunsku gnojidbu podrazumijevaju da je osnovna gnojidba izvršena pravovremeno i u optimalnim količinama.

Vrijeme prve prihrane počinje polovinom veljače, u razdoblju prijelaza usjeva iz zimskog mirovanja u proljetni porast, kada dolazi do povećanja volumena stanica i brzog porasta nadzemne mase. Prva je prihrana važna za sve ozime usjeve i vrlo je bitno da se s njom ne kasni. Naročito je to važno za ozimi ječam koji ima kratak period proljetnog nabusavanja. Važnost prve prihrane je u tome da pospješuje formiranje primarnih i sekundarnih izboja u busu iz kojih će se razviti vlati koje nose klas. Dakle, izostanak ili samo kašnjenje 1. prihrane, dovode do gubitka i do smanjivanja samog prinosa kultura.

U prvoj prihrani, pogodnije je koristiti KAN u odnosu na UREU. Razlog tome je da KAN ne vrši dodatno zakiseljavanje tla, jer sadrži kalcij koji snižava kiselost i popravlja tlo, te omogućava lakše usvajanje ostalih hranjiva. Osim toga, KAN je gnojivo koje sadrži dušik u lako pristupačnom obliku biljkama, odnosno sadrži 50 % dušika u nitratnom, a 50 % dušika u amonijskom obliku, te ga one usvajaju odmah nakon primjene, za razliku od dušika koji se nalazi u UREI u obliku koji nije odmah pristupačan biljci i treba proći 10-ak dana da bi se transformirao u oblik dostupan biljci.

Prilikom 1. prihrane u tlo se unosi 100-150 kg/ha KAN-a, iako se na terenu susrećemo i sa primjenom NPK 15-15-15 u količini 150-200 kg/ha, naravno primjena ove formulacije bi trebala biti iznimka, a ne pravilo, prvenstveno zbog ekonomske isplativosti ove formulacije.

Drugo prihranjivanje se obavlja krajem ožujka kad porastu temperature zraka i tla, a mogu se primijeniti KAN ili UREA. KAN se koristi u količini 100-150 kg/ha. UREA se u ovoj fazi razvoja može primijeniti u krutom obliku razbacivanjem po površini u količini 80-100 kg/ha ili primjenom preko lista kada se koristi 200-300 l/ha 20 %-ne otopine. Također se kao folijarna prihrana može koristiti i tekuće gnojivo UAN u količini 50-80 l/ha. Ako se druga prihrana veže za zaštitu usjeva od bolesti i štetnika koristit će se tekuća gnojiva da bi se u jednom prohodu obavila i prihrana i zaštita usjeva. Kod folijarne prihrane treba voditi računa da se primjena vrši rano ujutro ili predvečer da bi se izbjegla opasnost od pojave opeklina na listu.

Treća prihrana se obavlja početkom klasanja u količini 50 kg/ha ako se primjenjuje u krutom obliku. Preporuka je u 3. prihrani mineralna gnojiva primijeniti folijarno jer u ovoj fazi ima puno zelene mase, koja može odmah iskoristiti hranjiva dana preko lista. UAN se može primijeniti u količini 40-80 l/ha, a otopina UREE u koncentraciji 5-8 %. Navedena gnojiva dobro prekrivaju tretiranu površinu, postojana su na listu i dobro se upijaju što im omogućuje maksimalnu iskoristivost.

Potrebno je skrenuti pozornost da je cilj optimalna gnojidba i održavanje ekološke ravnoteže, a ne uništavanje i zagađivanje okoliša i samog tla. Tlo je prirodni resurs koji nije obnovljiv i zbog toga ga treba racionalno iskorištavati i pridavati mu veliku pažnju.

Slavica Kostelac, dipl. ing. agr.
stručni savjetnik