Formiranje uzgojnog oblika kotlaste krošnje bajama
Slika 1. Strojna berba bajama
Popravljena vaza, odnosno popravljena šuplja, kotlasta krošnja je dobar izbor uzgojnog oblika ove voćne vrste kojemu čvrsti skelet krošnje sačinjavaju 3-4 primarne skeletne grane s visinom debla od minimum 80 cm radi mehanizirane berbe. Primarne skeletne grane bez provodnice (centralne osi) raspoređene pravilno na deblo zatvaraju međusobno kut od 120°, a u odnosu na zamišljenu centralnu os zatvaraju kut od 45°. Primarne skeletne grane trebaju biti razvedene na deblu na međusobnom razmaku od najmanje 10 cm i na razne strane, kako bi uporište tih glavnih grana bilo što čvršće. Sekundarne grane prve serije, koje se razvijaju na udaljenosti 40-60 cm od mjesta izbijanja primarnih skeletnih grana, raspoređuju se uvijek u istom pravcu na primarnoj skeletnoj grani kako bi se izbjeglo međusobno zasjenjivanje. Sekundarne grane druge serije razvijaju se u obrnutom pravcu od prve serije, a sekundarne grane treće serije u obrnutom pravcu od druge serije. Međusobni razmak sekundarnih skeletnih grana na primarnoj skeletnoj grani iznosi 60-80 cm i prema vrhu primarne grane se smanjuju. Na taj način svaki od tri dijela ovog uzgojnog oblika imaju određen zračni prostor, a cijela je krošnja otvorena i osvijetljena.
Slika 2. Uzgojni oblik kotlaste krošnje bajama
Na sekundarnim skeletnim granama razvode se tercijarne grane na isti način kao sekundarne na primarnim. Na sekundarnim i tercijarnim granama raspoređeno je obrastajuće i rodno drvo, odnosno mladice.
Stablo bajama slobodnije raste u prostoru od primjerice stabla breskve, teže se održava pravilan uzgojni oblik popravljene vaze sa sekunadrnim i tercijarnim granama, te formiranje krošnje kod stabla bajama treba biti slobodnije, prirodnije.
Kako je ovogodišnja sadnja bajama u tijeku ovi savjeti o formiranju uzgojnog oblika kotlaste krošnje bajama trebali bi poslužiti kao putokaz, jer rezidba započinje završetkom sadnje.
Dakle, odmah nakon sadnje (jednogodišnje sadnice sa prijevremenim izbojima) sadnica se skraćuje na 1,10 m visine od razine tla, a prijevremene mladice koje rastu u prostoru od 0,8m-1,1m visine sadnice skraćuju se na 1-2 pupa zavisno od njene debljine (deblje na dva, a tanje na 1 pup).Sve prijevremene mladice koje se nalaze ispod 0,8 m visine sadnice potpuno se odstranjuju. Takav način rezidbe jednogodišnje sadnice omogućuje mehaniziranu berbu.
Slika 3. Po završetku sadnje kreće se s rezidbom
Već početkom ljeta izabrati će se 3-4 pravilno smještene i deblje mladice kao primarne skeletne grane popravljene šuplje krošnje tzv. kotlaste krošnje ili vaze, a ostale mladice će se pincirati. Snažan rast u toku vegetacije prve godine omogućiti će formiranje i prve serije sekundarnih grana.
U toku zime druge godine izvršiti će se rezidba za formiranje kotlaste krošnje ili vaze. U toku vegetacije druge godine pinciranjem konkurentnih mladica omogućiti će se snažan i brzi rast predviđenih primarnih skeletnih grana. Odstraniti će se također i suvišne grane koje rastu u unutrašnjosti krošnje.
U zimskom razdoblju treće godine rezidba će se usmjeriti na brži rast primarnih skeletnih grana, te prve, a i druge serije sekundarnih grana vodeći računa o jednogodišnjim mladicama u krošnji, koje treba pripremiti za početak rodnosti. Zelenom rezidbom u vegetaciji treće godine odstraniti će se suvišne grane iz unutrašnjosti krošnje, vodopije, te potpomoći rast primarnih i sekundarnih grana krošnje.
Slika 4.Obvezna zelena rezidba
Na kraju treće godine nakon sadnje krošnja će biti toliko snažna da će biti uočljive i sekundarne grane treće serije, te formiran veći broj rodnih grana.
Slika 5.Suvremeni nasad bajama sa formiranom popravljenom vazom
Kod formiranja krošnje i rezidbe bajama treba voditi računa o tendenciji prirodnog i slobodnijeg formiranja kotlaste krošnje. Zbog toga rezidbom treba respektirati tu tendenciju i usmjeravati rast u željeni uzgojni oblik.
Gordana Dragun,dipli.ng.agr.