Ribarstvo, Vijest

Okrugli stol je organizirala Udruga za zaštitu prirode i očuvanje biološke raznolikosti WWF Adria, a sudjelovalo je 40-tak dionika iz raznih područja sektora ribarstva (ribari, predstavnici lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu, organizacija proizvođača, riboprerađivači, uzgajivači, predstavnici Hrvatska gospodarska komora i Hrvatske obrtničke komore, nevladine organizacije, ministarstvo poljoprivrede i drugi), od čega je bilo sedam panelista.

Okrugli stol je započeo predavanjima predstavnika WWF Adria koja su skrenula pozornost na aktualno stanje i probleme te su predstavljeni projekti morskog programa WW Adria (Projekt Fish Forward – kroz održivo ribarstvo do održive hrane; Projekt Blue Smart – edukacija o održivom ribarstvu; Projekt unaprjeđenja ribolova male plave ribe u Jadranu; Projekt Uspostava modela zajedničkog upravljanja malim gospodarskim ribarstvom u Sredozemlju). Nakon toga su za okrugli stol sjeli panelisti i moderator dr.sc. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru. Odgovore na pitanja su pokušali dati Petar Ugarković (urednik portala Podvodni.hr), Danijel Strugar (predstavnik ceha ribara Hrvatske obrtničke komore), Šime Kosor (Upravitelj Ribarske zadruge i Organizacije proizvođača Omega 3), Marko Milić (voditelj proizvodnje u tvornici za preradu ribe „Mardešić“), Marin Mihanović (predstavnik Uprave za ribarstvo), Sanja Matić Skoko (Institut za oceanografiju i ribarstvo) i Danijel Kanski (WWF Adria).

„Uloga WWF-a je na neki način djelovati poput ljepila koje će spojiti ribare, administraciju i znanstvenike, te osigurati da svi dionici pričaju istim jezikom i govore istu stvar. Također, ne smije se niti zanemariti uloga potrošača kao kritične mase koja mora znati prepoznati koji su proizvodi iz ribarstva održivi, a koji to nisu." rekao je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adria.

Nakon rasprave, svi prisutni na skupu bili su u mogućnosti postavljati pitanja te je rasprava protekla u otvorenom i konstruktivnom dijalogu. Većina sudionika složila se da je stanje resursa kritično i da su nužne hitne promjene ako želimo da Jadranski ekosustav i ribarstvo opstanu.

Zaključci okruglog stola su da je zajedničkim naporima i komunikacijom znanstvenika i ribara uz pomoć Uprave za ribarstvo moguće napraviti značajne pomake koji su već i vidljivi na poboljšanom stanju i ulovu sitne plave ribe. Svoju odgovornost su prihvatili i ribari koji imaju mogućnost kroz organizaciju sektora i potpore Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo obavljati ribolov na održivi način. Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano radi na poboljšanju zakonskih okvira i pojačanoj inspekciji i nadzoru uz uključivanje najnovijih tehnologija kao što su dronovi i mobilne aplikacije. Promjena svijesti kupaca o utjecaju i posljedicama njihove kupnje na sva mora svijeta također su osnova u razvoju svjesnog društva koji se brine o prirodi od koje i s kojom živi.