Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Što je zlatna žutica vinove loze?!

Zlatna žutica (Grapevine flavescence doreé) je trenutno najopasnija i neizlječiva bolest vinove loze u Europi, a intenzivno se zadnjih deset godina širi u Hrvatskoj. Bolest se proširi na dva osnovna načina: skrivenim zarazama u loznim cjepovima i pomoću prirodnih prenositelja: kukaca iz skupine cikada ili cvrčaka! Zlatna žutica se ne prenosi rezidbom, niti dodirom zaražene i oboljele loze. Glavna biljka domaćin zlatne žutice je europska vinova loza (Vitis vinifera), ali i druge Vitis vrste (npr. direktno rodni američki hibridi) (npr. Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.). Najosjetljivije vinske sorte na zarazu zlatnom žuticom u Međimurju su Rajnski rizling, Silvanac zeleni, Chradonnay, Pinot sivi, Pinot crni, te Moslavac bijeli ili Šipon. Ostale biljke domaćini štetnog organizma jesu obična pavitina (Clematis alba) i crna joha (Alnus glutinosa), dok je prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus).

Bolest zlatne žutice vinove loze uzrokuju mikroorganizmi smješteni u žilnom staničju, stanične strukture slične bakterijama, ali bez čvrste stjenke. Kada se uzročnici ove bolesti umnože do brojnosti koja začepljuje žile pojavljuju se karakteristični simptomi: uvijanje plojke prema naličju, žućenje lišća odnosno crvenjenje kod tamnih sorata, sušenje cvata, venuće formiranog grozda te slabije dozrijevanje mladica na inficiranom trsju.

Ako je u vinogradu više od 20 % trsova koji pokazuju simptome koji upućuju na zarazu zlatnom žuticom naređuje se mjera krčenja cijelog vinograda (NN 48/2018).

Danas mnogi znanstvenici smatraju da će zlatna žutica u europskim vinorodnim područjima gdje se ne provode sustavne mjere zaštite uzrokovati nesagledive posljedice, slične štetama koje su zabilježene nakon prve pojave trsne uši sredinom 19. stoljeća (Phylloxera) (propadanje i krčenje mnogobrojnih vinograda)! Smatra se da je faktor umnažanja zlatne žutice deset ili više, što znači da je broj zaraženog trsja svake godine barem deset puta veći nego protekle sezone! Osnovne mjere suzbijanja zlatne žutice u vinogradarstvu počivaju na korištenju zdravstveno ispravnih loznih cjepova, uklanjanju zaraženih biljaka i obaveznom suzbijanju cvrčaka!

Stanje sa zlatnom žuticom u Međimurskom vinogorju!

Sve donedavno se smatralo da zlatnu žuticu u Međimurskom vinogorju imamo sporadično raširenu, samo na pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima. Ali, ujesen protekle 2017. šest je međimurskih vinogradara prijavilo jaču zarazu (>20 %) i iskrčilo 2,78 hektara vinove loze inficiranih zlatnom žuticom. Novom Odlukom o određivanju demarkacijskih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenje i suzbijanja zlatne žutice vinove loze  (NN 55/2018) od sredine mjeseca lipnja 2018. cijelo Međimursko vinogorje se smatra zaraženim područjem (pedeset i sedam katastarskih općina proglašeno je demarkiranim područjem). Svi vinogradari u zaraženom području moraju pregledavati svoje nasade na moguću pojavu simptoma zlatne žutice, redovito žutim ljepljivim pločama pratiti brojnost američkog cvrčka i provoditi suzbijanje cvrčaka nakon cvatnje vinograda!

Prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim područjima! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! Nažalost, u vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja (vidi Histogram 1.). Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze, jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

Što sa zapuštenim vinogradima?!

Zapušteni (netretirani) vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze. Stoga je njihovo krčenje u demarkiranom području obvezno! Nova „Naredba za poduzimanje mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ (NN 48/2018) u Članku 12. propisuje mjere u zapuštenim vinogradima u sigurnosnom području: Fitosanitarni inspektor će narediti posjedniku zapuštenog vinograda u sigurnosnom području da ga u određenom roku privede kulturi, te ga redovito obrađuje i održava. Ako posjednik ne provodi ove mjere inspektor će narediti krčenje zapuštenog vinograda.

Ako se zapušteni vinograd nalazi izvan demarkiranog područja o tome treba obavijestiti nadležnog poljoprivrednog inspektora.

Jedinice lokalne samouprave obvezne su nadležnim inspekcijama pružiti pomoć pri utvrđivanju posjednika zapuštenih vinograda!

Prilikom sumnje na moguće simptome zlatne žutice u vinogradu (npr. prva pojava početkom rujna 2018.) pomoć oko determinacije stvarnog uzroka žućenja i sušenja trsja vinogradari mogu potražiti u Službi (Zrinsko-frankopana 9/3, Čakovec)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr