Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Obično to na početku i uspiju ali samo na kratko. Trips se ubrzo opet pojavljuje, a kada  dođe berba primjena kemijskih sredstava zbog karence (vrijeme od primjene sredstva do berbe)  je ograničena. U to vrijeme i temperature postaju visoke što pogoduje njegovom bržem razvoju te poljoprivrednici gube prvo bitku, a onda i rat sa ovim opasnim štetnikom.

Slika 1. Orius u cvijetu paprike (ličinka lijevo i odrasla jedinka desno)

OPIS, VAŽNOST I ŠTETE

Kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis) je maleni kukac, žutonarančaste do kestenjastosmeđe boje. Ličinke su svjetlije boje i manje od odraslih kukaca. Izraziti je polifag (napada veliki broj biljnih vrsta), a od plodovitog povrća najveće štete radi na paprici i to najprije na listovima koji se na mjestu uboda i sisanja  ne razvijaju pravilno, te list daljnjim razvojem ostaje deformiran (slika 2).

Slika 2. Štete od tripsa na listu paprike

Pojavom prvih plodova trips započinje svoju ishranu. Najbolje mu odgovaraju tek zametnuti plodovi koji postaju prava poslastica. Sisanjem biljnih sokova na plodovima i njihovim daljnjim rastom, oni postaju deformirani i izobličeni te gube tržišnu vrijednost (slika 3).

Slika 3. Štete od tripsa na plodu paprike (mali deformirani plodovi sa smeđim pjegama)

U svim obiđenim zaštićenim prostorima navedeni trips bio je prisutan te se na pojedinim cvjetovima moglo naći preko 50 tripsa (slika 4).

Slika 4. Trips u cvijetu paprike

Osim direktnih šteta koje radi, kalifornijski trips je i vektor različitih virusa (slika 5 i slika 6).

Slika 5. TSWV (Tomato spotted wilt virus) na plodu paprike

Slika 6. TSWV (Tomato spotted wilt virus) na biljkama paprike

ZAŠTITA

Za praćenje štetnika u zaštićenim prostorima postavljaju se plave i  žute ljepljive ploče. U uvjetima gdje je prisutnost štetnika velika može se postaviti i veći broj ploča jer će se na taj način smanjiti brojnost štetnika. Nakon početnog smanjenja populacije tripsa dolazimo do odluke koju poljoprivredni proizvođači moraju donijeti, a to je da li koristiti kemijsku zaštitu ili primijeniti biološku zaštitu. Popis dozvoljenih kemijskih sredstava nalazi se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu na stranicama Ministarstva poljoprivrede (http ://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Za biološku zaštitu primjenjuju se stjenice iz roda Orius i predatorska grinja iz roda Amblyseius. Količina koja je potrebna ovisi o stanju nasada i veličini populacije tripsa koja je prisutna u nasadu. Primjena je dosta jednostavna. Stjenice i grinje su pakirane u plastične bočice te se iz bočica istresaju na biljke. Nakon primjene potreban je određeni period da se stjenica i grinja razviju odnosno da počnu djelovati i da dođe do smanjenja populacije tripsa. Ovo je obično najteži dio i teško je uvjeriti poljoprivrednika da će sve biti u redu dok on gleda kako trips radi štete na njegovim biljkama. Nekoliko poljoprivrednika koji su krenuli s biološkom zaštitom u ovom trenutku nisu izdržali i posegnuli su za primjenom kemijskih sredstava. To nije dobro i svakako je velika greška koju rade.

POKUS

Kroz slike i tekst usporedit ćemo dvije godine proizvodnje paprike u istom plasteniku u Polači u Zadarskoj županiji, kod vrijednog poljoprivrednog proizvođača Josipa Bobanovića. Prve godine bez biološke zaštite i druge godine sa biološkom zaštitom.

Prošle godine (2017. godine) u nasadu paprike bila je postavljena biološka zaštita ali dogodilo se upravo ovo gore opisano. Nakon pojave tripsa poljoprivrednik je izgubio vjeru u biološku zaštitu i krenuo kemijskim putem. Nakon početnog uspjeha došla je berba koja je bila ograničavajući faktor za primjenu nekih sredstava sa duljom karencom. Sredstva sa kraćom karencom je brzo „potrošio“ a kako su temperature bile sve veće razvoj tripsa je bio sve brži te je u kratko vrijeme u cvijetu bilo preko 30 tripsa. Ubrzo je izgubljen rat s tripsom i već početkom 8. mjeseca paprika se više nije mogla brati jer su plodovi bili deformirani sa smeđim pjegama i nasad je propao.

Slika 7. Biljka paprike kod koje se više nije moguće boriti ni kemijskom ni biološkom zaštitom. Trips i  biljne uši su pobijedili (2017.)

Ove godine (2018. godine) ponovo je krenuo u biološku zaštitu paprike u istom plasteniku. Očekivano, trips se pojavio odmah nakon sadnje. Postavljali smo ploče za njegovo masovno izlovljavanje i upotrijebili neka kemijska sredstva koja neće naškoditi korisnim kukcima i grinjama koje smo namjeravali primijeniti. Nakon što smo smanjili početnu vrlo veliku populaciju tripsa postavljena je biološka zaštita. Uvjeravanjem poljoprivrednika da će sve biti u redu iako se već bio pojavio i virus (TSWV) ove godine je poslušao, bio strpljiv i danas ima zdrav, krasan nasad paprike.

Prednosti primjene biološke zaštite su višestruke. Prva je svakako što je primjena kemijskih sredstava svedena na minimum. Berba se može obavljati opušteno, prema potrebama narudžbe jer nema karence. Izbjegnuto je prskanje nasada koje može biti u ovo vrijeme, kad su biljke već velike, jako teško i naporno. A najveća prednost je što plastenik dugotrajno očistimo od ovog opasnog štetnika. Primjenom biološke zaštite ostavljamo „čist“ plastenik i za nadolazeće kulture. Dakle, zaključak je svakako pružimo priliku biološkoj zaštiti, budimo strpljivi i bit ćemo nagrađeni zdravim nasadom!

Slika 8. Zdravi nasad paprike pod biološkom zaštitom 

                                                                                        Mirjana Dijan, dipl.ing.agr., viši stručni savjetnik

Literatura: Milan Maceljski i suradnici: Zaštita povrća od štetočinja