Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Od posljednje upute za četvrtu zaštitu vinograda nakon cvatnje proteklo je 14 dana (4.7. 2018.).

U mjesecu srpnju o.g. nastavilo se iznadprosječno kišno i ne previše vruće razdoblje koje bilježimo još od zadnje dekade proteklog mjeseca lipnja o.g. (vidi Tablicu 1.)! Tako je u prvih 15 dana mjeseca srpnja o.g. tijekom 9 oborinska dana na mjernim mjestima u vinogorju Trnovčak i Orehovčak zabilježeno čak 83,2 do 86,9 mm kiše (mjesečni prosjek oborina za srpanj iznosi 67,2 mm)! Nove su manje količine oborina moguće tijekom današnjeg popodneva (18.7. 2018.), a nakon toga vrlo sparno i vruće razdoblje (29°C)! Srednje su dnevne temperature u istom razdoblju u vinogorju često bile 16-22°C, a relativna vlažnost zraka je tijekom kišnog razdoblja 80-100 %! U takvim uvjetima bilježimo nastavak epifitocije plamenjače ili peronospore vinove loze (Plasmopara viticola), koja traje još od početka mjeseca svibnja o.g.!

Tablica 1. Količina i raspored oborina tijekom prve polovice mjeseca srpnja 2018. na nekim mjernim mjestima u Međimurskom vinogorju.

Lokalitet	Količina oborina po danima (mm) u prvoj polovici srpnja						Ukupno
	4.7.	5./6.7.	6./7.7.	11.7.	12.7.	14./15.7.
Trnovčak	15,6	22,8	10,6	27,6	2,0	4,6	83,2 mm
Orehovčak	15,7	12,3	22,2	24,2	1,4	11,1	86,9 mm

*Dana 5./6., 6./7., 11., te 14./15. srpnja 2018. zabilježeno je vrlo dugotrajno vlaženje biljnih organa (u trajanju >=22 sata), a relativna vlažnost zraka je pritom iznosila 99-100 %! Temperature tijekom navedenog kišnog razdoblja često su bile 17-29°C (idealno za sekundarni razvoj plamenjače vinove loze)!

Tako je poljskom mikro-pokusu Službe na lokalitetu Vučetinec, nakon šest usmjerenih aplikacija provedenih u razdoblju 2.5.-5.7. 2018. (uz prosječni razmak tretiranja 13 dana), plamenjača ili peronospora na nezaštićenom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon do 12. srpnja 2018. uništila više od 90 % lišća i više od 65 % grožđa! U svim članovima mikro-pokusa do sredine mjeseca srpnja o.g. dobivena je odlična zaštita protiv navedene bolesti!

Plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola) u narednih mjesec dana još uvijek može potpuno uništiti sve lišće na slabije zaštićenom ili netretiranom trsju!

Također, nakon 23. lipnja o.g. na netretiranom grožđu vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon pronalazimo prve simptome pepelnice (Erysiphe)!

Toplo i sparno razdoblje u drugoj polovici srpnja i početkom mjeseca kolovoza moguće će još pogodovati razvoju kasne pepelnice na bobicama i(ili) peteljkovini u slabije zaštićenim vinogradima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling pa čak i na Graševini.

Tablica 2. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Orehovčak (općina Štrigova) u nasadu vinskih sorata Graševina i Moslavac bijeli ili Šipon tijekom proteklih osam sezona:

Godina	Zbroj srednjih temperatura >10°C (1.4.-15.7.)
2011.	755°
2012.	812°
2013.	730°
2014.	650°
2015.	769°
2016.	742°
2017.	804°
2018.	892°

 Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura mjereno od početka travnja do sredine mjeseca srpnja o.g. suma je dosegnula vrijednost čak 892°C, što je najviše u zadnjih osam godina mjereno do sredine srpnja (vidi Tablicu 2.)! Prema najavi iz protekle dvije upute već posljednjih tjedan dana traje početak dozrijevanja grožđa (promjena boja kožice) kod vinskih sorata ranije epohe dozrijevanja (npr. vidljivo na vinskim sortama Chardonnay, Pinot sivi, Pinot crni  i dr.).

Važno: Zbog takvih uvjeta već sredinom mjeseca srpnja o.g. vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima zbog mogućeg negativnog utjecaja na početak vrenja i fermentaciju mošta (voditi računa o karencama propisanim za vinske sorte grožđa) (vidi posljednju preporuku od 4. srpnja o.g.)!

U razdoblju od 15.6.-9.7. 2018. bilježili smo let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) na plemenitim vinskim sortama (Rajnski rizling, Graševina, Moslavac bijeli ili Šipon) (na praćenim lokalitetima Trnovčak, Sv.Urban i Orehovčak), ali njihova brojnost je u posljednjih 20-tak godina najmanja (ukupno je na tri praćena lokaliteta u navedenom razdoblju uhvaćen samo 21 leptir!).

U tom su razdoblju istovremeno vrlo aktivni i cvrčci (Scaphoideus, Hyalestes) – prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO), pa je u proteklom razdoblju (u drugoj i trećoj zaštiti nakon cvatnje) bilo potrebno odabrati djelatne tvari koje istovremeno suzbijanju sve navedene štetne organizme u vinogradima!

Vinogradarima preporučujemo u narednim danima vješati žute ljepljive ploče kako bi se pratila populacija američkog cvrčka, te prema potrebi obavilo dodatno tretiranje (ako se na jednu ploču tijekom 7 dana u srpnju uhvati barem 4 odrasla oblika ovog štetnika)!

Na 7 praćenih lokacija (Sveti Urban 3x, Vučetinec, Železna Gora i Trnovčak) od sredine lipnja do 17. srpnja o.g. još nije uhvaćen niti jedan odrasli oblik američkog cvrčka!

„Rizični položaji“ na moguću pojavu i širenje zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO syn. Candidatus phytoplasma vitis) su svi nasadi u demarkiranom području (Odlukom od 2018. to je cijelo Međimursko vinogorje) (naročito  vinogradi koji su 500-1.000 m zračne linije udaljeni od zapuštenih (neobrađenih) vinograda i nasada gdje se još uzgajaju direktno rodni američki hibridi (npr. Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.)!

Odrasli oblici američkog cvrčka bit će „aktivni u prijenosu zlatne žutice“ sa oboljelog na zdravo trsje narednih 60-tak dana (naročito tijekom kolovoza i početkom rujna)!

Prve ovogodišnje simptome zlatne žutice primijetili smo već nakon cvatnje, ali tipične se promjene uočavaju posljednjih 15-tak dana! Bolesno trsje preporučujemo iskrčiti (o istom obavijestiti fitosanitarnu inspekciju ili Zavod za zaštitu bilja)!

Američkog cvrčka preporučujemo još krajem srpnja i početkom kolovoza 2018. suzbijati u mladim vinogradima sadnje 2018. i 2017. godine, kao i u loznim rasadnicima!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Posebice je zaštita od kasne plamenjače lišća (Plasmopara) potrebna još u mladim nasadima sadnje 2018. i 2017.!

Kako započinje dozrijevanje grožđa ranije epohe dozrijevanja vinogradare upozoravamo i na octenu mušicu (Drosophila suzukii), novijeg štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje vrlo opasne kisele truleži grožđa! Na položajima i sortama gdje je ova bolest bila dominantan problem u proteklim sezonama preporučujemo u narednim danima započeti postavljanjem plastičnih boca zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

U posljednjoj smo preporuci protiv plamenjače naglašavali ograničenja fungicida sa sadržajem ditiokarbamata, folpeta ili bakra. Ponovno upozoravamo da je u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno dopuštene su dvije primjene bakarnih fungicida u prosječnim količinama! Karenca bakarnim pripravcima za vinske sorte grožđa u našoj zemlji iznosi 35 dana. Prednost protiv plamenjače (Plasmopara) vinove loze u drugoj polovici srpnja (i početkom kolovoza) dajemo pripravcima kraće karence (21 dan) (ciazofamid)!

Protiv pepelnice grožđa (Erysiphe necator) preporučujemo korištenje manjih količina (doza) sumpornih fungicida i nekih "botriticida" koji pokazuju postranu djelotvornost na pepelnicu (vidi Tablicu 3.)! Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji za vinske sorte grožđa iznosi 35 dana.

VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!

Ako se trend iznadprosječno-toplog razdoblja nastavi u narednom mjesecu početak berbe vinskih sorata ranije epohe dozrijevanja očekujemo sredinom ili početkom druge polovice kolovoza (npr. Rizvanac, Muškat ottonel, Sauvignon i sl.)!

U pravilu struka početkom stadija dozrijevanja grožđa (promjena boje ili "šara") preporučuje obaviti preventivnu zaštitu samo zone grožđa specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi).

Tablica 3. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

Skupina	Djelatna tvar	Pripravak	Primjena (%)	Karenca (dani)
fenpiroli	fludioksonil	Switch*	0,08	21
anilino-pirimidini	pirimetanil	Pyrus SC, Scala	0,2-0,25	28
	ciprodinil	Chorus 75 WG	0,03-0,04	21
hidroksianilidi	fenheksamid	Teldor	0,1-0,15	21
anilid ili piridin	boskalid	Cantus**	0,1-0,12	28
dikarboksimidi	iprodion	Driza, Sabuesco	1-1,5 kg/ha	21

*kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil;

Karence su navedene za vinske sorte!

**pored sive plijesni (Botrytis) djelatna tvar odlično suzbija i pepelnicu grožđa (Erysiphe)!

Najviše dopuštene količine ostataka kemijskih sredstva za zaštitu bilja (MRL = engl. maximum residue limit) na grožđu u vrijeme berbe su propisane zakonom. Određuju se na temelju brojnih poljskih pokusa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, a postavljene MRL vrijednosti ostataka SZB prvenstveno ovise o tome kojoj generaciji ili skupini dotična sredstva pripadaju. Pri njihovoj primjeni uvijek govorimo o karencama, odnosno o razdoblju u danima koje mora proći od zadnje aplikacije sredstva do trenutka ubiranja ili žetve biljnih proizvoda. Naknadni ostaci kemijskih sredstva koje analitičkim metodama možemo dokazati u moštu i vinu su ovisni od koncentracije (količine) korištenog sredstva, razdoblja koje prođe od njegove primjene (prskanja) do berbe grožđa i meteoroloških uvjeta u tom razdoblju. Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine  anilinopirimidina & fenpirola (Pyrus SC, Switch WG) tijekom razdoblja 2002.-2004. godine su pokazala da su njihovi ostaci na grožđu bili najmanji tijekom sušne i vrlo vruće 2003., što samo potvrđuje da su ovi pripravci bolje osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zračenje nego na ispiranje oborinama zabilježenim 2002. i 2004. godine. Pritom su ostaci fludioksonila i ciprodinila (Switch) u grožđu bili značajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila nešto veći od očekivanih vrijednosti. Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina početna koncentracija ciprodinila (u pripravcima Chorus i Switch) se umanji za polovicu već 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za isto potrebno čak 57 dana!

Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grožđa ima novu – "produljenu" karencu (vidi Tablicu 3.) (sada 28 dana, a ranije 21 dan). U Njemačkoj je primjerice iz tih razloga pirimetanil dopušteno u vinogradima koristiti samo jednom tijekom sezone! 

Moguću primjenu specifičnih botriticida (protiv sive plijesni – Botrytis cinerea) (vidi Tablicu 3.) u narednom razdoblju prilagoditi početku promjene boje i/ili mekšanja bobica, terminu planirane berbe grožđa i zabilježenim ili najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka određenih makro– i mikro-hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda. Izbjegavati folijarna vodo-topiva hranjiva miješati sa anorganskim spojevima (bakar, sumpor) i teškim metalima! Uz mikro-hranjiva preporučujemo i formulacije s naglašenim sadržajem kalija.

U mladim vinogradima sadnje 2017. i 2018. nastaviti intenzivnu zaštitu protiv plamenjače prema ranijim uputama (ako se jače razvija plamenjača prema potrebi skratiti razmake aplikacije), a prednost dajemo pripravcima koji su proteklih godina dali najdugotrajniju zaštitu od ove bolesti, npr. Mikal Premium F (0,3 %) ili Profiler WG (0,25 %) ili Mildicut SC (0,25 %) ili Ridomil Gold MZ (0,3 %) i slično, te im dodati jedan od organskih ili sumpornih fungicida protiv pepelnice.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr