Hortikultura, Povrćarstvo, Vijest

Čupanjem biljaka na korijenu su uočene tumoraste tvorevine i deformacije korijena. Utvrđeno je da se radi o kupusnoj kili (Plasmodiophori brassicae).

Simptomi bolesti

Simptomi bolesti vidljivi su na korijenu i korijenovom vratu. Na njima se razvijaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja tkiva. Korijen može biti zahvaćen čitavom duljinom tvoreći kvrgavu masu iz kojeg izlaze mnogobrojni sekundarni korjenčići. Zaraženo tkivo je na početku svjetlo, a rastom postaje smeđe i puca.

Simptomi na nadzemnom djelu vidljivi su u obliku venuća listova, naročito za vrućih dana. Biljke se sporije razvijaju, lišće žuti i opada. Najveće štete nastaju kad se zaraze presadnice. One se sporije razvijaju, ali rijetko propadaju, pa daju male i mekane glavice, što se očituje u slabijoj kvaliteti kupusa i manjem prinosu. Ako zaraza nastupi kasnije u vegetaciji ili ako je zaražen samo dio korijena simptomi na nadzemnom djelu često nisu vidljivi i prinos je neznatno smanjen. 

Slika 1. Simptomi bolesti na nadzemnom djelu biljaka kupusa

Slika 2. Korijen kupusa zaražen kupusnom kilom

Slika 3. Tumoraste tvorevine na korijenu kupusa 

Razvoj i širenje bolesti

Bolest se pojavljuje u kiselim, zbijenim tlima, gdje se voda duže zadržava na parceli. Nakon berbe korijen zaraženih biljaka ostaje u tlu, dolazi do njegovog raspadanja i trajne spore ostaju u tlu. Spore postaju izvor infekcije za novozasađene biljke kupusnjača u idućoj vegetacijskoj sezoni. To se događa u kiselom tlu gdje korijen novozasađenih kupusnjača potiče klijanje spora koje u vlažnom tlu dospijevaju do korijena i prodiru u epidermalne stanice gdje dolazi do umnažanja, a posljedica je hipertrofija tkiva. Najpogodnije temperature za klijanje spora su temperature 18-23ᵒC (9-30ᵒC).

Suzbijanje

Sve kupusnjače (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula, korabica…) su osjetljive prema ovom patogenu, postoje samo djelomično otporni kultivari. O stupnju kiselosti tla (tla sa pH<7) prvenstveno ovisi pojava i intenzitet bolesti. Stoga protiv ovog patogena treba provoditi preventivne mjere zaštite. Prije sadnje kupusnjača naročito ako se kupusnjače na parceli uzgajaju često ili u monokulturi obavezno je provesti analizu tla i utvrditi pH vrijednost. Kalcizacijom se može korigirati kiselost tla, te podizanjem pH vrijednosti može se onemogućiti razvoj parazita. Za kalcizaciju se mogu koristiti različiti materijali dostupni na tržištu (Holcim Agrocal, Kalcifert, Agrovapno…), a vrijeme, način  primjene i količina dobivaju se u pisanom obliku sa rezultatima analize tla ovisno o stupnju kiselosti tla.

Potrebno je poštivati plodored i izbjegavati sadnju kupusnjača na istu parcelu 5-6 godina. Za sadnju osigurati prozračna tla gdje se ne zadržava voda na parceli. Suzbijati korove iz porodice krstašica (Brassicaceae) kao što su rusomača, češnjača, grbak, dvoredac, oranj, jer se na njihovom korijenu bolest može održati i biti izvor zaraze.

Samo kombinacijom svih navedenih mjera može se uspješno spriječiti širenje ove bolesti.  

dr.sc. Mirna Ceranić
Mirna.Ceranic@savjetodavna.hr