Obavijest vinogradarima o mjerama usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje! 04.06.2018.

Od posljednje upute za zaštitu vinograda s početkom ili pred početak cvatnje proteklo je 10 dana (24.5.2018.)! Kao što smo najavili cvatnja vinograda je ove sezone započela neobično rano: 11-14 dana ranije u odnosu na prosječne sezone! Neke vinske sorte su već krajem mjeseca svibnja o.g. (31.5.2018.) završile cvatnjom (npr. Pinot, Kerner i dr.), dok većina od dominantnih vinskih sorata cvatnjom završavaju proteklog vikenda (npr. Chardonnay, rajnski rizling, Moslavac bijeli ili Šipon, Graševina) ili će cvatnjom završavaju ovih dana (4.-5.6.2018.) (npr. Sauvignon i Sauvignon Cabernet). Sam početak i završetak cvatnje ove sezone traje neobično kratko i završava 14 dana ranije nego prosječnih sezona!

Zabilježeni vremenski uvjeti u proteklom razdoblju: U zadnjem tjednu mjeseca svibnja (25.-31.5.2018.) dominiralo je vruće i sparno meteorološko razdoblje. Noćne su temperature zraka bile često u rasponu 14-17°C, a dnevne 26-29°C. Vlažnost zraka je u vinogradima tih dana bila vrlo visoka, najčešće u rasponu 83-86 %! U zadnjem smo tjednu mjeseca svibnja o.g. na mjernom lokalitetu Trnovčak na području općine Štrigova (mjerni uređaj "iMetos" u vinskoj sorti Rajnski rizling) zabilježili 22,0 mm a na mjernom lokalitetu Orehovčak 17,2 mm kiše!

Slični vremenski uvjeti nastavljeni su u prvim danima mjeseca lipnja! U noći 1./2.6. 2018. palo je novih 6 mm kiše, a manje količine zabilježe su i tijekom protekle noći (3,2 mm), vrlo je vruće i sparno (najviše dnevne temperature veće su od 28°C), a nove moguće oborine u popodnevnim satima moguće su i narednih dana! Povremeno puše jači vjetar najveće brzine 13-15 km/h (npr. 29.5. i 1.6.2018. – obično prije grmljavinskog popodnevnog ili večernjeg nevremena)

Važno: Već od kraja druge tjedna mjeseca svibnja o.g. (19.5.2018.), a naročito zadnjih dana proteklog mjeseca (31.5.2018.), pronalazimo prve "aktivne" pjege plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola) na lišću različitih vinskih sorti: Chardonnay, Muškat žuti, Sauvignon cabernet, Rajnski rizling, Moslavac bijeli (Šipon) i Graševina! U posljednjih 10 dana gotovo svakodnevno bilježimo povoljne uvjete za sekundarni (epidemijski) razvoj ove bolesti (uz noćne temperature 16°C dovoljno je vlaženje od jutarnje rose u trajanju nešto dužem od 3 sata za sekundarnu zarazu plamenjačom u vinogradima gdje postoje simptomi ove bolesti s „aktivnim“ pjegama)!

Također, prvu pojavu i štete na tek zametnutim bobicama očekujemo od pepelnice grožđa (Erysiphe necator) već od sredine mjeseca lipnja o.g., naročito u slabije zaštićenim vinogradima (na osjetljivim vinskim sortama Chardonnay, Pinot bijeli, Moslavac bijeli ili Šipon i dr.)!

U narednom je razdoblju pojava ove bolesti moguće i u nasadima gdje su provedene određene mjere zaštite. Zašto? Jedan od razloga je mogući razvoj otpornosti ili rezistentnosti pepelnice loze na fungicide specifičnog načina djelovanja. Tako u Međimurju sustavnim poljskim mikro-pokusima na osjetljivoj vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon već od 2002. godine primjećujemo slabiju djelotvornost nekih triazola iz IBE skupine fungicida (npr. propikonazol, miklobutanil)! Nakon 2010. godine u našem vinogorju drastično je pala djelotvornost svih strobilurina (piraklostrobin, azoksistrobin, krezoksim-metil i trifloksistrobin), te nekih kinolina (kinoksifen) i kombiniranih pripravaka (npr. miklobutanil + kinoksifen) (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Najvažnije kemijske skupine fungicida za suzbijane pepelnice grožđa (Erysiphe necator) (tzv. "erisificidi"):

Kemijska skupina

Djelatne tvari

Pripravci

Najviše primjena i karenca

Neorganski površinski fungicidi

sumpor

Chromosul, Thiovit i dr.

4x, K=35

Kontaktni organski

meptildinokap

Karathane Gold

4x, K=42

 

 

Triazoli (IBE)

difenkonazol

Difkor EC

4x; K=21

miklobutanil

Systhane 24E

3x; K=35

penkonazol

Topas 100 EC

4x; K=35

propikonazol

Tilt, Bumper EC

3x; K=35

tebukonazol

Folicur, Mystic ECi dr.

3x; K=42

tetrakonazol

Domark ME

3x; K=35

 

Strobilurini

azoksistrobin

azoksistrobin+folpet

Quadris, Universalis

2x; K=28

krezoksim-metil

Stroby DF

2x; K=35

piraklostrobin+metiram

Cabrio Top DF

3x; K=35

trifloksistrobin

Zato 50 WG

2x; K=35

Kinolini

kinoksifen

Crystal

5x; K=28

prokinazid

Talendo EC

4x; K=28

 

 

 

Kombinirani

trifloksistrobin+tebukonazol

Nativo WG

3x; K=42

fluopiram+tebukonazol

Luna Experience

3x; K=14

difenkonazol+ciflufenamid

Dynali EC

2x; K=21

boskalid+krezoksim-metil

Collis SC

3x; K=28

miklobutanil+kinoksifen

Postalon SC

4x; K=35

spiroksamin+tebukonazol+triadimenol

Falcon EC

2x; K=42

Ostali fungicidi

metrafenon

Vivando SC

3x; K=28

piriofenon

Kusabi SC

2x; K=28

SDHI

fluksapiroksad

Sercadis SC

2x; K=35

 

Zbog pojma "točkaste" i "unakrsne" rezistentnosti nemoguće je dati jedinstvenu preporuku za sve lokalitete, ali ovakve spoznaje potvrđuju i drugi istraživači u srednjoj Europi (npr. Mađarskoj, Austriji, Švicarskoj) (Dubuis, 2015). Stoga se protiv pepelnice nastoji provoditi "antirezistentna strategija kemijskog suzbijanja", pri čemu tijekom sezone treba mijenjati različite kemijske skupine, a rizične djelatne tvari izbjegavati ili ih ograničiti i koristiti u kombinaciji s površinskim fungicidima (sumpor, meptil-dinokap).

Sumporne fungicide i meptildinokap (Karathane Gold) ne miješati međusobno, a ovi su pripravci moguće fitotoksični na tek zametnute bobice i vršne dijelove mladica pri temperaturama zraka većim od +28°C! Protiv pepelnice vinove loze (Erysiphe necator) u zaštitama prije i nakon cvatnje prednost dajemo gotovim tvorničkim kombiniranim pripravcima (vidi Tablicu 1.), a u nasadima gdje je bolest zabilježena ranijih sezona bolje je birati novije pripravke Dynali EC (0,65 lit./ha), Kusabi SC (0,3 lit./ha), Sercadis SC (0,15 lit./ha) i Luna Experience SC (0,4 lit./ha)!

U zaštitama protiv plamenjače (Plasmopara viticola) krajem i/ili nakon cvatnje prednost dajemo kombiniranim pripravcima koji sadrže folpet, npr. Pergado F, Curzate-F SC, Forum Star DF, Mikal Premium F, Ridomil Gold Combi, Fantic-F i slično u propisanim većim količinama (dozama).

VAŽNO: U narednim danima preporučujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje vinove loze, te ako se primijete prvi simptomi plamenjače poduzeti čim prije preporučene mjere zaštite bez obzira na razvojni stadij vinove loze (prema potrebi preporučene fungicide primijeniti u kraćim razmacima aplikacije 8 dana!).

Ukoliko se pronalaze prvi simptomi "aktivnih" pjega plamenjače (Plasmopara) na lišću vinove loze svakako u program zaštite uključiti fungicide koji sadrže djelatne tvari dimatomorf ili cimoksanil ili mandipropamid ili iprovalikarb!

 

U zaštitama nakon cvatnje preporučujemo planirati i primijeniti prema integriranim načelima najviše u dva navrata jedan od specifičnih botriticida radi preventivne zaštite od sive plijesni (Botrytis cinerea) (vidi Tablicu 2.)!

Tablica 2. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

Skupina

Djelatna tvar

Pripravak

Primjena (%)

Karenca (dani)

fenpiroli

fludioksonil

Switch*

0,08

21

 

pirimetanil

Pyrus 400, Scala SC

0,2-0,25

28

hidroksianilidi

fenheksamid

Teldor

0,1-0,15

21

anilid ili piridin

boskalid

Cantus

0,1-0,12

28

dikarboksimidi

iprodion

Driza, Sabuesco

1-1,5 kg/ha

21

*kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil
Karence su navedene za vinske sorte!

 

Djelatnu tvar pirimetanil ne miješati sa fungicidima protiv plamenjače koji sadrže Al-fosetil!

 

Budući smo i ove godine uhvatili značajno manju brojnost leptira prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca od očekivane (Lobesia botrana), od dana 30. svibnja o.g. pronalazimo njihove ličinke (češće na sortama Rajnski rizling, Sauvignon cabernet i Pinot sivi), ali vrlo male brojnosti – ispod praga štetnosti! Leptire žutog grožđanog moljca (Eupoecilia ambiguella) u 2018. godini nismo još registrirali. Ove štetne vrste prije početka cvatnje vinograda nije bilo potrebno usmjereno kemijski suzbijati!

 

Mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje zlatne žutice vinove loze!

Na vinovoj lozi je opisano 80-tak različitih uzročnika bolesti, a zadnjih godina posebnu pažnju vinogradara i javnosti privlači štetni organizam fitoplazma „Candidatus Phytoplasma vitis“ koji uzrokuje zlatnu žuticu vinove loze (francusko ime Flavescence dorée, FD). To je trenutačno najopasnija bolesti vinove loze, raširena samo u Europi! U vinogradima gdje se zlatna žutica pojavi brzo se širi prenositeljem (vektorom) američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus), pa bez provedenih mjera zaštite bilježimo velike štete u gubitku uroda i propadanju zaraženog trsja! Osnovni način širenja fitoplazmoza vinove loze na veće udaljenosti je trgovina latentno zaraženim loznim cjepovima, a na manje udaljenosti pomoću vektora (cikada ili cvrčaka)! U Međimurju smo prve simptome fitoplazmatskih žutica primijetili krajem ljeta 2001. i 2002. godine, ali tek nakon 2009. laboratorijski je potvrđena prva pojava najopasnije forme zlatne žutice (Flavescence dorée) najprije u Karlovačkoj, a sve do 2016. još na području Istarske, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Vukovarsko-srijemske županije! VAŽNO: Stanje u Međimurskom vinogorju!

Sukladno proglašenju demarkiranih područja (NN 51/2017) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se protekle 2017. smatrala ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora! Krajem protekle 2017. sezone tijekom provođenja prvog Natječaja radi obnove poljoprivrednog potencijala narušenog katastrofalnim događajem (unutar Mjere 5 Programa ruralnog razvoja, tip operacije 5.2.1.) šest je međimurskih vinogradara prijavilo jaku zarazu zlatnom žuticom (>20 %), te se pristupilo krčenju 2,78 ha inficiranih vinograda!

 

VAŽNO: Stanje u Međimurskom vinogorju!

Prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim područjima, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! U nekim vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama, iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

 

Što sa zapuštenim vinogradima?!

Zapušteni (netretirani) vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze. Stoga je njihovo krčenje u demarkiranom području obvezno! Nova „Naredba za poduzimanje mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ (NN 48/2018) propisuje mjere u zapuštenim vinogradima u sigurnosnom i nezaraženom području: nadležni inspektor će narediti posjedniku zapuštenog vinograda u sigurnosnom području da ga u određenom roku privede kulturi, te ga redovito obrađuje i održava. Ako posjednik ne provodi ove mjere inspektor će narediti krčenje zapuštenog vinograda (jedinice lokalne samouprave i druge osobe pružaju pomoć nadležnoj inspekciji u pronalaženju zapuštenih vinograda i otkrivanju njihovih posjednika)!

Osim krčenja zaraženog trsja bez troškova naknade, u žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu: prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva do tri tjedna naknadno! Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje! Američki cvrčak razvija samo jednu generaciju godišnje, a prije 10-tak godina smatralo se da u Europi obitava isključivo na vinovoj lozi (Vitis vinifera). Stoga su mjere suzbijanja američkog cvrčka obvezom propisane i zahtijevane u svim vinorodnim područjima gdje se javlja FD fitoplazma i njezin širitelj! No, potvrđeno je zadržavanje američkog cvrčka na hibridima europske i američke loze (Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.), ali i drugim biljnim vrstama (npr. Clematis vitalba, Rannunculus repens, Trifolium repens)!

Tablica 1. Insekticidi dopušteni u Republici Hrvatskoj za suzbijanje američkog cvrčka, a koje Naredba propisuje primijeniti 2-3 puta u svim demarkacijskim područjima i svim rasadnicima gdje je prisutan vektor (FIS, lipanj 2018.):

Kemijska skupina

Djelatna tvar

Pripravak

Primjena (najviše x tijekom sezone)

Karenca

neonikotinoidi

tiametoksam

Actara WG

200 g/ha (3x)

14 dana

 

sintetski piretroidi (SP)

deltametrin

Decis EC

0,5 lit./ha (1x)

21 dan

esfenvalerat

Sumialfa SL

0,03 % (1x)

21 dan

cipermetrin

Cythrin Max EC

60 ml/ha (1x)

21 dan

biljni piretrini**

piretrini

Asset EC

0,7-1 lit (2x)

2 dana

kombinirani (SP & OP)

cipermetrin & klorpirifos-etil

Chromorel-D, Nurelle-D

0,4 lit./ha (1x)

21 dan

organo-fosforni (OP)

klorpirifos-metil

Reldan 22 EC

1,5 lit./ha (2x)

21 dan

*sredstvo se smije koristiti samo u zaštićenom prostoru!(?)
**prikladno za ekološku proizvodnju

 

Važno: Većina u našoj zemlji dopuštenih pripravaka za suzbijanje američkog cvrčka spada u skupinu sintetskih piretroida (npr. Cythrin Max, Decis EC, Sumialfa FL) ili kombiniranih pripravaka koji sadrže djelatnu tvar iz skupine piretroida (npr. Chromorel-D, Nurelle-D) (vidi Tablicu 1.)! Sintetski piretroidi brzo gube djelotvornost na temperaturama >28°C, djelotvornost na američkog cvrčka nije veća od 40 % (kontaktni su, pa ih je potrebno nanijeti na donju stranu lista), te su vrlo neselektivni prema korisnim prirodnim neprijateljima! Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) primjena sintetskih piretroida nije dopuštena u višegodišnjim nasadima (vinogradima, voćnjacima)! Kombinirani pripravci koji pored sintetskog piretroida sadrže klorpirifos-etil (Chromorel-D, Nurelle-D) primijenjeni kasnije tijekom ljeta mogu prouzročiti neželjene rezidue (ostatke pesticida) u grožđu tijekom berbe! Preostali dopušteni pripravci iz skupine neonikotinoida (Actara WG) također su fotolabilni, te su vrlo otrovni i opasni za pčele (njihova primjena je ograničena samo na večernje sate kada pčele ne lete, a cvatući podrast mora prije biti pokošen)!

U vinogradima gdje su proteklih sezona primijećeni simptomi zlatne žutice nakon cvatnje prednost dajemo primjeni pripravka Actara WG uz poštivanje određenih ograničenja i mjera opreza (cvatući podrast u nasadu mora prethodno biti pokošen, primjena samo u doba dana kada pčele ne lete – nakon zalaska sunca)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr