Obavijest proizvođačima graha i mahuna ! 04.06.2018.
Na području Bjelovarsko-bilogorske županije osim proizvođača graha na većim površinama , imamo i proizvodnju mahuna na nešto većim površinama. Za obje vrste moguća je pojava bolesti osobito za promjenjivog vremena.
Najčešće bolesti koje se mogu javiti na grahu i mahunama su: bakterijske pjegavosti (Pseudomonas syringae p.v. phaseolica, Xanthomonas campestris p.v. phaseol) vlažne pjege na listovima i plodovima. Na tim pjegama se za vrijeme vlažnog vremena javlja eksudat bakterija.
Hrđe (Uromyces appendiculatus), smeđi jastučići na naličju lista.
Smeđa pjegavost graha ili antraknoza (Colletotrichum lindemuthianuim), tamnosmeđe ovalne pjege na svim nadzemnim dijelovima biljke.
Bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum), obično kod gušćih sklopovova, bijeli micelij na donjim dijelovima biljke.
Najčešći uzročnik žućenja i sušenja osim nedostatka vlage su fuzarijsko venuće (Fusarium solani) te nekroza korjenova vrata (Rhizoctonia solani), za njihovo suzbijanje nema registriranih fungicida , jedina preventiva je pridržavanje plodoreda.
Osim gljivičnih bolesti vrlo česta pojava je i palež lista uzrokovana visokim temperaturama. Obično na dijelovima lista imamo sušenje bez ikakve pojave plodnih tijela gljive .Takove biljke najbolje je portretirati nekim od biostimulatora.
U tablici 2 . navedeni su fungicidi koji imaju za suzbijanje graha.
Tablica 2.
|
Aktivna tvar |
Naziv preparata |
Namjena |
Doza |
Karenca |
|
Bakreni hidroksid |
Champion
Champion WG 50 |
Bakterijska pjegavost |
0,5 % |
28
|
|
Bakreni oksiklorid |
Neoram WG |
Antraknoze Hrđe Palež Bakterioze |
0,15-0,2 % Tretirati kada nastupe uvjeti pogodni za razvoj bolesti, a najkasnije u fazi rasta plodova |
5 |
|
Pirimetanil |
Pyrus 400 SC |
Siva plijesan |
1,5 l/ha |
14 |
|
Piraklostrobin Boksalid |
Signum |
Siva plijesan, hrđa |
1 kg/ha |
21 |
|
Ciprodinil Fludioksonil |
Switch 62,5 WG |
Bijela trulež Siva plijesan |
60-100g/100l vode |
28 |
|
Azoksistrobin |
Tazer Ortiva Zakeo 250 SC Zaftra AZT 250 SC |
Antraknoze Hrđe Palež |
1 l/ha |
7 |
Od štetnika na grahu i mahunama najčešće se javljaju lisne uši (Aphididae ) te tripsi, rijeđe pipe, no u posljednjih nekoliko godina kada vladaju visoke temperature imamo često pojavu grinja za čije suzbijanje nema registriranih pripravaka na grahu. Kod proizvodnje graha, grahov žižak (Acanthoscelides obtectus) predstavlja problem kod skladištenja , a u polju je tretiranje rijetko potrebno vršiti (kritična brojka 5 jaja po mahuni ,nema ni registriranih sredstava).
Zaštita insekticidima je potrebna tek nakon obavljenog pregleda i utvrđene veće pojava štetnika.
U tablici 1. su navedena sredstva koja imaju dozvolu u RH za suzbijanje nekih štetnika na grahu, grahu na otvorenom ,grah mahunar ,ovisno o dozvoli.
Tablica 1.
|
Aktivna tvar |
Naziv preparata |
Namjena |
Doza |
Karenca |
|
Alfa-cipermetrin |
Fastac EC |
Lisne uši Štitasti moljci Sovice Prugasta pipa
|
125-300ml/ha |
7 |
|
Lambda-cihalotrin |
Kaiso
Cyclone Karate zeon |
Lisne uši
Prugasta pipa Lisne uši Insekti koji grizu |
0,15-0,30 l/ha
0,1-0,15 l/ha |
3
25 7 |
|
Deltametrin
|
Decis 100 EC
Rotor Super
Decis 2,5 EC
Scatto Rotor super |
Lisne uši Kukuruzna sovica
Lisne uši Duhanov trips Kukuruzni moljac Prugaste pipe L usi ,sovice
|
0,075-0,125 l/ha
300-500ml/ha
0,3-0,5L/ha
|
7 |
|
Imidakloprid* |
Dali Boxser 200 SL Confidor 200 SL Kohinor 200 SL |
Crne repina uš |
0,25-0,5 L7ha |
14 |
|
Tiakloprid |
Calypso SC480 |
Lisne uši |
Ovisno o visini biljke |
7 |
|
Pirimikarb |
Pirimor |
Lisne uši |
40-60g/100l |
14 |
|
Emamektin benzoat |
Affirm |
sovice |
1,5kg/ha |
3 |
|
Azadiraktin** |
Neemazal-T/S |
„ |
2-3 l/ha |
3 |
**Dozvola u ekološkoj zaštiti.
*Dozvoljeno tretiranje iza cvatnje i leta pčela
Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu. Ambalažu SZB zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja i to prema : Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida-NN 142/12 i Zakonu o održivoj uporabi pesticida-NN 14/14.
Jadranka Berić dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@savjetodavna