Preporuka, Ratarstvo i ostalo, Varaždinska

U proizvodnji mrkve važan ograničavajući čimbenik proizvodnje su korovi. Mrkva je kultura koja prilikom sjetve sporo niče te je u samom početku razvoja nadvladaju jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi: ambrozija, loboda, ščir, dvornici, koštan, muhari i drugi. Najvažniji način suzbijanja korova pri uzgoju korjenastog povrća na većim površinama je korištenje herbicida. Herbicidi koji su registrirani u RH za primjenu u usjevima mrkve na osnovi sljedećih aktivnih tvari: pendimetalin (Dost 330 EC, Stomp 330 E, Stomp qua), metribuzin (Mistral 70 WG, Sencor SC 60), propizamid (Kerb 50 WP), klomazon (Clematis i Clomate) i cikloksidim (Focus ultra EC). Sredstvima na osnovi aktivne tvari linuron, Afalon disperzija i Linurex 50 SC ukinuta/istekla je registracija te je krajnji rok za primjenu zaliha 3.6.2018. godine.

Osim korova u usjevima mrkve javlja se i mrkvina muha koja je najvažniji štetnik kod nas. Štete od mrkvine muhe primjećuju se u obliku hodnika punih izmeta vidljivih na korijenu mrkve. Zbog zaraze ličinkama muhe, mrkva poprima loš miris i gorak okus pa nije prikladna za upotrebu. Takva je mrkva podložna truljenju i propadanju. Biljke koje napadne mrkvina muha lako se prepoznaju po ljubičastom lišću, koje kasnije požuti i osuši se. Mrkvina muha ima dvije generacije godišnje. Prva se generacija javlja početkom svibnja i u lipnju, a druga u srpnju. Druga je generacija obično brojnija i štetnija od prve generacije.

Proizvođačima mrkve preporučamo postaviti žute ljepljive ploče u usjeve kako bi pratili let muha. Na temelju broja uhvaćenih muha na žutim pločama proizvođači će provesti kemijsku zaštitu. Prskanje je učinkovito samo ako se provodi u rokovima koji se temelje na praćenju leta muhe. Na malim površinama uspješnu zaštitu pruža pokrivanje usjeva mrežama. Za suzbijanje mrkvine muhe registriran je pripravak  ROGOR 40 na osnovi aktivne tvari dimetoat. Primjenjuje se u količini 0,5-0,6 L/ha, uz utrošak vode 300 L/ha. Može se primijeniti najviše 3 puta u vegetaciji u razmaku od 7 dana. Ne smije se koristiti u vrijeme cvatnje i karenca mu je 35 dana.

Pripravke koristite prema uputama proizvođača ili prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.  Ambalažu  je potrebno propisno zbrinuti uz obavezno vođene evidencije o provedenoj zaštiti.

Petra Pozder  mag. ing. fitomedicine
Petra.Pozder@savjetodavna.hr