Mehanizacija, Obnovljivi izvori energije, Vijest

Nakon uvodnih predavanja na lokaciji  EIHP slijedio je obilazak 3 primjera hrvatskih postrojenja za proizvodnju i korištenje bioplina:

1. Bioplinsko postrojenje Gradec (Agrokor Energija); Vrbovec
2. Bioplinsko postrojenje Bioplinara Organica Kalnik 1; Sv. Petar Orehovac
3. OPG Vrček; Črnec Biškupečki

Obiđena postrojenja međusobno se razlikuju po veličini odnosno snazi, primarnim odnosno ulaznim sirovinama za proizvodnju bioplina, tehnologiji proizvodnje bioplina i upravljanju digestatom.

Slika 1. Silos za kukuruznu silažu

Procesom anaerobne digestacije iz ulazne sirovine proizvodi se bioplin, koji se zatim pretvara u toplinsku i električnu energiju, a kao nus produkt proizvodnje bioplina javlja se digestat, koji je prisutnim savjetodavcima bio vrlo interesantan. Naime, prema tumačenju stručnog vodstva, digestat je izvrsno organsko gnojivo, izuzetno bogato hranjivima NPK, a koje obiđena postrojenja koriste za gnojidbu vlastitih površina ili prodaju obližnjim farmerima.

Slika 2. Digestat

Bioplinsko postrojenje Gradec iz Vrbovca je postrojenje veličine 2 MWe energije, a kao ulaznu sirovinu koristi svinjsku gnojovku proizvedenu na vlastitim svinjogojskim farmama (PIK Vrbovec) i razne nus produkte sa stočarskih farmi, a od organske sirovine koriste kukuruznu silažu. Proizvedenu električnu energiju isporučuje u elektroenergetsku mrežu, dio toplinske energije se vraća u proces proizvodnje bioplina, a dio se koristi za grijanje vlastite farme. Za razliku od drugih viđenih postrojenja, to je jedino postrojenje koje u procesu proizvodnje bioplina provodi proces sterilizacije nusprodukata stočarskih farmi.

Bioplinara Organica Kalnik 1 iz Sv. Petra Orehovca u Koprivničko-križevačkoj županiji je postrojenje veličine 2,4 MWe. Kao ulaznu sirovinu koristi gnojovku i stajski gnoj te kukuruznu silažu. Proizvedenu energiju šalje distributeru, a dio koristi za proizvodnju bioplina.

Zadnje postrojenje na putovanju bilo je postrojenje OPG Vrček iz Črneca Biškupečkog, Varaždinske županije. Gospodarstvo koje je u proizvodnji bioplina zaokružilo cijelu priču. Naime, gospodarstvo Vrček bavi se tovom svinja (godišnje cca 2500 kom). Dobivenu gnojnicu koristi za proizvodnju bioplina, a digestat koristi za gnojidbu vlastitih poljoprivrednih površina, te je tako zaokružilo cjelokupni ciklus na svojem opg hrana-otpad-energija.

Iako nam vremenske prilike nisu išle u korist, studijsko putovanje je bilo vrlo zanimljivo i edukativno.

Gordana Jurina dipl.ing.agr.
Viša stručna savjetnica za ratarstvo