Održana „Zimska škola rezidbe vinove loze – Kaptol 2018.“

Škola je već tradicionalno koncipirana tako da se u jutarnjim satima polaznicima Škole najprije pružaju teorijska znanja, a potom se (nakon 10 sati ujutro) ide na pokaznu demo-rezidbu u vinograde na Vinogorju Kutjevo. Teorijska znanja prenesena su putem Power Point prezentacija o rezidbi, ali, budući da slika govori više od tisuću riječi – a film još i više, dio vremena u predavaonici Velike vijećnice u Kaptolu posvećen je prikazu video isječaka o rezidbi vinove loze.

Kroz dva dana ove Škole, polaznici su, kroz teoriju i praksu, mogli naučiti sve o:

  • pupu kao „kralju“ u vinogradarstvu,
  • morfologiji pupa,
  • postupnom formiranju uzgojnih oblika,
  • tipovima uzgojnih oblika i njihovim modifikacijama, njihovim prednostima i manama,
  • svrsi i važnosti rezidbe,
  • vremenu provedbe rezidbe,
  • primjeni bio-stimulatora tla u vinogradima,
  • sortimentu kontinentalne Hrvatske,
  • alatu i priboru za rezidbu,
  • važnosti oštrine sječiva na alatu,
  • kutovima reza,
  • važnosti dezinfekcije rana nastalih nakon rezidbe,
  • najčešćim pogreškama u rezidbi,
  • mogućnostima u suzbijanju nepovoljnog utjecaja kasnog proljetnog mraza,
  • važnosti i odabiru pravilne (i optimalne) debljine rozgve,
  • kontroli očuvanosti pupova prije rezidbe,
  • koeficijentima rodnosti i plodnosti pupova te opterećenju trsa rodnim pupovima.


Srž na rozgvi boje bijele kave – očuvani provodni snopovi, znači nije smrzlo! Ovako bi (u presjeku) trebalo izgledati sve što smo ostavili na rod.


Smrzla „srž“ na rozgvi (tamne boje) – potrebna kontrola prije rezidbe. Ostavljanje ovakve rozgve je „uzaludan trud“, jer pup (ako i potjera) neće nastaviti rasti.

Sve navedeno potkrijepljeno je primjerima iz kontinentalne Hrvatske, ali i širom Europe. Na koncu, pružen je i poseban osvrt na sve najvažnije bolesti i štetnike vinove loze, uključujući i njihovo suzbijanje.

Teren prvoga dana, prekrasna visoravan iznad mjesta Velika, na oko 300 metaara nad morem i pogledom na „Valis Aureu“ od kojega pri lijepom i bistrom danu „zastaje dah“, sa svojim vinogradima je pružao osnove za praktičnu pokaznu rezidbu. Ondje su pokaznom demo-rezidbom obrađeni uzgojni oblici En Gobelet (čit: Angoblé), Guyot (čit: Gijó), te modificirani GDC (Geneve Double Courtain – čit: Ženev dubl kurtén – dvostruka ženevska zavjesa), kod nas poznatiji kao „zavjesa“. Potom su polaznici Škole, svaki osobno nastojali rezati, uz kontrolu i evaluaciju kvalitete njihova rada. Isprobana je i rezidba elektro-škarama.

Drugi dan, nakon teorijske nastave u Kaptolu, terenska pokazna rezidba je održana na vinogradima iznad mjesta Bektež, nekih 260 metara nad morem. Odatle se za lijepoga dana vidi čak i planina Motajica u Bosni. Ondje je prikazana rezidba na sortama graševina, merlot i cabernet sauvignon s dominacijom uzgojnog oblika Guyot i dvostruki Guyot te kordonac Roayat (Roajà). Nakon pojedinačne pokusne rezidbe svakog od polaznika tečaja, u popodnevnim satima tek naslućenog vikenda, završena je ovogodišnja „Zimska škola rezidbe vinove loze – Kaptol 2018.“. Osim pisca ovih redaka, svoj nesebičan angažman u pružanju znanja – polaznicima ove Škole, pružili su kolege Goran Josipović i Đurđica Kšenek.

 

Tomislav Božičević, dipl.ing.agr.,
viši stručni savjetnik za hortikulturu,
predavač, demonstrator rezidbe i voditelj Škole