Konjičko-lovačka svečanost Sveti Hubert

Državna ergela Đakovo i partner “Lipicanska barokna raskoš” pripremili su izuzetno raskošan, jedinstven i atraktivan program za posjetitelje pod nazivom „Konjičko-lovačka svečanost Sveti Hubert“. Kroz program će se predstaviti lovačke svečanosti 19. stoljeća kakve su se održavale u hrvatskim dvorcima. Uzbudljivo putovanje bit će ispričano kroz priču o ljubavi prema prirodi i brizi za očuvanje divljači, priču o poštovanju prema lovini i strogom protokolu. Kroz spektakl će se oživjeti prošlost i sjaj dvoraca i dvorskih ponosnih paradnih lipicanskih konja kakvima se dičilo visoko plemstvo, prikazujući ih upravo u lovu.

Glazbeno-scenski događaj kojim se slavi blagdan sv. Huberta zaštitnika lovaca (3. studenog) praćen glazbom posvećenoj lovu sadržavat će sljedeće elemente:

  • scene povratka iz lova,
  • nastup lovaca rogista,
  • posebnu atrakciju – nastup dame, dresurne jahačice u jahaćim damskim lovačkim haljinama, u povijesnim damskim sedlima, na razigranim lipicancima,
  • sjajne kočije dvoprega i četveroprega s dvorskom svitom,
  • lovce u svečanim odorama u pratnji lovačkih pasa i lovce sa sokolima.

Sudionici u programu:

  • Državna ergela Đakovo i Lipik,
  • „Lipicanska barokna raskoš”,
  • Lovačka društva Osječko-baranjske županije,
  • Rogisti Osječko-baranjske županije,
  • Uzgajivači lovačkih pasa,
  • Sokolari,
  • KUD „SKLAD“ Đakovo.

 

DRŽAVNA ERGELA ĐAKOVO

Državna ergela Đakovo ustanova je s tradicijom uzgoja konja dužom od 500 godina. Tradicija ergele s osnovnom zadaćom uzgoja i selekcije lipicanskih konja sastavni je dio turističke, gospodarske, kulturne i sportske razglednice koja privuče godišnje više od 20.000 posjetitelja iz cijeloga svijeta.

Organizirani uzgoj konja, dakle ergela, povezuje se uz đakovačkog biskupa Miju Keserića koji je posjedovao ergelu arapskih konja davne 1506. godine. Postoje podaci da je ergela egzistirala i prije pisanog spominjanja, odnosno da su je utemeljili bosansko-srijemski biskupi na posjedima dobivenim darovnicom ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana još 1239. godine.

U Đakovu se konji prvi put spominju povodom vjenčanja bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Doroteom, kad je ban Tvrtko darovao biskupu Petru 10 arapskih kobila i jednog pastuha. Uzgoj konja se do 1806. temeljio isključivo na uzgoju arapskih konja.

U vrijeme biskupa Antuna Mandića, utemeljitelja Bogoslovnog sjemeništa i teološkog studija u Đakovu, u biskupijsku su ergelu, zbog Napoleona i ratnih opasnosti prihvaćeni su lipicanski konji iz carske ergele Lipica.

Državna ergela Đakovo za uzgoj i selekciju konja koristi dvije lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini grada. Osim uzgoja i selekcije konja, Ergela se bavi zaprežnim i dresurnim konjičkim sportom čija se kvaliteta potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta na konjičkim natjecanjima.

Osim svoje osnovne djelatnosti očuvanja genetskog potencijala lipicanske pasmine, vrlo veliki značaj ima turistička djelatnost ergele koja je izvrsnom promidžbom konje lipicance i atraktivne lokacije ergele uvrstila u nezaobilazno odredište turističkih posjeta u Đakovu, Slavoniji, ali i u Hrvatskoj. Graciozan i elegantan nastup đakovačkog četveroprega s lipicancima impresionirao je i englesku kraljicu Elizabetu II, pa je britanska kraljevska obitelj na izričit zahtjev kraljice, 1972. posjetila Ergelu Đakovo. Godine 2016. vojvotkinja od Cornwalla, Camilla, također je bila uvažena gošća.

SVETI HUBERT

Sveti Hubert (Toulouse, oko 656.-658. – Tervuren, 30. svibnja 727.), katolički svetac, biskup Liègea, zaštitnik lovaca.

Rođen je u plemićkoj obitelji. Kao mladić, živio je na dvoru franačkog kralja Teodorika III u Parizu, a kasnije na dvoru Pipina Herstalskog u Metzu. Bio je cijenjen i sposoban. Oženio se plemkinjom Floribanne, 682. Dobili su sina Floriberta, koji će kasnije postati biskup, ali mu je žena umrla pri porodu. Hubert se povukao iz plemićkog života i strastveno se predao lovu. Prema legendi, dok je na Veliki petak lovio u Ardenima, ugledao je jelena koji je imao raspelo među rogovima i čuo poziv na obraćenje te da ode do biskupa Lamberta. Hubert je pronašao biskupa Lamberta u Maastrichtu. Lambert, koji je kasnije postao svetac, ljubazno je primio Huberta i duhovno ga savjetovao. Hubert je sva svoja plemićka prava prenio na mlađeg brata Oda i dao mu svoga sina na skrb. Svoja materijalna dobra podijelio je siromasima i postao svećenik.

Prema Lambertovu savjetu, otišao je na hodočašće u Rim, 708. U međuvremenu, lokalni plemići ubili su biskupa Lamberta. Prema legendi, papa je u snu saznao za Lambertovo ubojstvo. Imenovao je Huberta za novoga biskupa. Isticao se dobrim djelima i molitvom. U velikoj ceremoniji, dao je prebaciti tijelo sv. Lamberta iz Maastrichta u Liège, koji je tada bio maleno selo. Sagrađena je bazilika, koja je uskoro postala katedrala. Liège je zbog toga brzo napredovao i naglo se razvijao. Hubert je postao prvi biskup Liègea, a sv. Lambert je proglašen za zaštitnika grada. Proširio je kršćanstvo na području Ardena.Umro je prirodnom smrću 30. svibnja 727., za vrijeme molitve. Pokopan je ucrkvi sv. Petra u Liègeu, a kasnije su prenijeli tijelo u benedintinsku opatiju Amdain. Za vrijeme reformatorskih ratova, tijelo mu je nestalo. Vjeruje se da su ga redovnici pokopali na tajnom mjestu u šumi. Spomendan mu je 3. studenog. Zaštitnik je lovaca, grada Liègea, matematičara, optičara i radnika u metalnoj industriji. Po njemu je prozvana jedna pasmina pasa – pas sv. Huberta.