Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz ranijih sezona čak i početkom zadnje dekade ovog mjeseca moguća je pojava nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme.

Meteorološki uvjeti, mjere zaštite i uvjeti proizvodnje pritom imaju presudan značaj na konačno zdravstveno stanje krizantema. Ove smo sezone od sredine rujna do sredine listopada mjerili dva meteorološki ekstremna razdoblja: vrlo kišovito, oblačno i vlažno vrijeme zabilježeno je 7 uzastopnih dana od 14.-20. rujna 2017. (kiša je svakodnevno padala u ukupnoj količini do 177,8 mm uz zadržavanje vlage na biljkama 7.565 minuta), te neobično toplo i sunčano razdoblje koje bilježimo nakon 11. listopada 2017. kada su najviše dnevne temperature zraka svakodnevno u rasponu 20,5°-23,4°C (u zaštićenim prostorima 30tak°C)!

U uvjetima iznadprosječno toplog i suhog razdoblja ranijih smo sezona tijekom listopada bilježili pojavu nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla, najčešće štetnih gusjenica sovica (Noctuidae) (zabilježeno 2003.), običnog crvenog pauka  (ili koprivine ili stakleničke grinje) (Tetranychus urticae) (zabilježeno 2006.) i kalifornijskog tripsa (zabilježeno 2012.). Naprotiv, tijekom vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta krajem rujna i tijekom listopada pojavljuju se biljne bolesti latica krizantema, a tada su najčešće smeđa trulež (Didymella liguicola) (zabilježeno 1998.), siva plijesan (Botrytis cinerea) (zabilježeno 2010.), a izvanredno se tijekom neobično vlažnog, toplog i maglovitog listopada 2012. pojavila tada "nova" bolest latica krizantema koju uzrokuje gljivica roda Stemphylium.

Razvojem cvjetnih glavica i pojavom latica raste potencijalna opasnost od moguće fitotoksičnosti od primjene sredstva za zaštitu bilja, bilo da se koriste neželjene mješavine ("tank-mix" kombinacije) ili nakon njihove primjene nastupe visoke dnevne temperature zraka! Stoga u zadnjim zaštitama krizantema od štetnih organizama valja biti posebno oprezan. Moguće iznadprosječno toplo vrijeme sredinom i krajem listopada (s najvišim vrijednostima 21° do 23ºC) (u plastenicima vrijednost tada raste do 30°C) i niskom relativnom vlagom zraka pogoduju brzom množenju stakleničke grinje (Tetranychus urticae), pa je ovaj štetnik zadnjih godina uočen u većini pregledanih plastenika s krizantemama. Ipak, jesenske bi magle trebale uz zaštitne mjere koje u pravilu preporučujemo poduzeti (npr. Vertimec EC ili Kraft EC) trebale spriječiti kasnu pojavu grinja na laticama krizantema. Ovi pripravci kvalitetno suzbijaju i kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis). Protiv štetnih bi gusjenica sovica (Noctuidae) trebalo koristiti kontaktno-želučane insekticide: npr. Fastac ili Direct SC (vidi Tablicu 1.)!

U narednim danima (početkom zadnje dekade listopada) još uvijek očekujemo iznadprosječno toplo i sunčano razdoblje, pa je još uvijek pojačana opasnost od neželjenog razvoja navedenih štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. gusjenice sovica, staklenička grinja)!

Tablica 1. Neke djelatne tvari dopuštene za suzbijanje biljnih bolesti cvijeća i/ili krizantema u Republici Hrvatskoj, s mogućom primjenom u zadnjim zaštitama:

Previše vlage (magle, rose) mogu pogodovati kasnom razvoju biljnih bolesti krizantema, od kojih se neke razvijaju na laticama krizantema (npr. Botrytis, Stemphylium)! Pojedinih godina smeđa trulež (Didymella liguicola, Ascochyta chysanthemi) čini sve veće štete na krizantemama, a prema znakovima bolesti često se poistovjeti s gljivom Botrytis cinerea. Najčešće iznenada napada još neotvorene cvjetne pupove krizantema. Zaraženi pupovi trunu mijenjajući boju u tamnosmeđu do crnu. Trulež se također može razviti na lišću, pupovima i stabljici. Bolest se snažnije pojavljuje u sezonama zbog prekomjernih oborina, zasićenosti zraka vlagom i jutarnjih magla tijekom mjeseca rujna. Za razliku od bijele hrđe, smeđa trulež dobro prezimljava u formi plodišta na prošlogodišnjim oboljelim biljkama. Stoga su plodored, uz uništavanje oboljelih biljaka spaljivanjem i dezinfekcija zemljišta u zaštićenom uzgoju osnovne preventivne mjere zaštite. Uz redovitu kemijsku preventivnu zaštitu (npr. pripravcima na osnovi kaptana, folpeta, mankozeba i metirama) vrlo je bitno spriječiti kondenzaciju vlage na površini biljnih organa, te smanjivati vlažnost zraka na vrijednosti manje od 80%.

Od organskih kombiniranih fungicida nikako u zadnjim zaštitama ne preporučujemo koristiti Falcon 460 EC zbog njegove izrazite fitotoksičnosti za većinu krizantema!

Sve mjere zaštite u zadnjim tretiranjima treba provoditi u večernjim (ne jutarnjim) satima, uz fino raspršivanje škropiva iznad napadnutih biljaka!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@savjetodavna.hr