Savjet, Voćarstvo

Opis štetnika:

Žilogriz spada u red kornjaša. Tijelo je dužine 2-3 cm, crne boje sa sivim nadvratnim štitom i čvrstim hitinskim oklopom. Jaja su bijela, duga 1-1,5 mm. Ličinka naraste i do 7 cm, ima specifičan izgled koji podsjeća na škampa, spljoštenog tijela blijedo žute boje sa člancima i s jasno izraženim ustima crne boje.

                                Odrasli oblik žilogriza

Biologija i životni ciklus:

Prezimi kao ličinka ili kao odrasli kukac. Početkom proljeća odrasli postaju aktivni. U vrijeme kretanja vegetacije ženke žilogriza se penju na grane voćaka hraneći se peteljkama lišća i mladim izbojcima. Štete su neznatne, a ženke se zadržavaju pretežno na osunčanim dijelovima krošnje. Nakon kopulacije sa mužjacima početkom lipnja one odlažu jaja i to, oko 200-350 u jednoj sezoni. Jaja odlažu postupno, najčešće u zemlju uz voćke, 30 centimetara uz deblo, a katkad i na deblo u razini zemlje. Kako jaja u tijelu ženke sazrijevaju postupno ona se spušta na zemlju i odlaže ih pa se vraća na stablo gdje nastavlja ishranu. Kad sazriju nova jaja opet se spušta na tlo, polaže ih pa se vraća na stablo i tako do kolovoza. Nakon 10-20 dana izlaze ličinke i ubuše se na predjelu korjenova vrata ispod površine zemlje, pri čemu prolazi kroz 9 stadija razvoja.

Ličinke se tu zadržavaju oko 1-2 godine hraneći se korijenom i praveći hodnike u njemu, postupno prelazeći iz tanjih u deblje dijelove korijena, a mogu dospjeti u korijenov vrat i stablo.

                                                             Ličinka žilogriza

Iz rano odloženih jaja razvije se odrasli kukac već iduće godine, a iz kasnije odloženih jaja tek nakon 2 godine. Kukulje se u korijenu ili u deblu. Važno je poznavati životni ciklus žilogriza radi njegova pravovremena suzbijanja.

Simptomi se očituju u slabijem napredovanju voćaka, obično se radi o manjem broju voćaka u nasadu koje su u slabijoj kondiciji tj .dolazi do sušenja vršnih grančica, (neki to znaju zamijeniti sa monilijom), smanjenja lisne površine, listići su sitni i kržljavi, pri dnu debla kod višnje i trešnje se uočava smola. Takva stabla na kraju propadaju.

                 Oslabljeno stablo trešnje

        Pojava smole pri dnu debla trešnje     

Mjere suzbijanja provode se u različitim periodima: prije i nakon podizanja odnosno tijekom njege nasada. Prije podizanja nasada provode se preventivne mjere, a tijekom njege nasada raznolike mjere suzbijanja: mehaničke, agrotehničke, biološke i kemijske.

1. Prije podizanja nasada provode se:

Preventivne mjere:

– Nasad se ne smije podizati na krčevini;

– Ako je teren iskrčen najmanje 3 godine pripremati tlo za podizanje novog višegodišnjeg nasada;

– Za sadnju upotrijebiti samo certificiran tj. zdravi sadni materijal i obratiti pozornost na vrstu podloge (najotpornija se pokazala rašeljka-Prunus mahaleb);

– Voditi računa o susjednim parcelama i okolišu.

2. Tijekom njege nasada provode se sljedeće mjere:

Mehaničke mjere:

– Otresanje tj. ručno skupljanje odraslih kornjaša spriječava ženke da jaja odlože u blizini voćke ili na prizemni dio stabla. Odrasle jedinke treba sakupljati u ranim jutarnjim satima;

– Spaljivanje korijenja napadnutih stabala;

– Prekrivanje tla oko donjeg dijela stabla pokrivkom (prešana kokosova vlakna, tekstil, karton)

Agrotehničke mjere:

– Češća površinska obrada tla, osobito ispod stabla;

– Uništavanje korova koji ženkama služe kao sklonište pri odlaganju jaja;

– Navodnjavanje doprinosi smanjenju napada žilogriza, osobito u razdoblju odlaganja jaja (lipanj-srpanj).

Biološke mjere:

Entomopatogene nematode (Steinernema carpocapsae) s kojima se suzbijaju ličinke žilogriza. Idealno vrijeme primjene nematoda za suzbijanje ličinki je krajem rujna i tijekom listopada i u proljeće. Funkcionira na način da nematode aktivno traže ličinke žilogriza, prodiru u njih kroz prirodne otvore i u tijelu se razmnožavaju i na taj način parazitiraju i unište ličinku žilogriza.

Kemijske mjere:

Kako u Hrvatskoj nema registriranih sredstava za zaštitu protiv ovog štetnika koji nemilosrdno tamani naše voćke, a i kurativne mjere, tj.uništavanje ličinki u korijenu mogu biti samo djelomično uspješne iz razloga što plitko u tlo inkorporirani zemljišni insekticidi mogu uništiti samo mlađe ličinke koje su se razvile unutar korijena dok na one odraslije nemaju utjecaj jer se one dublje ukopavaju unutar korijena i debla.

Upozoravamo voćare i sve one koji to namjeravaju postati da je najvažnije da prolazeći kroz svoje voćnjake uoče problem i reagiraju, a one koji planiraju uskoro pristupiti sadnji koštičavog voća prouče mjere i dobro se pripreme. Sada je vrijeme kada se obilazeći voćnjak još jako dobro vide simptomi budući da zdrave voćke još imaju lišća podjednako na cijeloj krošnji dok one bolesne kržljaju i imaju lišće manje površine uz često vidljiv primjer da je jedna strana stabla ogoljela dok druga još ima lišća.

Silvija Grbić Atelj, dipl. ing. agr.,
stručna savjetnica (zaštita bilja)
Podružnica Zadarske županije

Izvori:

Milan Maceljski (1999): Poljoprivredna entomologija. Zrinski, Čakovec.

Intranet: Marija Ševar: Ekološko suzbijanje štetnih organizama

Wiki.poljoinfo.com/buba-zilogriz-insekt

www.agroklub.com/voćarstvo/žilogriz-pustoši voćnjake/11094/

www.agrozastita.rs/index.php/2-zilogriz-capnodis-tenebrionis