Obavijest vinogradarima! 13.06.2017.

Od posljednje upute za zaštitu vinograda s početkom ili pred početak cvatnje je proteklo 13 dana (02.6. 2017.)! Neke vinske sorte su proteklih dana već završile cvatnjom (npr. Chardonnay, Muškat žuti, Pinot sivi, Rajnski rizling i dr.), dok su neke od dominantnih vinskih sorata još uvijek u punoj cvatnji (npr. Moslavac bijeli ili Šipon, Graševina, Sauvignon, Sauvignon Cabernet i dr.).

Zabilježeni vremenski uvjeti u proteklom razdoblju: U prvoj polovici mjeseca lipnja o.g. na mjernom lokalitetu Trnovčak na području općine Štrigova (mjerni uređaj "iMetos" u vinskoj sorti Rajnski rizling) zabilježeno je čak 8 kišnih dana (dnevne oborine u rasponu od 0,8 mm do 17,6 mm), a do jutarnjih sati 13.6. 2017. ukupno je izmjereno 40,6 mm padalina! Vlaženje biljnih organa tijekom lipnja o.g. ukupno je trajalo 2.115 minuta, a povremeno je bilo vjetrovito vrijeme (tijekom 8 dana brzina vjetra je bila veća od 10 km/h)! Prosječna vlažnost zraka u prvih 12 lipanjskih dana o.g. pritom u vinogradu iznosi čak 91,3 %, a srednja vrijednost temperature zraka pritom je 19,8°C!

Tijekom narednih dana vrlo vruće i sparno vrijeme s rasponom najviših dnevnih temperatura između 27° i 30°C, a moguće oborine s nešto svježijim danom očekujemo već sutra!

Važno: Krajem prvog tjedna mjeseca lipnja o.g. (5. i 6. lipnja o.g.) pronašli smo prve "aktivne" pjege plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola) na lišću vinskih sorti Chardonnay i Moslavac bijeli (Šipon)! U posljednjih 12 dana gotovo svakodnevno bilježimo povoljne uvjete za sekundarni (epidemijski) razvoj ove bolesti!

Također, prvu pojavu i štete na tek zametnutim bobicama očekujemo od pepelnice grožđa (Erysiphe necator) od druge polovice mjeseca lipnja o.g. (u danima 18.-22. lipnja o.g.), naročito u slabije zaštićenim vinogradima (na osjetljivim vinskim sortama Chardonnay, Pinot bijeli, Moslavac bijeli ili Šipon i dr.)! U narednom je razdoblju pojava ove bolesti moguće i u nasadima gdje su provedene određene mjere zaštite. Zašto? Jedan od razloga je mogući razvoj otpornosti ili rezistentnosti pepelnice loze na fungicide specifičnog načina djelovanja. Tako u Međimurju sustavnim poljskim mikro-pokusima na osjetljivoj vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon već od 2002. godine primjećujemo slabiju djelotvornost nekih triazola iz IBE skupine fungicida (npr. propikonazol, miklobutanil)! Nakon 2010. godine u našem je vinogorju drastično je pala djelotvornost svih strobilurina (piraklostrobin, azoksistrobin, krezoksim-metil i trifloksistrobin), te nekih kinolina (kinoksifen) i kombiniranih pripravaka (npr. miklobutanil + kinoksifen) (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Najvažnije kemijske skupine fungicida za suzbijane pepelnice grožđa (Erysiphe necator) (tzv. "erisificidi"):

Kemijska skupina

Djelatne tvari

Pripravci

Najviše primjena i karenca

Neorganski površinski fungicidi

sumpor

Chromosul, Thiovit i dr.

4x, K=35

Kontaktni organski

meptildinokap

Karathane Gold

4x, K=42

 

 

Triazoli (IBE)

difenkonazol

Difkor EC

4x; K=21

miklobutanil

Systhane 24E

3x; K=35

penkonazol

Topas 100 EC

4x; K=35

propikonazol

Tilt, Bumper EC

3x; K=35

tebukonazol

Folicur, Mystic EC

3x; K=42

tetrakonazol

Domark ME

3x; K=35

 

Strobilurini

azoksistrobin

azoksistrobin+folpet

Quadris, Universalis

2x; K=28

krezoksim-metil

Stroby DF

2x; K=35

piraklostrobin+metiram

Cabrio Top DF

3x; K=35

trifloksistrobin

Zato 50 WG

2x; K=35

Kinolini

kinoksifen

Crystal

5x; K=28

prokinazid

Talendo EC

4x; K=28

 

 

 

Kombinirani

trifloksistrobin+tebukonazol

Nativo WG

3x; K=42

fluopiram+tebukonazol

Luna Experience

3x; K=14

difenkonazol+ciflufenamid

Dynali EC

2x; K=21

boskalid+krezoksim-metil

Collis SC

3x; K=28

miklobutanil+kinoksifen

Postalon SC

4x; K=35

spiroksamin+tebukonazol+triadimenol

Falcon EC

2x; K=42

Ostali fungicidi

metrafenon

Vivando SC

3x; K=28

piriofenon

Kusabi SC

2x; K=28

Zbog pojma "točkaste" i "unakrsne" rezistentnosti nemoguće je dati jedinstvenu preporuku za sve lokalitete, ali ovakve spoznaje potvrđuju i drugi istraživači u srednjoj Europi (npr. Mađarskoj, Austriji, Švicarskoj) (Dubuis, 2015). Stoga se protiv pepelnice nastoji provoditi "antirezistentna strategija kemijskog suzbijanja", pri čemu tijekom sezone treba mijenjati različite kemijske skupine, a rizične djelatne tvari izbjegavati ili ih ograničiti i koristiti u kombinaciji s površinskim fungicidima (sumpor, meptil-dinokap).

Sumporne fungicide i meptildinokap (Karathane Gold) ne miješati međusobno, a ovi su pripravci moguće fitotoksični na tek zametnute bobice i vršne dijelove mladica pri temperaturama zraka većim od +28°C! Protiv pepelnice vinove loze (Erysiphe necator) u zaštitama prije i nakon cvatnje prednost dajemo gotovim tvorničkim kombiniranim pripravcima (vidi Tablicu 1.) a u nasadima gdje je bolest zabilježena ranijih sezona bolje je birati novije pripravke Dynali EC (0,65 lit./ha), Kusabi SC (0,02 %) i Luna Experience SC (0,4 lit./ha)!

U zaštitama protiv plamenjače (Plasmopara viticola) krajem i/ili nakon cvatnje prednost dajemo kombiniranim pripravcima koji sadrže folpet, npr. Pergado F, Curzate-F SC, Forum Star DF, Mikal Premium F, Ridomil Gold Combi, Fantic-F i slično u propisanim količinama.

VAŽNO: U narednim danima preporučujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje vinove loze, te ako se primijete prvi simptomi plamenjače poduzeti čim prije preporučene mjere zaštite bez obzira na razvojni stadij vinove loze (prema potrebi preporučene fungicide primijeniti i tijekom/krajem cvatnje vinograda!).

Ukoliko se pronalaze prvi simptomi "aktivnih" pjega plamenjače (Plasmopara) na lišću vinove loze svakako u program zaštite uključiti fungicide koji sadrže djelatne tvari dimatomorf ili cimoksanil ili mandipropamid ili iprovalikarb!

Preporučujemo svakodnevno pregledavati zdravstveno stanje vinove loze, te ako se primijete prvi simptomi plamenjače poduzeti čim prije preporučene mjere zaštite bez obzira na razvojni stadij vinove loze (prema potrebi preporučene fungicide primijeniti i tijekom/krajem cvatnje vinograda!).

U zaštitama nakon cvatnje preporučujemo planirati i primijeniti prema integriranim načelima najviše u 2 navrata jedan od specifičnih botriticida radi preventivne zaštite od sive plijesni (Botrytis cinerea) (vidi Tablicu 2.)!

Tablica 2. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

Skupina

Djelatna tvar

Pripravak

Primjena (%)

Karenca (dani)

fenpiroli

fludioksonil

Switch*

0,08

21

 

pirimetanil

Pyrus 400

0,2-0,25

28

hidroksianilidi

fenheksamid

Teldor

0,1-0,15

21

anilid ili piridin

boskalid

Cantus

0,1-0,12

28

piridin-etil-benzamidi

fluopiram

Luna Privilege KS

0,05

21

*kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil

Karence su navedene za vinske sorte!

Djelatnu tvar pirimetanil ne miješati sa fungicidima protiv plamenjače koji sadrže Al-fosetil!

Budući smo i ove smo godine uhvatili samo značajno manju brojnost leptira prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca od očekivane (Lobesia botrana), od dana 5. lipnja o.g. pronalazimo njihove ličinke (češće na sortama Rajnski rizling, Chardonnay, Sauvignon cabernet i Pinot sivi), ali ispod praga štetnosti! Leptire žutog grožđanog moljca (Eupoecilia ambiguella) u 2017. godini nismo još registrirali. Ove štetne vrste prije početka cvatnje vinograda nije bilo potrebno usmjereno kemijski suzbijati!

Nove mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje zlatne žutice vinove loze!

Na vinovoj lozi je opisano 80-tak različitih uzročnika bolesti, a zadnjih godina posebnu pažnju vinogradara i javnosti privlači štetni organizam fitoplazma „Candidatus Phytoplasma vitis“ koji uzrokuje zlatnu žuticu vinove loze (francusko ime Flavescence dorée, FD). To je trenutačno najopasnija bolesti vinove loze, raširena samo u Europi! U vinogradima gdje se zlatna žutica pojavi brzo se širi prenositeljem (vektorom) američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus), pa bez provedenih mjera zaštite bilježimo velike štete u gubitku uroda i propadanju zaraženog trsja! Osnovni način širenja fitoplazmoza vinove loze na veće udaljenosti je trgovina latentno zaraženim loznim cjepovima, a na manje udaljenosti pomoću vektora (cikada ili cvrčaka)! U Međimurju smo prve simptome fitoplazmatskih žutica primijetili krajem ljeta 2001. i 2002. godine, ali tek nakon 2009. laboratorijski je potvrđena prva pojava najopasnije forme zlatne žutice (Flavescence dorée) najprije u Karlovačkoj, a sve do 2016. još na području Istarske, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Vukovarsko-srijemske županije! Bolest je jače proširena u pojedinim vinorodnim područjima u Istarskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji! U protekle je dvije godine (2015. i 2016.) na tom području rješenjem nadležne fitosanitarne inspekcije određeno krčenje 55 ha jače zaraženih vinograda zlatnom žuticom!

VAŽNO: Stanje u Međimurskom vinogorju!

Međimurski vinogradari informacije o stanju proširenosti zlatne žutice u vinogradima mogu pronaći u tekstu „Odluke o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavescence dorée MLO)“ u Narodnim Novinama broj 51 od 31.5. 2017.! Također, ista je obavijest prisutna na Internet stranici Ministarstva poljoprivrede http://www.mps.hr/ pod linkom: Zakonska regulativa – Biljno zdravstvo – Popis katastarskih čestica u demarkiranim područjima za štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO. Sukladno proglašenju demarkiranih područja (NN 51/2017) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora!

Prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim područjima, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! Nažalost, u vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

Što sa zapuštenim vinogradima?!

Zapušteni (netretirani) vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze. Stoga je njihovo krčenje u demarkiranom području obvezno! Naime, nova „Naredba za poduzimanje mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ (NN 46/2017) u Članku 12. propisuje mjere u zapuštenim vinogradima u sigurnosnom i nezaraženom području: Fitosanitarni inspektor će narediti posjedniku zapuštenog vinograda u sigurnosnom području da ga u određenom roku privede kulturi, te ga redovito obrađuje i održava. Ako posjednik ne provodi ove mjere inspektor će narediti krčenje zapuštenog vinograda (NOVO: jedinice lokalne samouprave i druge osobe pružaju pomoć fitosanitarnoj inspekciji u pronalaženju zapuštenih vinograda i otkrivanju njihovih posjednika)!

Osim krčenja zaraženog trsja bez troškova naknade, u žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu: prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva do tri tjedna naknadno! Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje! Američki cvrčak razvija samo jednu generaciju godišnje, a prije 10-tak godina smatralo se da u Europi obitava isključivo na vinovoj lozi (Vitis vinifera). Stoga su mjere suzbijanja američkog cvrčka obvezom propisane i zahtijevane u svim vinorodnim područjima gdje se javlja FD fitoplazma i njezin širitelj! No, potvrđeno je zadržavanje američkog cvrčka na hibridima europske i američke loze (Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.), ali i drugim biljnim vrstama (npr. Clematis vitalba, Rannunculus repens, Trifolium repens)!

Tablica 1. Insekticidi dopušteni u Republici Hrvatskoj za suzbijanje američkog cvrčka, a koje Naredba propisuje primijeniti 2-3 puta u svim demarkacijskim područjima i svim rasadnicima gdje je prisutan vektor (FIS, lipanj 2017.):

Kemijska skupina

Djelatna tvar

Pripravak

Primjena (najviše x tijekom sezone)

Karenca

Neonikotinoidi

tiametoksam

Actara WG

200 g/ha (3x)

14 dana

*imidakloprid

*Dali SL

0,05 % (1x)

14 dana

 

Sintetski piretroidi (SP)

deltametrin

Decis EC

0,5 lit./ha (1x)

21 dan

esfenvalerat

Sumialfa SL

0,03 % (1x)

21 dan

cipermetrin

Cythrin Max EC

60 ml/ha (1x)

21 dan

biljni piretrini**

piretrini

Asset EC

0,7-1 lit (2x)

2 dana

Kombinirani (SP & OP)

cipermetrin & klorpirifos-etil

Chromorel-D, Nurelle-D

0,4 lit./ha (1x)

21 dan

Organo-fosforni (OP)

klorpirifos-metil

Reldan 22 EC

1,5 lit./ha (2x)

21 dan

*sredstvo se smije koristiti samo u zaštićenom prostoru!(?)

**prikladno za ekološku proizvodnju

Važno: Većina u našoj zemlji dopuštenih pripravaka za suzbijanje američkog cvrčka spada u skupinu sintetskih piretroida (npr. Cythrin Max, Decis EC, Sumialfa FL) ili kombiniranih pripravaka koji sadrže djelatnu tvar iz skupine piretroida (npr. Chromorel-D, Nurelle-D) (vidi Tablicu 1.)! Sintetski piretroidi brzo gube djelotvornost na temperaturama >28°C, djelotvornost na američkog cvrčka nije veća od 40 % (kontaktni su, pa ih je potrebno nanijeti na donju stranu lista), te su vrlo neselektivni prema korisnim prirodnim neprijateljima! Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) primjena sintetskih piretroida nije dopuštena u višegodišnjim nasadima (vinogradima, voćnjacima)! Kombinirani pripravci koji pored sintetskog piretroida sadrže klorpirifos-etil (Chromorel-D, Nurelle-D) primijenjeni kasnije tijekom ljeta mogu prouzročiti neželjene rezidue (ostatke pesticida) u grožđu tijekom berbe! Preostali dopušteni pripravci iz skupine neonikotinoida (Actara WG, Dali SL) također su fotolabilni, te su vrlo otrovni i opasni za pčele (njihova primjena je ograničena samo na večernje sate kada pčele ne lete, a cvatući podrast mora prije biti pokošen)!

U vinogradima gdje su proteklih sezona primijećeni simptomi zlatne žutice nakon cvatnje prednost dajemo primjeni pripravka Actara WG uz poštivanje određenih ograničenja i mjera opreza (cvatući podrast u nasadu mora prethodno biti pokošen, primjena samo u doba dana kada pčele ne lete – nakon zalaska sunca)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

Pripremi za ispis