Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Obično tijekom prve dekade mjeseca lipnja usjevi uljne tikve posijani u kasnijim rokovima svojim vriježama popunjavaju razmake između redova, a to su posljednji rokovi kada je mjerama zaštite od uzročnika bolesti možemo pozitivno utjecati na moguće prinose! Stoga ponavljamo preporuku upućenu prije 15 dana (24.5. 2017.), a važnu radi zaštite uljnih tikvi od naknadnog razvoja gljivičnih bolesti (primjerice, protekle je 2016. u svega nekoliko srpanjskih dana pepelnica u potpunosti uništila lišće na svim nezaštićenim poljima uljnih tikvi, pa prinos koštica na mnogim poljima nije bio zadovoljavajući!).

Gotovo na svim mjernim lokalitetima (izuzev najistočnijeg dijela – Kotoriba) kiša je tijekom prvog tjedna lipnja o.g. padala gotovo svakodnevno, ali u vrlo različitim količinama: npr. u središnjem dijelu Županije uz rijeku Dravu je palo najviše (npr. 62,4 mm Orehovica) ali uz rijeku Muru najmanje (npr. 18,6 mm Novakovec)! Najviše su dnevne temperature već krajem svibnja o.g. dosegnule u nekoliko navrata vrijednosti veće od +30°C, pa je tada većina usjeva bila izložena toplinskom stresu.

U narednom razdoblju s porastom temperatura zraka i sparine očekujemo vrlo brzi porast vriježa uljne tikve i zatvaranje sklopa, pa se na kasnije posijanim usjevima moguće mjere zaštite mogu obaviti narednih dana.

Među gljivičnim bolestima najčešće su na uljnim tikvama pepelnica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea), plamenjača (Pseudoperonospora cubensis), fuzarijsko venuće biljaka (Fusarium oxysporum), antraknoza (Glomerella lagenarium) i neke virusne bolesti koje prenose lisne uši (Aphidae)! U Međimurju se gotovo svake godine u drugom dijelu vegetacije uljnih tikvi jače razvija pepelnica. Prepoznaje se po pepeljasto-bijeloj prevlaci na gornjoj strani lišća, a jače napadnuto tkivo prijevremeno požuti i suši se. Dominantna je stoga jer meteorološki uvjeti tijekom toplih i sparnih ljetnih dana jako pogoduju razvoju pepelnice (uz optimalne temperature između +20° i +27°C, te prosječnu vlažnost zraka barem 50 %). Naprotiv, plamenjača tikvenjača se razvija kada u usjevu bilježimo veći broj vlažnih sati, jer je zadržavanje vlage pri optimalnim dnevnim temperaturama 20° do 25°C, uz tople ali vrlo vlažne noći (15° do 20° vlaga zraka barem 6 sati 100 %), neophodno za pojavu prvih simptoma i jači naknadni razvoj bolesti. Plamenjača se prepoznaje na najmlađem lišću gdje se s gornje strane između lisnih žila pojavljuju žute pjege koje naknadno odumiru. Neka istraživanja potvrđuju da samo jedna primjena fungicida neposredno prije nego vriježe "zatvaraju" šire razmake između redova povećava prinos koštica u mjeri da pokriva troškove aplikacije i donosi određeni višak vrijednosti, ali većina proizvođača ne suzbija ove spomenute bolesti uljnih tikvi. Sredstva za zaštitu bilja  mogu se istovremeno koristiti sa folijarnim hranjivima s mikro-hranjivima za bolju oplodnju i kvalitetnije sjemenke (npr. biognojiva ili stimulatori biljaka, te folijarna mineralna makro-i mikro- hranjiva ).

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu tikvi (tikvica, tikvenjača) od štetnih organizama u našoj zemlji:

*VAŽNO: Uredbom Europske komisije od 24.5. 2013. godine insekticidima na osnovi tiametoksama (Actara WG) i imidakloprida (Confidor, Boxer, Rapid, Congo, Dali i Kohinor 200 SL ) je zabranjena folijarna primjena voćaka prije i tijekom cvatnje zbog zaštite oprašivača (pčela medarica, bumbara i solitarnih pčela)! Do zabrane su dovele spoznaje o mogućim negativnim posljedicama za pčelinje zajednice od ostataka neonikotinoida (npr. tiametoksam, imidakloprid) u gutacijskoj tekućini i peludu tretiranih biljaka!

Uljna tikva je stranooplodna biljka, a za oprašivanje su uglavnom "odgovorne" pčele. Razmještanje nekoliko košnica uz parcelu u značajnoj će mjeri poboljšati oplodnju, a time i ukupne prinose sjemenki. Poljoprivrednici se pritom moraju pridržavati svih mjera opreza radi dodatne zaštite pčela (NN 135/08).

Neke ranije sezone (2011.,  2012., 2013. i 2015.) su potvrdile da suša i visoke ljetne temperature vrlo negativno utječu na uljnu tikvu! Javlja se venuće najmlađih i najnježnijih biljnih organa, a tikva često u takvim nepovoljnim uvjetima odbacuje tek oplođene ženske cvjetove! Toplinski stres i nedostatak vlage u zemljištu biljkama možemo pomoći i primjenom lisnih hranjiva s naglašenim sadržajem aminokiselina i/ili morskih alga (npr. Bioplex, Trainer, Drin, Poly-Amin, Megafol, Amalgerol Premium i dr.)! Preporučuju se primijeniti preventivno prije razdoblja visokih temperatura i nedostatka vlage, kako bi biljke naknadno u stresnim uvjetima imale više energije za preživljavanje! Takvi pripravci nisu otrovni, nemaju propisnu karencu i moguće ih je koristiti u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. U uvjetima suše i visokih dnevnih temperatura nikako ne preporučujemo prihranu dušičnim hranjivima (bilo u organskom ili mineralnom obliku) . Time biljke imaju još veću potrebu za usvajanjem vode (i zalijevanje otopinom kopriva u takvim je uvjetima više škodljivo nego korisno) – kod uljne tikve prevelike količine dušika potiču jači razvoj lisne mase i mesnatog dijela plodova, nepovoljno utječu na oplodnju i usporava sazrijevanje sjemena!

Na taj je način 2012. godine u poljskom mikro-pokusu Poljoprivredne savjetodavne službe iz Čakovca na lokalitetu Mursko Središće broj krupnih plodova povećan 56,5 %, a ukupni je prinos suhih koštica uljne tikve sorte Gleisdorfer pritom također povećan 40,9 %!

Mjere zaštite u uvjetima vrlo visokih dnevnih temperatura preporučujemo provoditi u večernjim satima.

 mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr