Obavijest vinogradarima 22.03.2017.

Mogućnosti suzbijanja prezimljujuće populacije (zimskih jaja) prenositelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavescence dorée MLO): američkog cvrčka (Scaphoideus titanus)!

Vremenski uvjeti u prve dvije dekade mjeseca ožujka o.g. pogodovali su radovima u vinogradima, pa je većina vlasnika do blagdana Sv. Josipa (odnosno 19. ožujka o.g.) završila zimskom rezidbom!

Sve do sredine mjeseca ožujka o.g. jutarnje su temperature na južnim ekspozicijama u središnjem dijelu vinogorja bile niže od 3°C, ali nakon 17. ožujka o.g. vrijednosti na mjernom lokalitetu Orehovčak (Železna Gora) rastu na najniže dnevne vrijednosti koje su veće od 6°C. Istovremeno Državni zavod (DHMZ) najavljuje najtopliji početak proljeća u povijesti hidrometeoroloških mjerenja od sredine prve polovice devetnaestog stoljeća, sa najvišim dnevnim temperaturama >=20°C u danima 20.-25.3. 2017.!

Stoga u narednom razdoblju nakon „plača“ ili suzenja vinove loze očekujemo relativno brzi početak bubrenja i razvoj vunastog pupa, poglavito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama, te na vinskim sortama Chardonnay, Rizvanac, Muškat žuti, Pinot i slično.

U proteklom zimskom razdoblju Savjetodavna služba iz Čakovca je održala osam (8) informativnih predavanja za sve zainteresirane vinogradare u suradnji sa udrugama i jedinicama lokalne uprave i samouprave u Gornjem Međimurju (Železna Gora, Gornji Mihaljevec, Sveti Martin na Muri, Štrigova, Selnica, Sveti Juraj na Bregu, Mursko Središće i Nedelišće)! Glavni povod tome je „Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO“ (NN 7/2013) i „Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprječavanja širenja i suzbijanja štetnog organizma Grapevine flavescence dorée MLO“ (NN 20/2016)! Ovom se Naredbom i Odlukom propisuju mjere za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze koju uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO, a glavna biljka domaćin štetnog organizma je vinova loza (Vitis vinifera). Ostale biljke domaćini štetnog organizma jesu obična pavitina (Clematis alba), crna joha (Alnus glutinosa) i druge Vitis vrste (npr. direktno rodni američki hibridi) (npr. (Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.), dok je prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus). Do 2016. godine na području Međimurja je potvrđeno jedno žarište (NN 20/2016) gdje je na nekoliko trsa vinske sorte Rajnski rizling detektiran štetni organizama (na području katastarske općine Železna Gora)! U žarištu (ø 1 km) i sigurnosnom području (ø 5 km) vlasnici vinograda obvezni su redovito pratiti populaciju američkog cvrčka vješanjem žutih ljepljivih ploča, prepoznati moguću pojavu prvih simptoma i provoditi program suzbijanja prirodnog širitelja – američkog cvrčka! Do epidemijskog širenja zlatne žutice nastupa samo u onim vinogorjima gdje su istovremeno prisutne štetni organizam (Grapevine flavescence doreé MLO) i prenositelj (američki cvrčak). Američki cvrčak razvija jednu generaciju godišnje, a prezimi u stadiju jaja. Ženke odlažu jaja pod koru dvogodišnjeg drva, a ponekad pod stariju koru grana ili u zrelu jednogodišnju rozgvu. Obično su jaja odložena u skupinama 2-3-4 ili više (10) i nepravilno poredana na različite međusobne udaljenosti!

Mogućnosti i ograničenja suzbijanja zimskih jaja američkog cvrčka: Istraživanja u Francuskoj su potvrdila da je moguće krajem zime suzbijati prezimljujuća jaja američkog cvrčka (vrlo učinkovit pripravak tada je bio pripravak Folidol ulje EC)! Stoga je moguće u nasadima gdje se pojavljuju simptomi za koje se sumnja da potječu od fitoplazmatskih žutica primijeniti nakon zimske rezidbe mješavinu insekticidnih i akaricidnih uljnih sredstva (npr. Bijelo ulje EC ili Svjetlo mineralno ulje EC ili Ovipron Top EC i sl.) sa organo-fosfornim pripravcima (npr. Chromorel-D EC ili Nurelle-D EC ili Reldan 22 EC) (vidi Tablicu 1.)! Osim djelotvornosti na zimska jaja cvrčka i grinja, istovremeno učinkovito djeluje na štitaste uši (Coccina), štetne gusjenice (npr. Boarmia, Noctuidae) i lozine grinje šiškarice (Eriophyidae)!

Bolji uspjeh ove mjere očekujemo kada za mirnog vremena u manjim nasadima tretiranje obavljamo leđnim prskalicama ("kasno-zimsko kupanje" trsja). Pritom se ne preporučuje miješati sumporne fungicidi (zbog moguće fito-toksičnosti sumporne pripravke koristiti barem tjedan dana odvojeno od uljnih sredstva), a cvatući podrast (npr. crvena mrtva kopriva, maslačak) ispod trsja prethodno mora biti pokošen (preventivna mjera zaštite oprašivača)! U manjim vinogradima moguće je nakon obavljene rezidbe kombiniranim pripravcima Crveno ulje EC ili Modro ulje EC dodati jedan od organo-fosfornih insekticida (npr. dopuštenje u vinovoj lozi imaju pripravci Nurelle-D ili Chromorel-D)!

Važno: Moguću primjenu kombinacije mineralnih/parafinskih ulja sa organo-fosfornim insekticidom preporučujemo u manjim vinogradima (naročito sa vinskim sortama Rajnski rizling, Graševina) lociranim u sjeverno-istočnom i sjevernom dijelu Međimurskog vinogorja, gdje još uvijek na manjim pojedinačnim površinama rastu direktno rodni američki hibridi (npr. (Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.)!

Tablica 1. Mogućnost kasnog-zimskog suzbijanja američkog cvrčka i drugih najvažnijih štetnih organizama koji prezimljuju na vinovoj lozi:

Djelatna tvar

Pripravak

Primjena

Uljna sredstva

mineralno ulje

Svjetlo mineralno ulje, Bijelo ulje EC

3-4 %

parafinsko ulje

Ovipron Top EC

2,5-3 %

Organo-fosforni insekticidi

klorpirifos-metil

Reldan 22 EC

0,15-0,2 %

klorpirifos-etil + cipermetrin

Chromorel-D, Nurelle-D EC

0,4 lit./ha (0,04 %)

 

Zbog vrlo povoljnih klimatskih uvjeta zabilježenih početkom vegetacije protekle sezone je vidljiv značajni potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) u vinogorju, naročito na položajima sa slabije provedenim preventivnim zaštitama na osjetljivim sortama Graševina, Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling i sl.! Vinogradare upozoravamo da su prve zaraze uzročnikom crne pjegavosti moguće s otvaranjem zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva, uz dugotrajno vlaženje i vidljivu promjenu boje u srebrno-bijelu sa sitnim crnim točkicama na uzgojnoj rozgvi.

Tablica 2. Izbor nekih bakarnih pripravaka dopuštenih za primjenu u vinogradarstvu u našoj zemlji:

Djelatna tvar

Pripravak

Primjena*

bakarni oksid

Nordox 75 WG

0,1-0,15 %

bakarni oksiklorid

Bakreno vapno, Kupropin WP, Neoram WG, Rame Caffaro WP

0,2-0,75 %

bakarni hidroksid

Champion WP, Champion SC, Blauvit, Cuproline

0,2-0,45 %

bakar-hidroksid-kalcij sulfat kompleks

Bordoška suspenzija, Bordoška juha, Bordoška juha Caffaro WP

0,75 %

bakar-hidroksid-Ca-klorid kompleks

Cuprablau-Z, Cuprablau-Z Ultra

0,5-1 %

kombinacija bakra i mineralnog ulja

Crveno Ulje, Modro Ulje EC

1-3 %

*pri izračunu količine potrebnog sredstva za zaštitu bilje pročitati uputu za odabrani pripravak i prilagoditi razvojnom stadiju sorte (koncentracije prilagoditi razvojnom stadiju pupova)!

Moguće je u prvoj usmjerenoj zaštiti u vrijeme početka bubrenja pupova koristiti neki od bakarnih pripravaka. Bakarni fungicidi su ograničeni u integriranom vinogradarstvu, ali je njihova primjena smislena u nasadima s jačom pojavom apopleksije ili kapi vinove loze („eska“), odnosno naglog sušenja trsja tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Također bakrene je pripravke smisleno koristiti početkom proljeća u vinogradima gdje se proteklih godina pojavljivao bakterijski rak (Agrobacterium tumefaciens)! U nasadima s uočenom pojavom bakterijskog raka preporučljivo je prije otvaranja zimskih pupova koristiti pojačanu koncentraciju nekog od bakarnih fungicida.

VAŽNO: napominjemo da mineralnom/parafinskom ulju (npr. Bijelo Ulje, Mineralno svjetlo ulje EC, Ovipron Top EC i sl.), te pripravcima koja sadrže mineralno ulje i bakar, (npr. Crveno ili Modro Ulje EC) ne preporučujemo dodavati sumporne fungicide!

Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr