Uputa međimurskim vinogradarima o mjerama četvrte usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje! 22.07.2016.

Od posljednje je upute za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje proteklo 11 dana. U tom je razdoblju dominiralo iznadprosječno sparno i vruće vremensko razdoblje. Na mjernom lokalitetu Trnovčak (općina Štrigova, vinska sorta Rajnski rizling), u danima od 13.-18. srpnja o.g. smo zabilježili 39.0 mm oborina! Relativna vlažnost zraka je vrlo visoka, a prosječna vlažnost zraka u posljednjih 11 dana u vinogradu na mjernom lokalitetu Trnovčak iznosi 88,8 %!

Vrlo je vruće, u proteklih 11 dana zabilježeno je 7 dana s najvišim dnevnim temperaturama zraka od 28,3° do 33,4°C! U narednih tjedan dana još uvijek očekujemo dnevne vrijednosti veće od +30°C, uz moguće oborine! Prema zabilježenim uvjetima u proteklom smo razdoblju zabilježili optimalne uvjete za razvoj pepelnice (Erysiphe necator) i plamenjače – naročito na vršnom lišću (Plasmopara viticola).

U poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon (lokalitet Vučetinec, općina Sveti Juraj na Bregu), u proteklih se 14 dana snažno razvijala pepelnica grožđa (Erysiphe necator)! Tako je od 1. do 15. srpnja o.g. zaraza netretiranog grožđa pepelnicom porasla na 75 %! Također, još prije sedam dana na netretiranom je grožđu na lokalitetima Banfi i Selniščak očitana zaraza grožđa plamenjačom (Plasmopara viticola) >75 % uz zarazu lišća >85 %!

Toplo i sparno razdoblje u drugoj polovici mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice na bobicama i(ili) peteljkovini u slabije zaštićenim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling pa čak i na Graševini.

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Orehovčak (općina Štrigova) u nasadu vinskih sorata Graševina i Moslavac bijeli ili Šipon tijekom proteklih šest sezona:

Godina	Zbroj srednjih temperatura >10°C (1.4.-15.7.)
2011.	755°
2012.	812°
2013.	730°
2014.	650°
2015.	769°
2016.	742°

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura mjereno od početka travnja do sredine srpnja o.g. suma je dosegnula vrijednost 742°C, što je manje nego toplih ljeta 2011. i 2012. sezone (vidi Tablicu 1.). Moguće za desetak dana počinje promjena boja kožice grožđa kod vinskih sorata ranije epohe dozrijevanja (npr. Pinot sivi i dr.).

U drugoj polovici i krajem mjeseca srpnja vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima spram mogućeg negativnog utjecaja na početak vrenja i fermentaciju mošta (voditi računa o karencama propisanim za vinske sorte grožđa).

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju! Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja i(ili) početkom kolovoza više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. mankozeb, propineb, metiram). Karenca za vinske sorte grožđa u tom slučaju iznosi čak 56 dana! Djelatna tvar folpet također ima "produženu" karencu za vinske sorte grožđa (K=42 dana)!

Djelatne tvari folpet i bakar, osim što primarno suzbijanju plamenjaču vinove loze, imaju pozitivan popratni učinak na neke druge bolesti (npr. pepelnicu, plijesan) pa ih vinogradari u tvornički kombiniranim pripravcima često koriste u mjerama zaštite krajem mjeseca srpnja (npr. Curzate-F, Pergado-F, Forum Star, Mikal Premium F, Ridomil Gold Plus i slično), a poglavito ako nasade ošteti tuča!

Ipak, u iznadprosječno vrućem i suhom drugom dijelu ljeta bakarni pripravci mogu negativno utjecati na aromu nekih vinskih sorata (npr. Sauvignon, Muškat žuti) (npr. tijekom 2011., 2012. sezone), a u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa je ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone!

Najkraću karencu za suzbijanje "kasne" plamenjače na lišću vinove loze ima pripravak Mildicut SC (K=21 dan).

Većina pripravaka za suzbijanje pepelnice grožđa (Erysiphe necator) ima propisanu karencu za vinske sorte od 35 do 42 dana (vidi Tablicu 1. u preporuci od 15. lipnja o.g.), izuzetak su noviji pripravci Dynali EC (K=21 dan) i Luna Experience (K=14 dana)!

Također, moguće je u zadnjim zaštitama planirati primjenu kombinacije sumpornih fungicida i pripravka Cantus DF (0,1 %) koja istovremeno dobro suzbija pepelnicu (Erysiphe) i sivu plijesan (Botrytis)!

Zbog velike opasnosti od narednog razvoja pepelnice i plamenjače, moguće razmake tretiranja skratiti na 10-12 dana!

U mladim vinogradima sadnje 2015. i 2016. nastaviti intenzivnu zaštitu protiv plamenjače prema ranijim uputama (ako se jače razvija plamenjača prema potrebi skratiti razmake aplikacije, a prednost dajemo pripravcima koji su proteklih godina dali najdugotrajniju zaštitu od ove bolesti, npr. Mikal Premium F (0,3 %) ili Profiler WG (0,25 %) ili Mildicut SC (0,25 %) ili Ridomil Gold MZ (0,3 %) i slično, te im dodati jedan od organskih fungicida protiv pepelnice).

Moguću primjenu specifičnih botriticida (protiv sive plijesni – Botrytis cinerea) u narednom razdoblju prilagoditi početku promjene boje i/ili mekšanja bobica, terminu planirane berbe grožđa i zabilježenim ili najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

U razdoblju od 4.-11. srpnja o.g. bilježimo najbrojniji let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (na mjernim lokalitetima Trnovčak, Sv.Urban i Orehovčak), zbog čega smo u posljednje dvije preporuke u drugoj (28.6. 2016.) i trećoj (11.7. 2016.) zaštiti nakon cvatnje savjetovali njihovo usmjereno suzbijanje! U tom su razdoblju vrlo aktivni i cvrčci (Scaphoideus, Hyalestes) – prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO), pa je u proteklom razdoblju bilo dobro odabrati djelatne tvari koje istovremeno suzbijanju sve navedene štetne organizme u vinogradima!

U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka određenih makro– i mikro-hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda. Izbjegavati folijarna vodo-topiva hranjiva miješati sa anorganskim spojevima (bakar, sumpor) i teškim metalima! Uz mikro-hranjiva preporučujemo i formulacije s naglašenim sadržajem kalija.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr