Raste interes za uzgoj kamilice

Potencijalni proizvođači su svjesni da suvremeni uzgoj kamilice zahtijeva stalni razvoj i usavršavanje, a intenzivnom upotrebom mehanizacije znatno se utječe na smanjivanje troškova proizvodnje i povećanje konkurentnosti. U tom cilju obavljaju se pregovori s otkupljivačima iz Virovitičko-podravske i Varaždinske županije oko uvjeta proizvodnje kamilice i izgradnje sušara, koje za sada predstavljaju najveći problem i trošak. Okupljanjem proizvođača u klaster i novčanim potporama lokalnih vlasti s 1.000 kn/ha, svim navedenim preprekama za ovu proizvodnju nazire se kraj i početak proizvodnje „nove“ kulture u ovim krajevima na sve većim površinama. Ekonomska opravdanost sjetve kamilice povećava se činjenicom da ta kultura raste na tipu tla na kojem slabo uspijevaju gotovo sve druge kulture i na poljima, gdje se javljaju drugi problemi npr. štete od divljači.

Slike 1. i 2. Polja kamilice (Foto: Katarina Šostarec)

Slike 3. i 4. Berba kamilice na đurđevačkom području (Foto: Katarina Šostarec)

Na području đurđevačke Podravine uspješno je završila berba prvih polja kamilice. Zasijana je na površini od oko 5,75 ha.

Kamilica je otporna kultura pa joj ovogodišnji nepovoljnih uvjeti uzgoja – izrazito dugi kišni periodi, iznadprosječno niske temperature i mraz, nisu naškodili u rastu i razvoju i nisu značajno umanjili prinose. Čim su vremenske prilike dozvolile i kad je 60-80 % glavica fiziološki dozorilo (znak za fiziološku zrelost su latice u vodoravnom položaju) započela je berba beračima za kamilicu. Prinos svježeg cvijeta na đurđevačkim poljima bio je zadovoljavajući, oko 650 kg/ha.

Nakon berbe cvijet je u najkraćem roku otpremljen u sušare na sušenje, jer već nakon dva sata dolazi do smanjenja kvalitete cvijeta – latice mijenjaju boju.

Kvaliteta i prinos kamilice ovise najviše o izboru pretkulture. Za kamilicu je dobra svaka pretkultura, koja se s tla ukloni prije kolovoza (leguminoze, pšenica), jer za sjetvu u prvim rokovima tlo treba pripremiti potkraj kolovoza. Kamilica se uspješno uzgaja i kao monokultura, a trajanje usjeva ovisi o primjeni odgovarajućih agrotehničkih mjera. Različita istraživanja i iskustva proizvođača pokazuju da je kamilicu najbolje početi sijati na novoj površini nakon 2 – 3 godine.

Neopravdan je strah od zagađivanja proizvodnih površina sjemenom kamilice, jer je u praksi dokazano da standardni herbicidi u naknadno zasijanim ratarskim kulturama uspješno suzbijanju njezin rast i razvoj. Kamilica je, pak, kao pretkultura primjerena, jer popravlja strukturu tla i sjetveni sloj obogaćuje humusom.        

Katarina Šostarec, mag. ing. agr.,
stručno osposobljavanje

Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.,
stručna savjetnica za hortikulturu