Događaji, Hortikultura, Vijest, Vinarstvo, Vinogradarstvo

Posjet je realiziran uz financijsku pomoć Krapinsko zagorske županije dodijeljenu putem Javnog poziva za edukaciju korisnika mjera ruralnog razvoja – aktivnost posjete stručnim i znanstvenim institucijama, oglednim tvrtkama i gospodarstvima u zemljama EU-a, a vezano uz ruralni razvitak i tehnologiju i organizaciju poljoprivredne proizvodnje, te općine Marija Bistrica. Posjet je stručno podržao i pomogao u njegovoj realizaciji prof. dr. sc. Bernard Kozina sa Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Vinsko carstvo Jermannovih započelo se graditi u ranim sedamdesetim s bijelim vinima u vinskom podrumu udaljenom petnaestak minuta od ovog novog kojeg smo posjetili. Podrum u kojeg je sigurno uloženo nekoliko desetaka milijuna eura veličine oko 8000 m² predstavlja jedan od najmodernijih vinskih podruma s visokom tehnologijom, a nalazi se ispod vinograda Capo Martino, po kojem se zove jedno od četiri prestižna Jermannova vina. U vinariji se osim vrhunskih proizvodi i niz finih sortnih vina.

Začetnik proizvodnje je otac poznatog Sylvia Jermanna. U cjelokupan rad u obiteljskoj vinariji uključila se treća generacija koju čine troje sinova i kćerka g. Sylvia. Ovakav obiteljski pristup osigurava nastavak obiteljske tradicije.

Vinarija Jermann (preuzeto sa internet stranica http://www.vinarija.com)

Grožđe iz vinograda oko vinarije s površinom oko 35 ha predstavlja sirovinu za njihova najkvalitetnija vina. Razmak između redova je uži, pa obradu tla vrše konji, a i većinu radova u vinogradu rade ručno. Sva armatura u vinogradu je drvena. Ukupno obrađuju oko 180 ha vinograda. Područje Gorizie pod utjecajem je blage mediteranske klime, snijeg gotovo da nikada ne pada. Padne li ipak snijeg, u dva sata se sav otopi i gotovo nema nikakav utjecaj na vinovu lozu. Ljeta su vrlo topla, sadržaj šećera u grožđu je visok, pa su vina kod manjih proizvođača s većim sadržajem alkohola. Jermannovi ulažu puno u proizvodnju vina, jer su njihova vina nježna, lagana, ispolirana i prepoznatljiva. Fermentacija njihovih vina odvija se pomoću autohtonih kvasaca čiju izolaciju i umnažanje rade u vlastitom podrumu.

Foto: Dragica Tresk Penezić

Da je vlasnik vinarije g. Sylvio Jermann apsolutni perfekcionist moglo se vidjeti u svakom detalju, jer već na samom ulazu u prostor podruma na zidu stoje načela funkcioniranja vinarije, a to su: 1. Red (čistoća), 2. Rad i pod 3. ponovo red.

Osim fascinantnog dijela za preradu, put vina se nastavlja u četiri odvojena podruma za dozrijevanje vrhunskih vina. Obitelj Jermann, uz ostala fina sortna vina, proizvodi i četiri vrhunska: Vintage Tuninu, Capo Martino iz istoimenog vinograda, barik chardonnay Dreams te crno vino od lokalne sorte pignolo.

Svaki od četiri odvojena podruma ima posebnu arhitekturu, veličinu i raspored bačvi, te različite temperaturne i klimatske uvjete.

Foto: Stjepan Pepeljnjak

Na gornjoj razini super moderne vinarije nalazi se velika dvorana za prijeme, kongresna dvorana koja može služiti i kao teren za igranje tenisa, te lijepo uređena kušaonica.

Izvezu oko 50 % svoje proizvodnje u 35 država svijeta, a ostalo prodaju u Italiji. Imaju 50 stalno zaposlenih radnika, a u sezoni zapošljavaju još oko 150 radnika. Berba je isključivo ručna. S posebnom pažnjom pristupaju obradi i njezi vinograda, jer žele da im nasadi što duže traju. Njihov cilj nije postići što veću količinu već što bolju kvalitetu.

Uz kušanje četiri Jermannova vina u moderno uređenoj kušaonici degustirali smo pršut, sir i kruh iz njihove proizvodnje.

Drugu vinariju koju smo posjetili je zadružna vinarija Klet Brda koja je započela s radom 1957. godine i još je danas u 100 % vlasništvu zadrugara-vinogradara. Zadruga ima 400 kooperanata uglavnom malih proizvođača koji dovoze u vinariju grožđe s oko 1000 ha. Zadruga je od samih početaka utjecala na gospodarski razvoj i život u Brdima. Osim proizvodnje vina Zadruga se bavi i preradom masline, jer ima i dosta maslina na tom području.

Prvi zadrugari, Foto: Dragica Tresk Penezić

Klet Brda je najveći proizvođač i izvoznik slovenskih vina u 26 država svijeta. Izvoze 47 % proizvodnje. Kapacitet vinarije je prerada 16 miljuna litara vina, međutim oni prerade godišnje od 6-8 miljuna kilograma grožđa i proizvedu 5-6 miljuna boca različitih vina. Imaju 300 različitih punjenja vinom. Sa 70 % prevladava bijeli sortiment. Vina proizvode u tri programa: Quercus, Bagueri i Avia (izvozni program za Ameriku).

Prvi izvoz za Ameriku davnih godina, Foto: Dragica Tresk Penezić

U Zadruzi radi 100 ljudi. Vinograde obrađuju po načelima integrirane proizvodnje. Dosta ima ručnog rada jer poštuju prirodu i njezine zakonitosti.

Sačuvana jedna od prvih boca, Foto: Dragica Tresk Penezić

Njihov glavni cilj je da vinom izraze jedinstvenost teritorija Goriških brda, te da uspješnom prodajom doprinesu razvoju područja i dobrobiti ljudi u ovom kraju.

Posjet je završio druženjem uz ručak u lokalnom restoranu. Tom je prilikom predsjednik Udruge prof. dr. sc. Zdravko Petrinec enologu zadružne vinarije Darinku Ribolica uručio prigodne poklone – suvenire iz Marije Bistrice i nedavno tiskanu publikaciju Udruge vinogradara, te mu zahvalio u ime Udruge na gostoprimstvu. Prigodni pokloni uručeni su i enologu u vinariji Jermann.

Na povratku kući članovi Udruge bili su pod jakim dojmom viđenog tijekom izleta, te su se složili da je i ovo edukativno putovanje u potpunosti ispunilo svoju svrhu.

Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik