Muke po ratarima

Uvjeti otkupa i obračun pšenice razlikovali su se ovisno o otkupljivaču. Neki otkupljivači prilikom otkupa pridržavali su se propisanog Kodeksa (koji nije obvezujući, ali je preporuka) i sukladno tome obračunali i isplatili otkupljenu pšenicu, dok su drugi imali jedinstvenu cijenu za pšenicu standardne kakvoće.

Važeći Kodeks o otkupu sadržava slijedeće parametre:

Na stručnom Savjetu za proizvodnju i preradu uljarica i žitarica održanom polovicom rujna u Ministarstvu poljoprivrede predloženo, je da  kod III klase pšenice proteini budu u rasponu 11-12,4 %. Dakle, prema tom prijedlogu, prilikom idućeg otkupa, pšenica s manjim sadržajem proteina od 11 % ne bi zadovoljavala kriterije potrebne za ljudsku hranu.

Najčešći upiti poljoprivrednih proizvođača – ratara ovih dana jesu: „Koju sortu pšenice izabrati za sjetvu?“

Poznata je činjenica da kvaliteta zrna pšenice najviše ovisi o izabranoj sorti, no vrlo bitna je pravilna i pravovremena agrotehnika, gnojidba dušikom, ali i vremenski uvjeti tijekom vegetacijske sezone. U godinama s povećanim količinama oborina naši poljoprivredni proizvođači ostvaruju dobre ili visoke prinose slabije kvalitete zrna, dok u sušnijim godinama obično prinosi nisu visoki, ali su dobre kvalitete. U sjeverozapadnom području Republike Hrvatske zbog vremenskih uvjeta (veća količina padalina, manji broj sunčanih dana) i tla lošijeg boniteta (uglavnom kisela i siromašna tla s malim sadržajem humusa) bez obzira na izbor kvalitetnih sorata i dobru agrotehniku teško je postići parametre kvalitete pšenice koja bi zadovoljavala uvjete potrebne za obračun kvalitete I klase.

Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da provjere uvjete otkupa kod otkupljivača na  svom području (cijene otkupa uglavnom se formiraju u vrijeme žetve) kao i sortiment koji otkupljivači predlažu ili ugovaraju, a tek onda izaberu sebi najprihvatljiviju i najrentabilniju sortu.  Svakako, proizvođači koji proizvode pšenicu na većim površinama, u strukturi sjetve trebaju imati nekoliko sorata različite duljine vegetacije radi sve većih ekstrema tijekom vegetacijske sezone (visoke temperature u periodu cvatnje, nedostatak oborina ili višak oborina u kritičnim periodima razvoja pšenice).

Pred poljoprivrednicima koji u strukturi sjetve, pšenicu imaju na vrlo malim površinama, za vlastite potrebe (zamjena za brašno u mlinovima), a koji žele prodati eventualne viškove  postoji mogućnost udruživanja u proizvođačke organizacije.

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica za ratarstvo
mr. sc. Tatjana Međimurec,
viši koordinator za ratarstvo