FACELIJA (Phacelia tanacetifolia)

Uzgajati se može za proizvodnju zelene krme, silaže, sijena, za zelenu gnojidbu i kao pčelinja paša. Facelija je i nematocidna biljka pa je pogodna za očuvanje pedohigijene tla.

Korijen facelije je vretenast, razgranat i prodire i do 70 cm u tlo.

Stabljika je dlakava i naraste od 60 – 90 centimetara, počinje se granati već u donjem dijelu i na svakoj grančici izrastu sitni cvjetovi. Oni su plavo ljubičaste boje i daju velike prinose nektara. Cvatnja traje i do četiri tjedana pa je zato interesantna kao medonosna biljka za pčelare. Svaka biljka nosi jedan ili više cvatova gdje se formira plod u obliku čahure koji sadrži sjemenke. Na manjim grančicama se nalaze jedna do dvije sjemenke, a na većim i tri do četiri sjemenke. Čahure na vrhu sadrže manje sjemenki od onih na dnu. Nezrelo sjeme je bijele boje koja prelazi u narančastu, a zrelo sjeme je tamnosmeđe do crne boje.

Facelija nema velikih zahtjeva u proizvodnji. Najbolje uspijeva na lakšim tlima, ali podnosi gotovo sve tipove tala. Zbog sitnog sjemena zahtjeva vrlo kvalitetnu pred sjetvenu pripremu tla.

U kontinentalnoj Hrvatskoj se može uspješno uzgajati kao glavna jara kultura, ali i kao postrni usjev. Najčešće se sije od krajem ožujka do svibnja, a ako je vrijeme vlažno i u lipnju. Najbolje ju je posijati tijekom travnja jer tada ima dovoljno vlage u tlu. U to vrijeme još ne kreće intenzivan rast korova, pa ih facelija poslije zaguši, te nije potrebno dodatno okopavanje ili upotreba herbicida koja nije poželjna u pčelarskoj proizvodnji.

Sjetva se obavlja na dubinu 1,5 do 2 cm, širom ili u redove razmaka do 20 cm. Za sjetvu se obično koristi  5 – 10 kg/ha sjemena, ovisno o roku sjetve ili kvalitete pred sjetvene pripreme tla ili načina same sjetve. Pri uzgoju facelije za sideraciju sije se od 10 – 15 kg/ha sjemena. Važno je napomenuti osobinu facelije da je klijanje sjemena inhibirano sunčevim svijetlom zbog čega ono ne smije ostati na površini (bitno kod sjetve rastepačem umjetnog gnojiva). U kasnijim rokovima sjetve treba tlo povaljati kako bi se osigurao bolji kontakt sjemena i tla. S obzirom na malu količinu sjemena, prilikom sjetve preporučljivo bi bilo da se sjeme pomiješa sa istom količinom pšeničnog griza, koji ima istu specifičnu težinu kao i sjeme facelije, radi ravnomjerne sjetve.

Gnojidba facelije, kao postrnog usjeva, umjetnim gnojivima u pravilu se ne provodi zbog dobrog korjenovog sustava. Nakon nicanja postrni usjev ima vrlo brzi vegetativni porast, pa u tom razdoblju treba oko 80 – 120 kg/ha dušika, 60 – 80 kg/ha fosfora i 80 – 100 kg/ha kalija. Gnojidbu kalijem i fosforom možemo izvršiti kod gnojenja glavnog usjeva. Kod gnojenja dušikom treba biti vrlo oprezan zbog ostatka dušika u tlu nakon skidanja glavnog usjeva. Vrlo je važno da se dušik iz tla iskoristi u jesen radi ispiranja u podzemne vode. Kod niskog sadržaja dušika možemo se odlučiti gnojiti gnojnicom ili gnojovkom.

Upotreba herbicida je moguća, ali treba biti oprezan sa izborom i vremenom primjene, naročito nakon razvoja petog lista. Kod proizvodnje facelije za pčelinju pašu poželjno ih je izostaviti.

Kada se usjev uzgaja za proizvodnju krme košnju treba obaviti prije početka pune cvatnje. Preporučuje se korištenje u zelenom stanju ili za siliranje, jer prilikom sušenja, radi velikog učešća lisne mase, dolazi do otpadanja suhog lista i hranjiva vrijednost jako opada. Po hranjivim vrijednostima slična je slabijim djetelinama. Kod uzgoja za proizvodnju sjemena vršidba se obavlja kad se na donjem dijelu klasa vide sjemenke.

Jedna od najznačajnijih karakteristika je duga i obilna cvatnja koja traje i do mjesec dana. Proizvodnja nektara ovisi o dobu dana i vremenskim prilikama, optimalno je kod temperature od 16 – 24 ˚C. Pčelama je facelija najprivlačnija od 11 do 16 sati. Faceliju se smatra najmedonosnijom biljkom jer se po hektaru može dobiti i do 500 kg meda. Med je svijetlo-žute boje ili proziran, odlične kvalitete, vrlo prijatnog okusa i mirisa i dugo ostaje u tekućem stanju. Od sjetve do fiziološke zrelosti sjemena vegetacijski period je oko 120 do 140 dana. Za produženje cvatnje može se korigirati i sjetvom u razmaku od 15 – 20 dana. Njen značaj je da medi poslije agacije kada dolazi bespašni period za pčelare.

U novije vrijeme facelija se najčešće koristi kao zaštitni usjev jer tijekom svoje vegetacije usvoji  i do 150 kg/ha dušika. To je moguće jer u kratkom vremenu formira veliku nadzemnu biljnu masu. Nakon zaoravanja, zbog visokog sadržaja dušika, biljna masa se vrlo brzo razgrađuje u tlu. Zaoravanje treba obaviti dva tjedna prije sjetve slijedeće ozime kulture ili u studenom ako nam je slijedeća kultura jara. Na taj način popravlja strukturu tla, a razgradnjom ostavlja značajne količine organske tvari i vezanog dušika što je čini pogodnom za poboljšavanje loših tala.

Zita Ciler, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica