Ugar

Razlikuje se crni ugar (površine su ostavljene na odmoru, obrađuju se, ali se ne zasijavaju), te zeleni ugar (površine su zasijane usjevima koji će biti zaorani u zelenom stanju u svrhu gnojidbe i poboljšanja svojstava tla). U prošlosti je ugar u poljoprivrednoj proizvodnji  imao daleko veći značaj, jer je služio za održavanje plodnosti tla, odnosno tlo se odmaralo kako bi se obnovile hranjive tvari. U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, uvođenjem moderne poljoprivredne mehanizacije i opreme, a zatim „kemizacijom“ poljoprivredne proizvodnje koja se temelji na znanstveno provjerenim zahvatima uzgoja bilja i stoke i koristi velika količina različitih kemijskih sredstava uz minimalno sudjelovanje ljudske radne snage, ugar gotovo nestaje.

Pitanja koja često upućuju poljoprivredni proizvođači odnose se na agrotehničke mjere koje je dopušteno provoditi na zemljištu navedenom u Zahtjevu za plaćanja, kao ugar.

Definicija ugara sukladno važećim propisima:

Zakon o poljoprivredi („Narodne novine“ br. 30/15),

Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja („Narodne novine“ br. 35/15),

Pravilnik o višestrukoj sukladnosti („Narodne novine“ br. 32/15) i

Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine br. 35/15) jest:

„Zemljište na ugaru je obradivo zemljište na kojem se ne provodi poljoprivredna proizvodnja, a u slučaju neodržavanja smatra se nepoljoprivrednim zemljištem.“ Za potrebe ekološki značajnih površina (EZP), zemljište na ugaru treba biti u mirovanju tijekom razdoblja od 15. veljače do 15. kolovoza godine u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev. To podrazumijeva da se u navedenom razdoblju ne provodi sjetva ni sadnja na površini deklariranoj kao ugar. Površina na ugaru ne smije zarasti u šikaru i agresivne korove, a može se održavati košnjom. Na površinama pod ugarom koje su ekološki značajne površine ne smiju se primjenjivati zaštitna sredstva. Za potrebe EZP, parcele zemljišta koje se prijavljuju kao ugar ostaju kategorizirane kao obradivo zemljište i nakon što se 5 godina nalaze na istom mjestu. Ukoliko je poljoprivredno zemljište tri uzastopne godine na istoj poljoprivrednoj površini evidentirano kroz aplikaciju za grafičko podnošenje Jedinstvenog zahtjeva, zemljište na ugaru postaje sastavni dio EZP stabilnih elemenata.

• Površina na ugaru može se kositi, ali ne i napasivati.
• Na ugaru koji se koristi kao EZP mogu se sijati mješavine za ptice ili za pčelinju pašu (koje se ne koriste u poljoprivredne svrhe).
• Nakon ugara mogu se sijati ozime kulture, ali treba voditi računa o vremenu mirovanja propisanom ranije navedenim propisima, a to je od 15. veljače do 15. kolovoza godine u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev.

Na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nalazi se  Brošura: „Program izravnih plaćanja u poljoprivredi 2015. – 2020. godine, Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, ZELENO PLAĆANJE“ u kojoj je na primjerima pojašnjeno provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Brošura donosi odgovore na mnoga pitanja, uključujući raznolikost usjeva, održavanje trajnih travnjaka, što su ekološki značajne površine. Pročitajte je!

mr. sc. Tatjana Međimurec