Žetva pšenice 2015.

Ovogodišnja žetva trajala je puno kraće u odnosu na lanjsku. Jedan od razloga je smanjenje ukupne površine zasijane pšenicom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, površine zasijane ozimom mekom pšenicom tijekom jeseni 2014. godine u RH iznose 154 611 ha, što je 9,7 % manje u odnosu na prosjek posljednjih 6 godina. Ukupna površina zasijana pšenicom u 2014. godini u RH je 156 137 ha, što je u odnosu na prosjek 10 godina unazad umanjenje za 8,5 %. (Izvor podataka DZS).

Tablica 1.: Površine (ha) zasijane pšenicom u RH:

Godina

Žitarice

Pšenica (ukupno)

Pšenica, meka, jara

Pšenica meka, ozima

Pšenica tvrda (durum)

2004.

571079

162634

 

 

 

2005.

557223

146253

 

 

 

2006.

570117

175551

 

 

 

2007.

558590

175045

 

 

 

2008.

562470

156536

3045

151700

1791

2009.

563132

180367

1885

177346

1145

2010.

584663

168507

1162

165566

1779

2011.

575938

149797

918

146262

2617

2012.

611212

186949

5716

180128

1105

2013.

589290

204506

1482

201946

1078

2014.

513537

156139

120

154611

1408

Izvor: Državni zavod za statistiku

Osim toga, vrijeme tijekom ovogodišnje žetve uglavnom je bilo naklonjeno poljoprivrednicima, u odnosu na prošlu, kišnu i dugotrajnu žetvu.

Ostvareni prinosi su vrlo „šaroliki“, što ne čudi obzirom na teške uvjete sjetve, pomicanje sjetve izvan optimalnog roka, a na dijelu površina nisku razinu primijenjene agrotehnike, prvenstveno, korištenje nedeklariranog i nedorađenog sjemena i neadekvatne i nedovoljne gnojidbe. Smanjenje površina zasijanih pšenicom posljedica je velikih količina oborina prošle jeseni, na pojedinim lokacijama i plavljenja posijanih parcela. Posljedice stagnacije vode očitovale su se kasnije tijekom vegetacije u smanjenom sklopu u usjevima pšenice i povećanom broju korova.

Fotografija 1: plješine na parceli uzrokovane suvišnom vlagom tla ujesen 2014.

Korištenje herbicida iz jesenskog i ranoproljetnog roka, većinom je odgođeno za kasniji proljetni rok. Nemogućnost pravovremene primjene herbicida ima za posljedicu smanjenu učinkovitost herbicida radi prekasne primjene u odnosu na fazu razvoja korova.

Fotografija 2: herbicid korišten pravodobno

Fotografija 3: prekasno suzbijanje korova, „pobjegla“ je Apera spica venti

Fotografija 4 – listopad 2014. – suvišne oborine nakon sjetve pšenice

Fotografija 5 – ista parcela sa fotografije 4, izgled u žetvi 2015. – korov na mjestima gdje je pšenica stradala od suvišne vode

Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom proljeća, uz nedostatak vlage u ožujku i travnju, utjecali su na smanjeno busanje, što je kasnije potvrđeno i u provedenim pokusima pri brojenju klasova po jedinici površine. Radi nedostatka vlage umanjen je učinak proljetne prihrane.

Fotografija  6 – smanjen broj klasova po jedinici površine

Tijekom vegetacije, usjevi pšenice bili su izloženi stresnim vremenskim prilikama. U prvoj dekadi svibnja na pojedinim lokacijama izmjerena je čak 8,8oC viša srednja dnevna temperatura zraka u odnosu na višegodišnji prosjek. Ovisno o ranozrelosti sorte ovakvi temperaturni šokovi mogu izazvati prekid vegetacije, što izravno utječe na smanjenje prinosa.

U tekstu su navedena obilježja vegetacije ozime pšenice. Bez obzira na sve navedeno, poljoprivredni proizvođači koji su proizvodili pšenicu na tlima dobre strukture i plodnosti, uz zadovoljavajuću razinu agrotehnike, u žetvi su postigli iznadprosječne prinose, veće od 8,0 t/ha.

Fotografija 7 – visoka razina agrotehnike, visok prinos

Sadržaj proteina u pšenici ovisi o sorti, vremenskim prilikama, gnojidbi dušikom, ali i o kvaliteti tla. Rijetki su poljoprivrednici u ovoj godini uspjeli proizvesti pšenicu s više od 14 % proteina.

Veći dio otkupljivača i ove godine pšenicu otkupljuje uz niže navedene uvjete, tzv. standardne kakvoće pšenice na otkupnom mjestu:

•          Vlaga: 13,5 %

•          Primjese: 5%

•          Hektolitarska masa: 76 kg/hl (760 kg/m3)

Pšenica standardne kakvoće otkupljuje se po cijeni od 1,15 kn za 1 kg.

Za razliku od toga, u Tablici 2. je naveden primjer otkupa pšenice u tvrtki Podravka d.d. iz Koprivnice koja ovogodišnji urod otkupljuje i plaća u 4 cjenovne grupe.

Tablica 2: Primjer plaćanja uroda pšenice u 4 cjenovna razreda

Parametri

I klasa

II klasa

III klasa

IV klasa

Proteini (%)

˃ 14

12,5-14

11,5-12,4

10,5-11,4

Hektolitarska masa (kg/hl)

min 76

min 76

min 74

min 72

Vlaga (%)

13,5

13,5

13,5

13,5

Primjesa, crna (%)

najviše 2

najviše 2

najviše 2

najviše 2

Primjesa, ukupna

najviše 3

najviše 3

najviše 3

najviše 3

Cijena kn/kg

1,40

1,22

1,15

1,12

Fotografija 8 – otkup u 4 cjenovne grupe, primjer iz Podravka d.d., Koprivnica

Nakon ove žetve, više će se razmišljati o izboru sorte obzirom na namjenu proizvodnje, o agrotehnici, ali će svakako odluka ovisiti o kalkulaciji proizvodnje pšenice nakon obračuna otkupljenog ovogodišnjeg uroda.

Poljoprivrednici čiji usjevi pšenice izgledaju poput ove na fotografiji 9 utječu na prosjek visine prinosa u RH. Stoga ne čudi da je raspon prinosa u ovogodišnjoj žetvi od 2,7 t/ha do preko 8,0 t/ha.

Fotografija 9: pšenica proizvedena uz nisku razinu primijenjene agrotehnike

mr. sc. Tatjana Međimurec,
viša koordinatorica za ratarstvo