Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Od posljednje upute za zaštitu vinograda pred početak cvatnje je proteklo 10 dana. U mjesecu lipnju o.g. još nismo zabilježili oborine, a dominira vrlo vruće i sparno vremensko razdoblje. Prosječna vlažnost zraka u prvoj dekadi mjeseca lipnja o.g. je 84,1 % (mjerni uređaj "iMetos" u vinskoj sorti Rajnski rizling na lokalitetu Trnovčak – općina Štrigova), a najviše su dnevne temperature tada bile u rasponu od +26,3° do +29,7°C. U četiri lipanjska dana smo zabilježili laganiji vjetar brzine do 10 km/h. U takvim uvjetima cvatnja vinove traje relativno kratko, pa ovih dana cvatnjom završavaju sorte koje su početkom lipnja počele otvaranjem prvih cvjetova (npr. Chardonnay).

Nestabilnije razdoblje s mogućim oborinama očekujemo tek nakon 15. lipnja o.g.!

Kao posljedica iznadprosječno velikih količina padali zabilježenih zadnjih 10 dana mjeseca svibnja o.g. u poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na netretiranom su trsju još dana 25. svibnja o.g. pronađeni prvi simptomi sive plijesni na lišću i cvjetnim organima sorte Moslavac bijeli ili Šipon i Rajnski rizling (Botrytis cinerea), a dana 4. lipnja o.g. je pronađen prvi simptom plamenjače (Plasmopara viticola) na listu vinske sorte sauvignon bijeli!

Ipak, najveću ekspanziju i štete od druge polovice mjeseca lipnja o.g. na tek zametnutim bobicama očekujemo od pepelnice grožđa (Erysiphe necator), naročito u u slabije zaštićenim vinogradima! U narednom je razdoblju pojava ove bolesti moguće i u nasadima gdje su provedene određene mjere zaštite. Zašto? Jedan od razloga je razvoj  otpornosti ili rezistentnosti pepelnice loze na fungicide specifičnog načina djelovanja. Tako u Međimurju sustavnim poljskim mikro-pokusima na osjetljivoj vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon već od 2002. godine primjećujemo slabiju djelotvornost nekih triazola iz IBE skupine fungicida (npr. propikonazol, miklobutanil)! Nakon 2010. godine u našem je vinogorju drastično je pala djelotvornost svih strobilurina (piraklostrobin, azoksistrobin, krezoksim-metil i trifloksistrobin), te nekih kinolina (kinoksifen) (vidi tablicu 1.).

Tablica 1. Najvažnije kemijske skupine fungicida za suzbijane pepelnice grožđa (Erysiphe necator) (tzv. "erisificidi"):

Zbog pojma "točkaste" i "unakrsne" rezistentnosti nemoguće je dati jedinstvenu preporuku za sve lokalitete, ali ovakve spoznaje potvrđuju i drugi istraživači u srednjoj Europi (npr. Mađarskoj, Austriji, Švicarskoj) (Dubuis, 2015). Stoga se protiv pepelnice nastoji provoditi "antirezistentna strategija kemijskog suzbijanja", pri čemu tijekom sezone treba mijenjati različite kemijske skupine, a rizične djelatne tvari izbjegavati ili ih ograničiti i koristiti u kombinaciji s površinskim fungicidima (sumpor, meptildinokap).

Sumporne fungicide i meptildinokap (Karathane Gold) ne miješati međusobno, a ovi su pripravci moguće fitotoksični na tek zametnute bobice i vršne dijelove mladica pri temperaturama zraka većim od +28°C! Protiv pepelnice vinove loze (Erysiphe necator) u zaštitama prije i nakon cvatnje prednost dajemo gotovim tvorničkim kombiniranim pripravcima (vidi Tablicu 1.) a u nasadima gdje je bolest zabilježena ranijih sezona bolje je birati novije pripravke Dynali EC (0,65 lit./ha) i Luna Experience SC (0,4 lit./ha)!

U zaštitama protiv plamenjače (Plasmopara viticola) nakon cvatnje prednost dajemo kombiniranim pripravcima koji sadrže folpet, npr. Pergado F, Curzate-F SC, Forum Star DF, Mikal Premium F, Ridomil Gold Combi, Fantic-F i slično u propisanim količinama.

Vrlo visoke temperature zraka sa dnevnim vrijednostima većim od +30°C značajno umanjuju opasnost od sekundarnog širenja plamenjače (Plasmopara viticola).

U zaštitama nakon cvatnje preporučujemo planirati i primijeniti prema integriranim načelima najviše u 2 navrata jedan od specifičnih botriticida radi preventivne zaštite od sive plijesni (Botrytis cinerea) (vidi Tablicu 2.)!

Tablica 2. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

*kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil

**Krajnji rok za primjenu i prodaju zaliha 1.7. 2015.

Karence su navedene za vinske sorte!

Umjesto prosječnog desetgodišnjeg ulova 647 leptira po ferotrapu prezimljujuće ili prve generacije pepeljastih grožđanih moljca (Lobesia botrana), ove smo godine uhvatili samo 114 jedinki, što je 567,5 % su manja brojnost od očekivane! Žutog grožđanog moljca (Eupoecilia ambiguella) u 2015. godini nismo još registrirali. Stoga je početkom ovog tjedna (8. lipnja o.g.) pojava njihovih ličinki bila vrlo slaba (naročito na sortama Moslavac bijeli ili Šipon, i Graševina), a tek nešto veća zaraza je očitana na sortama Rajnski rizling, Sauvignon cabernet i Pinot sivi (ali daleko ispod praga štetnosti).

U nasadima gdje se ranijih godina u jačoj mjeri javljala bolest iz skupine fitoplazmatskih žutica (npr. sorte Chardonnay, Rajnski rizling, Pinot sivi i bijeli, Graševina) moguće je nakon cvatnje suzbijati prijenosnike ove bolesti iz skupine cvrčaka. Američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je pronađen od 2005. godine na području Štrigove, a od 2011. sezone dopuštenje u našoj zemlji za njegovo usmjereno suzbijanje nakon cvatnje vinograda ima pripravak Actara WG u količini 0,2 kg/ha. Ovaj je pripravak vrlo otrovan i opasan za pčele, pa vinogradi moraju biti nakon cvatnje pokošeni (cvjetni podrast npr. bijela djetelina prije tretiranja mora biti pokošena), a primjenu ovog insekticida ograničiti na doba dana kada pčele ne lete (večernji i/ili noćni sati)!

Sukladno "Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze koju uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence doreé MLO" (NN 7/13) suzbijanje cvrčaka već nakon cvatnje je potrebno samo u nasadima gdje su proteklih sezona u jačoj mjeri primijećeni znakovi ove bolesti!

Fitoplazmatske ili infektivne se žutice u Međimurskom vinogorju pojavljuju uglavnom na rubnim (istočnim i sjevernim) lokalitetima (Pleškovec, Zasadbreg, Zebanec, Selniščak, Gradiščak i sl.) gdje se još uvijek u manjoj mjeri uzgajaju direktno rodni američki hibridi, odnosno u manjim vinogradima gdje se prilikom suzbijanja ljetne generacije grožđanih moljaca zadnjih 10-tak godina ne provodi strategija odabira djelatnih tvari koje posredno suzbijaju i prenositelje fitoplazmoza – cvrčke!

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr