Strojevi za spremanje sijena i zelene krme

Postoje tri tehnologije za spremanje sjenaže:

  • Prešanje sijena, odnosno baliranje u valjkaste bale i omatanje strech folijom
  • Spremanje sjenaže samoutovarnom prikolicom i gaženje u trenč silose ili u plastične vreće
  • Spremanje silaže silažnim kombajnom i gaženje u trenč silose ili u plastične vreće.

Svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti stoga se ne može paušalno reći koja je idealna tehnologija za određeno gospodarstvo.

Zelena linija firme Claas

Za spremanje sijena i zelene krme koristimo strojeve koji obavljaju različite tehnološke postupke kao što su:

  • košnja
  • sušenje
  • sakupljanje
  • utovar i transport.

Košnja je prvi i najvažniji korak u zahtjevnom poslu spremanje sjenaže.
Uz kosilice, najčešće korišteni strojevi za spremanje sijena su preše za sijeno.
Prešama za sijeno, danas više poznatima pod nazivom balirke, sijeno se u jednom prohodu kupi i balira, te se bale prebacuju u prikolicu ili ostavljaju u polju.

1. Kosilice
Postoje dva osnovna tipa:

  • oscilirajuće i
  • rotacijske kosilice

Oscilirajuće kosilice režu stabljike na principu škara, a rotacijske ostvaruju rezanje po principu slobodnog reza  samo jednom oštricom, s tim da je protusila sili rezanja ukorijenjena biljka.
 

1.1. Oscilirajuća kosilica s prstima

 


  
Noževi imaju trapezni oblik  sa širinom baze 76,2 mm što je jednako 3 cola. Protu-pločica noževima su  nepokretni prsti u čijim prorezima amo-tamo  klizi kosa s noževima. Noževi savijaju zelenu biljku do prsta i u tom je položaju odrežu. Razmak između prstiju uređaja za rezanje određuje visinu košnje. Prema ISO i DIN standardima, postoje uređaji za:

  • visoki rez – razmak između prstiju jednak je širini noževa – 76,2 mm
  • srednji rez – na dva noža dolaze tri razmaka prstiju – razmak simetrala prstiju je 50,8 mm
  • niski rez – broj prstiju je dvostruko veći od broja noževa – razmak simetrala prstiju je 38,1 mm.

Da bi se ostvario čisti rez, srednja brzina noževa treba iznositi 2 do 3 m/s. Preporučena brzina kretanja kosilice treba biti do 8 km/h.

Nedostaci ovakvih kosilica su češća zagušenja, ograničena radna brzina, manji radni učinak i posebno osjetljivost na neravnine, a prednosti su da su vrlo su lagane i zahtijevaju malu pogonsku snagu – 2 kW/m zahvata.
 

1.2. Kosilice s dva oscilirajuća noža
Noževi ovakvog tipa kosilica imaju protunož koji se giba u suprotnome smjeru čime se znatno smanjuju zagušenja. Oscilirajući noževi se u radu gibaju u suprotnom smjeru i tako poništavaju sile rezanja na oštricama noževa, pa je rad kosilice vrlo miran i tih.

Srednja linearna brzina oštrice noža iznosi 2,5 do 3,5 m/s, a potrebna snaga za pogon iznosi 2,5 kW/m zahvata.
 

1.3. Rotacijske kosilice
Mogu biti u dvije izvedbe:

  • s bubnjem – s gornjim pogonom
  • s tanjurima ili diskovima – s donjim pogonom.

 


Prednja nošena rotacijska kosilica s bubnjevima (Claas)

Kod rotacijske kosilice rotirajući tanjuri ili bubnjevi rade bez proturežućih pločica, a za dobro rezanje potrebna je obodna brzina noževa 60 – 80 m/s. Na donjem dijelu bubnja nalaze se noževi koji rotiraju zajedno s bubnjem. Visina košnje podešava se
međusobnim razmakom klizne ploče i noževa. U odnosu na oscilirajuće kosilice, manje su osjetljive na zastoje u radu zbog kamenja i drugih prepreka. Veća masa kosilice omogućuje samo prednje i stražnje priključenje na traktor. Novije izvedbe zahtijevaju pogonsku snagu od minimalno 7 kW/m radnog zahvata.

Rotacijske kosilice s tanjurima imaju rotirajuće ploče s noževima. Pogon ovih kosilica dolazi od priključnog vratila traktora putem zupčaničkog prijenosa smještenog u nosećem kućištu ispod tanjura.
Prednosti su im: osiguravaju vrlo čist otkos, ne oštećuju biljke, nemaju zagušenja i dobro režu i kod brzina do 15 km/h, imaju manju masu pa novije izvedbe traže pogonsku snagu od minimalno 6 kW/m radnog zahvata.
Kod obje izvedbe, zbog velike obodne brzine bubnjeva/tanjura ili diskova s noževima, postoji opasnost od odbačenoga kamenja pa kosilice moraju imati odgovarajuću zaštitu.
Proizvode se u raznim izvedbama od radnog zahvata 2,10 m pa sve do velikih kombinacija zahvata 9,00 m. Nove izvedbe imaju posebno patentirani sustav satelitskog prijenosa snage kako bi svaki disk imao isti zakretni moment. Imaju posebne module koji osiguravaju kosilicu, kako se ona ne bi oštetila prilikom udara u kamen ili neki drugi strani predmet. Dobro se prilagođavaju neravninama na terenu zahvaljujući učinkovitom sustavu rasterećenja kosilice preko jakih spiralnih opruga ili kod nekih modela preko hidrauličnog sustava.

 
Različite izvedbe rotacijskih kosilica s tanjurima
 
U novije se vrijeme preporuča korištenje kosilica opremljenih gnječilicama sa gumenim valjcima koji služe za mehaničko tretiranje krme, što se posebno odnosi na stabljiku, tako da se ubrza proces otparivanja vode i skrati vrijeme sušenja. Ovo je osobito korisno kod krme bogate lišćem. Gnječenjem se ujednačava vrijeme sušenja stabljike i lišća, skraćuje se vrijeme sušenje i time rizik od kiše, i dobije se kvalitetnije sijeno. Ukoliko sijeno jedanput pokisne, gubitak hraniva je od 5 do 10%.

2. Preše za sijeno (balirke)

 

Nakon što se u sijenu postigne idealan sadržaj suhe tvari i nakon što se sijeno sakupi u zboj i pripremi za siliranje, trebamo odabrati odgovarajuću tehnologiju siliranja.

Postoje tri tehnologije za spremanje sjenaže:

  • prešanje materijala u valjkaste ili četvrtaste bale i omatanje bala strech folijom;
  • spremanje sjenaže samoutovarnom prikolicom u trenč silose i njeno gaženje  ili spremanje sabijanjem u plastične vreće;
  • spremanje silaže silažnim kombajnom u trenč silose i njeno gaženje ili spremanje sabijanjem u plastične vreće.

Svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti, stoga se ne može reći koja je idealna tehnologija za određeno gospodarstvo. Potrebno je posebno analizirati karakteristike gospodarstva, po veličini, po ukupnom broju grla, po sastavu obroka, po udaljenosti livada od farme i moraju se uzeti u obzir još mnogi pokazatelji koji utječu na učinkovitost i troškove.

Prešama se u jednom prohodu sijeno skuplja i preša u bale koje se prebacuju u transportne prikolice ili ostaju u polju. U odnosu na rasutu krmu, sijeno u balama pogodnije je za manipulaciju i zauzima manji prostor. Najčešće se koriste visokotlačne preše za male i velike četvrtaste bale te preše za valjkaste bale (rotobaleri).

2.1. Prešanje (baliranje) i omatanje sjenaže u foliju
Idealan sadržaj suhe tvari sjenaže je oko 35 %. Za prešanje takvog materijala su potrebne kvalitetne i pouzdane preše, koje mogu sabiti materijal na željenu tvrdoću i izraditi lijepo oblikovanu i čvrstu balu, koja se prilikom omatanja, utovara ili transporta neće deformirati. Kod prešanja je vrlo bitan i konstantan tlak sabijanja, kako bi što više materijala mogli sprešati u balu. Sa kvalitetnim prešama težina valjkastih bala nerijetko premašuje 1000 kg. Preporučuje se primjena preša, koje su opremljene noževima za rezanje materijala, jer se tako materijal odmah prilikom prešanja može izrezati na dužinu od oko 6 – 8 cm, koja je za preživače najprikladnije, a prilikom miješanja bale sjenaže u mikser prikolicama ona se brže rastavi i zamiješa. Na taj način se može uštedjeti puno vremena i goriva prilikom hranidbe.

Tehnologija spremanja sjenaže u omotane bale se preporučuje za manje farme, koje spremaju godišnje do oko 500 bala ili do oko 300 – 500 t sjenaže. Razlog za to su vrlo visoki troškovi izrade, manipulacije i transporta tih bala, a izuzetno velika stavka u troškovniku predstavlja i trošak strech folije, koja nije samo skupa, već njeno zbrinjavanje predstavlja ozbiljan trošak i ekološki problem.

2.2. Preše za četvrtaste bale
Preše za male četvrtaste bale služe za prešanje krme u praktične male bale koje se
pretovaruju pretežno ručno, ili, rjeđe, utovaruju u prikolicu utovarivačima različitih izvedbi.

 Visokotlačna preša za četvrtaste bale

Najčešće dimenzije malih bala su 50 cm širine, 30-35 cm visine i 50-100 cm dužine.
Krmnu masu zahvaća i diže pick-up uređaj s bubnjem, dodaje transportnom uređaju u poprečnome kanalu iz kojeg masa odlazi u uzdužni kanal za prešanje, oblikovanje i vezanje bale.

 
Pick-up uređaj s bubnjem

Na velikim gospodarstvima klasične visokotlačne preše za male bale zamijenile su velike vučene preše u kojima se oblikuju bale, čije su dimenzije usklađene s dimenzijama transportnoga sredstva. Širina i visina bala kod nekih su preša iste (80 x 80 cm), a kod drugih različite (120 x 70 cm). Dužina bala može biti od 60 cm (za sjenažu) do 220-240 cm (za slamu). Kod takvih preša prešanje je u pravcu rada, a vezanje bala obavljaju četiri ili šest vezača.

 

2.3. Preše za valjkaste bale (rotobaleri)
Preše za valjkaste bale ili rotobaleri koriste se za prešanje trava, sijena i slame, a rade na principu namotavanja i istovremenoga prešanja krme u okomitom smjeru.

Postoje dvije glavne skupine preša za valjkaste bale:

  • sa fiksnom (s tlačnom komorom stalnog oblika) i
  • preše sa varijabilnom komorom (elastičnom tlačnom komorom).

2.4. Valjkaste preše sa fiksnom komorom
Zajednička osobina ovih preša je da su opremljene čvrstim čeličnim valjcima (16), koji su postavljeni u krug i koji se okreću u istom smjeru. Sakupljački ili pick-up uređaj podiže krmu s tla i dovodi je do rotirajućih tlačnih traka koje ju uvode u tlačnu komoru preše. Sabijanje materijala počinje kada je komora prilično napunjena materijalom i kada bala već poprima svoju konačnu veličinu. Komora zadržava istu dimenziju od početka formiranja bale čiji konačni promjer nije moguće mijenjati. Neke izvedbe opremljene su sustavom kod kojega se valjci spuštaju u komoru i zbijanje počinje prije nego što bala poprimi svoju konačnu veličinu. Zbijenost bale povećava se punjenjem komore, a može se pratiti preko manometra.
Tako je zbijanje bale puno ravnomjernije i jače, bale su čvršće i stabilnije, a imaju više materijala u sebi pa su teže. Na taj način se štedi na mreži za omatanje, na troškovima transporta i manipulacije.

2.5. Valjkaste preše sa varijabilnom komorom


Preše sa varijabilnom komorom su najrasprostranjenije na govedarskim farmama Slavonije i Baranje. Pošto se na našim velikim farmama sjenaža sprema uglavnom drugom tehnologijom, ove preše se prvenstveno koriste za prešanje suhog materijala kao što je sijeno ili slama. Međutim, koriste se i kod spremanja sjenaže jer one jednako dobro zbijaju i vlažniji materijal. Karakteristika ovih preša je da se kod njih može podešavati veličina bale, odnosno njena visina (120-180 cm). Preše su opremljene sa 4 široka vrlo čvrsta i dugotrajna beskonačna gumena remena, koji su stalno zategnuti preko hidraulike. Kod ovih preša se na početku izrade bala stvori jedna mala komora i zbijanje počinje odmah. Kako materijal ulazi u komoru i kako bala „raste“, tako je zbijanje kontinuirano i ravnomjerno za razliku od preša sa fiksnom komorom, gdje zbijanje počinje tek kada je bala približno dobila svoju konačnu veličinu.

Preše mogu biti opremljene i automatikom za mekanu jezgru bale, čime je omogućeno da sredina bale ostane mekša od ostatka bale, što je bolje za prozračivanje i za lakše rastavljanje bale kod hranidbe.
 
Shema rada preše za valjkaste bale s varijabilnom komorom

Preša se sastoji od sakupljačkog pick-up uređaja maloga promjera, koji opružnim zupcima skuplja biljnu masu s tla i ubacuje je u kratki transportni kanal. U njemu mogu biti noževi za usitnjavanje biljne mase koja zatim ulazi u tlačnu komoru. Prednji dio komore opremljen je profiliranim valjcima, a na stražnjem dijelu stroja pomična su vrata. Kada je bala oblikovana i omotana pomična vrata se podižu i bala iz radne komore pada na tlo.
Ukoliko se dogodi začepljenje u radu, kod nekih preša moguće je uključiti potpuno suprotno okretanje sekcija noževa (ako ih ima) i za nekoliko sekundi nastaviti s radom.
Kod nekih preša svaki je nož pojedinačno osiguran oprugom i u slučaju nailaska na strani predmet jednostavno se uvlači u kućište. Vezanje bale može se izvesti vezivom ili mrežnom folijom, koja povećava zaštitu bale za oko 15%, budući da mreža prelazi preko rubova bale.
U današnje moderno izvedene preše stane i do šest rola veziva i dvije do tri role mreže.
Promjer bale i vezanje lako se mogu podešavati i kontrolirati iz kabine traktora.
Poznati proizvođači preša za valjkaste bale na svoje preše ugrađuju elektronske uređaje kojima osiguravaju potpuni nadzor nad prešanjem, a na velikom LCD zaslonu dobiva se jasna i pregledna slika o formiranju bale.

 
Preša za valjkaste bale s varijabilnom komorom i preša za male valjkaste bale

 
Kombinacija preše i omotača

2.6. Omotači bala
Zbog rotirajućeg načina rada, preše za valjkaste bale imaju vrlo veliki kapacitet uvlačenja krmne mase, koje se prekida samo za vrijeme vezanja (omatanja) bale. Naime, stroj se zaustavlja, rotira samo bala i u vremenu od oko 1 minute bala se 12-15 puta omata vezivom. Na nekim prešama bale se omotavaju 2,5 puta s mrežastom folijom.
Bale sjenaže je potrebno omotati kvalitetnom stech folijom, kako bi se istisnulo što više zraka, kako bi se bala hermetički zatvorila i kako bi se pokrenula anaerobna fermentacija materijala. Kako bi se izazvala fermentacija, preporuča se primjena inokulanata, koji se još prilikom prešanja nanose na materijal. Omatanje bala bi se trebalo obavljati odmah nakon prešanja. U tu svrhu konstruirane su  kombinacije preše i omotača u jednom stroju.

 
Različite izvedbe omotača bala

Literatura:

Bašić F., Mihalić V.: Temelji bilinogojstva, udžbenik za srednje poljoprivredne škole,  Zagreb, 2007.
Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
Brčić, J. i sur.: Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu, Agronomski fakultet Zagreb, Zagreb, 1995.
Filipović, D., Jagar, N.: Traktor na obiteljskom gospodarstvu, Hrvatski poljoprivredni zadružni savez
Filipović, D.: Predavanja, Agronomski fakultet Zagreb
Piria, I.: Traktor – poznavanje, održavanje, kvarovi i njihovo otklanjanje, NOLIT, Beograd, 1983.
Zimmer, R., Košutić, S.; Zimmer, D.: Poljoprivredna tehnika u ratarstvu, Osijek, 2009.
Uputa za siguran rad traktorom; ZIRS, 2001.
Agroklub.com, Internet

Dario Padro, mag. ing. poljoprivredne tehnike
rukovoditelj Podružnice
Dario.Padro@savjetodavna.hr