Događaji, Vijest

Slika 1. Konoplja na dlanu

Konoplja je jedna od najstarijih i najvažnijih biljaka koja ima vrlo široku primjenu u različitim industrijskim granama. Pored vlakna, konoplja daje sjeme iz kojeg se dobiva ulje i uljane pogače. Drvenasti dio stabljike – pozder uspješno se koristi za proizvodnju celuloze, papira, te ekološkog građevinskog materijala za zvučnu i toplinsku izolaciju. 

Gordan Masnjak, diplomirani stručnjak za organizaciju i upravljanje, inženjer, volonter, aktivista i kolumnista, ujedno je i inicijator i osnivač projekta KrONOPLJA.

Osnovni cilj projekta je promicanje, razvitak i unapređenje uzgoja konoplje te povratak ove tradicionalne biljke u poljoprivredni i gospodarstveni sustav Republike Hrvatske uz maksimalno korištenje svih resursa koji postoje u društvenom i gospodarskom potencijalu, prije svega poljoprivrednika, obrtnika, malih i srednjih poduzetnika. Riječ je o održivom razvoju uz poštivanje očuvanja prirode i bio raznolikosti, kao općih dobara društva.

Projekt se bavi biljkom konopljom (http://hr.wikipedia.org/wiki/Konoplja ) bez obzira je li riječ o industrijskoj ili medicinskoj konoplji odnosno neovisno o njezinoj primjeni. Predstavljanje biljke i promidžba vrši se preko Facebook stranice Industrijska konoplja, uz upoznavanje javnosti sa svim vrstama konoplje, uključujući medicinsku konoplju. Osnovni zadatak je upoznati javnost sa svim prednostima i mogućnostima uzgoja i korištenja biljke u svim gospodarskim područjima, skidajući označavanje  ove biljke kao nedozvoljene za uzgoj i korištenje, odnosno izvršiti legalizaciju iste kroz zakonsku regulativu. 

U Hrvatskoj se trenutno od konoplje može iskorištavati samo sjeme i tu je najveći problem. Stabljika, lišće i korijen moraju se zaorati ili uništiti na neki drugi način dok se u svijetu svi dijelovi biljke koriste za gotovo trideset tisuća raznih proizvoda.

Trebalo bi promjeniti svega nekoliko riječi u našem zakonu. Za Ministarstvo zdravlja industrijska konoplja je droga, bez obzira koliko malo THC-a sadrži u sebi. To je svega 0,2 % što nikako nije potentno i teško da se s tom biljkom netko može drogirati. Najveći proizvođač industrijske konoplje u svijetu je Kanada, a sije je i pola Europe.

Upravo naše podneblje idealno je za uzgoj, a kako je i bivša država bila svojevrsni gigant u poljoprivrednoj proizvodnji i industrijskoj preradi ove biljke, u “Projektu Kronoplja” mišljenja su da ju što prije treba ponovo uvesti u poljoprivredu i industriju, te medicinske svrhe.

Jako je bitno da konoplja ponovo postane domicilna biljka, jer je na ovim prostorima, obzirom na blagodati klime i našeg tla, to i bila kroz stoljeća. U Europi smo optimalna zemlja za ekološku proizvodnju konoplje. Projekt od 2012. godine okuplja i prve uzgajivače konoplje koji su na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj zasijali konoplju. U trećoj godini uzgoja imamo već i određenu proizvodnju više vrsta proizvoda koji su nastali iz sjemenki: hladno prešano ulje, proteinsko brašno, razni kozmetički proizvodi i sl.

Većina znanstvene zajednice, fakulteti i brojni sveučilišni profesori sve više podržavaju iskoristivost cjelovite biljke, lista, stabljike i korijena, a ne samo sjemena.

U Hrvatskoj je oko 660 ha poljoprivrednih površina zasijano konopljom.  Po ukupnim površinama na kojima je zastupljena konoplja u Europi predvodi Francuska s 10.000 ha, dok smo mi na trećem ili četvrtom mjestu, a već u idućoj godini, nositelji projekta u Hrvatskoj predviđaju oko 2.000 ha površina pod konopljom.

IZVJEŠTAJ SA DOGAĐANJA

Slika 2. Radionica pod vodstvom Savjetodavne službe  

U sklopu događanja KrONOPLJA od 17-19. listopada 2014. organizirano je šest stručnih radionica različite tematike na kojima su se prisutni mogli upoznati s proizvodnjom, preradom i upotrebnom vrijednošću industrijske konoplje.

Predavanja i radionice bile su jako dobro posjećene što upućuje na velik interes za proizvodnju industrijske konoplje. Radionice su bile organizirane na način da su predstavljale spoj znanosti, struke i iskustava prvih proizvođača i prerađivača. 

Na radionici s temom “Mjesto i uloga konoplje u poljoprivredi” prof. dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorio je o proizvodnji i korištenju konoplje kroz povijest pri čemu je naglasio veliku ulogu konoplje u fitoremedijaciji, jer pridonosi pročišćavanju tla od teških metala.

Prof. dr. sc. Milan Pospišil s Agronomskog fakuteta u Zagrebu osvrnuo se na značaj konoplje u Hrvatskoj obzirom da je u 2014. godini prema statističkim podacima zasijana na 658 ha. Ove godine je to značajan porast površina u odnosu na nekoliko desetaka ha površina prije 3 godine kada su se počele izdavati dozvole za proizvodnju. Između ostalog istaknuo je nekoliko važnih čimbenika u proizvodnji o kojima treba voditi računa, a to su:

• konoplju nikako ne sijati kao prvu kulturu na zapuštenim tlima,
• ne kasniti sa sjetvom,
• usjev guši korove samo kad je gustog sklopa,
• pravilni izbor sorte i
• poznavanje roka žetve.

Proizvođači i prerađivači Nikola Planinić i Josip Plavec iznijeli su vlastita iskustva u proizvodnji konoplje naglasivši važnost pripreme zemljišta, roka sjetve i žetve.

O agrotehnici proizvodnje i iskustvima s terena govorila je Dragica Tresk Penezić, viša stručna savjetnica za ratarstvo iz Savjetodavne službe, te je posebno ukazala na probleme koji su se javljali ovih godina u proizvodnji i još uvijek su prisutni kod većine novih proizvođača. Za uspješnu proizvodnju industrijske konoplje od izuzetne su važnosti izbor parcele, poznavanje pedoklimatskih uvjeta, zakorovljenosti, izbor sorte (malo je podataka o sortama), žetva (jer još uvijek nema adekvatne mehanizacije), sušenje i na kraju tržište da bi proizvodnja bila isplativa.

Dr. sc. Marinko Petrović iz Centra za kontrolu namirnica PBF-a, dr. sc. Stribor Marković s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Miloš Grubešić, dipl. ing. kemije govorili su o nutritivnim vrijednostima, te medicinsko-farmaceutskoj uporabi ulja sjemenki industrijske konoplje. Ulje sjemenki industrijske konoplje nalazi se u grupi najkvalitetnijih jestivih ulja i ima najbolje izbalansiran odnos omega 3 i omega 6 masnih kiselina.

Stručnjaci s Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta govorili su o industrijskoj konoplji kao građevinskom materijalu i istaknuli da bi za izgradnju jedne prosječne kuće bilo dovoljno 1 ha usjeva. Usitnjena stabljika može se koristiti kao gradivo za zid, žbuku, pod, izolaciju i slično, pomiješana s gašenim vapnom. Konoplja jedino nema nosivost.

Poslije predavanja imali smo priliku i u praksi (prostor ispred ulaza u paviljon) vidjeti korištenje konoplje u građevinarstvu te je najavljena međunarodna radionica korištenja konoplje u građevinarstvu na Krku koncem mjeseca studenog.

Slika 3. Praktična radionica–konoplja u građevinarstvu

Tijekom 3 dana trajanja radionica govorilo se o industrijskoj konoplji i njenoj primjeni u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, u građevinarstvu, proizvodnji biomase. Bilo bi interesantno da se tematski obradilo i njeno korištenje u proizvodnji tekstila. Po pitanju njene proizvodnje za vlakno zakonska regulativa je nedefinirana. Očekuju se promjene u smislu mogućnosti korištenja i drugih dijelova biljke osim sjemenki novim Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje.

Osim o industrijskoj konoplji, tijekom predavanja se govorilo i o medicinskoj konoplji, te su se mogla čuti različita mišljenja stručnjaka.

Ovim događanjima u nedjelju je prisustvovala i saborska zastupnica dr. sc. Mirela Holy poduprijevši zahtjeve za legalno korištenje cijele biljke industrijske konoplje, ali je istaknula i važnost promjene zakona i omogućavanje korištenja medicinske konoplje za one koji, nažalost pomoć trebaju tražiti  izvan granica svoje Domovine.

Slika 4. KrONOPLJA LIVE

Kao zaključak ovih trodnevnih događanja može se reći da postoji zainteresiranost poljoprivrednika za industrijsku konoplju, ali da nemaju dovoljno informacija o proizvodnji i proceduri prijave i registracije. To je pogotovo bilo vidljivo zadnjeg dana na cjelodnevnom plenarnom KrONOPLJA LIVE programu gdje smo u nekoliko navrata bili kao Služba prozvani, i samo zahvaljujući našem sudjelovanju prisutnima je pojašnjena naša uloga. Istaknuta je potreba za stalnim učenjem i međusobnom komunikacijom proizvođača konoplje i stručnjaka.

Smatramo, ali i sam voditelj projekta KrONOPLJA je istaknuo, da je uloga Savjetodavne službe značajna za daljnji razvoj i širenje proizvodnje konoplje kroz pružanje stručne pomoći u primjeni pravilne agrotehnike. Također, kao specijalizirani djelatnici Savjetodavne službe prisutni na terenu cijele Hrvatske, možemo pomoći i u upućivanju poljoprivrednika na zakonske procedure neophodne prilikom proizvodnje i prerade.

Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica

Višnja Magdić, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica