Priprema za novu vegetacijsku sezonu i proizvodnju voluminozne krme na travnjacima i livadama

Stručni savjet za farmere – proizvođače mlijeka

Kada na mliječnoj farmi počinje na travnjacima i livadama, nova proizvodna godina u proizvodnji voluminozne krme – sjenaže i sijena? Da li početkom nove kalendarske godine, u siječnju, veljači ili ožujku, ako i kada to dozvoljavaju vremenske prilike, ili su trebale započeti još u jesen prošle?

Prihranu travnjaka sa NPK gnojivima, sa najmanjim sadržajem dušika, uvijek treba obavljati u jesen tekuće godine, za narednu godinu. U jesen uvijek ima dovoljno vlage da biljke površinskim korjenčićima upiju potrebna hraniva i dobro se pripreme za nepovoljne zimske vremenske uvijete. Istovremeno biljke u svom podzemnom dijelu stvaraju potrebnu zalihu dostupnih hranjiva za proljeće, i brzi proljetni porast zelene mase.

Ako ovo nije učinjeno jesenas, tada je veljača krajnje vrijeme kada to treba učiniti, da otopljeno gnojivo uđe što dublje u tlo, te da bi učinak gnojidbe početkom i tijekom cijele vegetacije bio što veći. Zašto je ovo tako važno ? Vrlo je problematično hranjiva ostavljati na površini zemlje u proljeće kada vegetacija već krene, a posebno kada je godina sušna. Nemojmo zaboraviti da i proljeće u nekim godinama zna biti sušno.

Površinski sloj zemlje uvijek za sušnog vremena najprije izgubi potrebnu vlagu i vlažnost, pa sva hranjiva u tom sloju postaju vrlo brzo nedostupna biljkama, jer ih korijen bez potrebne vlage, odnosno vode, ne može upiti. Uvijek je zato najbolje sve vrste i kombinacije NPK gnojiva rasuti početkom jeseni po površini travnjaka i livada, ili u tlo unositi zajedno sa stajnjakom, krajem ljeta i početkom jeseni prije jesenske sjetve, prilikom oranja, što dublje do dubine brazde, odnosno zaoravanjem.

Sl. 1. Dvije različite tehnologije gospodarenja sa zemljištem. Dvije parcele od dva OPG-a. Na obje je bio prethodne godine kukuruz. Slikano krajem veljače.

Lijeva parcela je nakon skidanja kukuruza preorana i na njoj je zasijan talijanski ljulj. Lijeva parcela je prije oranja pognojena sa stajskim gnojem i cjelokupnom količinom NPK gnojiva. Nakon skidanja prvog otkosa talijanskog ljulja ova je parcela preorana i na njoj je posijan kukuruz, grupe 400. Kukuruz na ovoj parceli je dobro podnio ljetnu sušu.

Desna parcela je gnojena isto sa stajnjakom i NPK gnojivom i preorana je prije sjetve kukuruza. Usjev kukuruza na ovoj parceli je slabije podnio sušu i dao je daleko manji urod zelene mase i klipa.

U sušnoj godini lijevo OPG je imalo dovoljno sjenaže i silaže za hranidbu krava. Lijevo OPG-e ima dobru suradnju sa Savjetodavnom službom i uvažava savjete struke.

Desno OPG-e nije imalo dovoljno krme ni sjenaže, ni sijena, niti silaže. Broj krava je smanjen, a proizvodnja mlijeka prepolovljena. Nositelj desnog OPG-a, ne uvažava savjete struke, ne dolazi na stručna predavanja, a sa Savjetodavnom službom ima povremene kontakte uglavnom vezane po pitanju potpora, ali ne i po pitanju struke i tehnologije.

 Sl. 2. Lijeva parcela snimljena 10 ožujka.

Zbog ovoga i postoje razlike u gnojidbi; osnovna gnojidba ili gnojidba pod brazdu, startna gnojidba ili gnojidba u sjetvenom sloju, koju biljke koriste za vrijeme nicanja kada u tlu ima sasvim dovoljno vlage, te površinska prihrana koja je efikasna kada ima dovoljno kiše. Prihrana travnjaka KAN-om nakon svakog otkosa ima svoju posebnu efikasnost, jer je površinskim korjenčićima dušik iz KAN-a dostupan kako za vrijeme kiše, tako i kada ga samo navlaži večernja i jutarnja rosa.

Sl. 3. Potrebne količine KAN-a nabavljene zimi, čekaju za proljetnu i ljetnu prihranu travnjaka, nakon svakog otkosa.

Sve količine NPK gnojiva zajedno sa stajnjakom, su zaorane u jesen za narednu godinu, odnosno narednu vegetaciju, prije sjetve talijanskog ljulja, kako za potrebe prvog otkosa trave, tako i cjelokupnu potrebu kukuruza, koji će biti sijan nakon skidanja prvog otkosa talijanskog ljulja. Prihrane KAN-om se obavljaju po površini travnjaka u vrijeme vegetacije, početkom kretanja vegetacije i nakon svakog otkosa.

Neki od naših ponajboljih podravskih stočara i proizvođača mlijeka, na malim gospodarstvima, koji već duži niz godina na svojim površinama i u sušnim godinama, postižu proizvodnju potrebno dostatnih ili većim dijelom dostatnih količina voluminozne krme, sjenaže i sijena, u praksi su usvojili i potvrdili gore navedeno.

Svake godine sav stajnjak i sva NPK gnojiva za slijedeću godinu, treba zaorati u tlo u jesen, za slijedeću godinu. Ovo se radi svakako na onim površinama koje se u jesen oru i zasijavaju, talijanskim ljuljem ili nekom drugom kulturom. Ovakva gnojidba dovodi u jesen, preko zime i u rano proljeće do toga da se mineralizirani dio stajnjaka, kao i N, P, K, hranjiva dobro rasporede u tlu i zalijepe za čestice zemlje. Prisustvo hranjivih tvari u oraničnom sloju do dubine brazde stimulira rast korijena biljaka u dubinu, a u sušnom razdoblju dno brazde zadnje gubi neophodno potrebnu vlagu, koja omogućava korijenju biljke da upije potrebne hranjive elemente.

Dio farmera koji iz različitih razloga nisu u jesen stigli obaviti prihranu svojih travnjaka i livada, NPK gnojivom formulacije 7:20:30, ili 7:30:20, to su obavili tijekom siječnja, ili će to obaviti tijekom veljače, čim za to bude prilike.

Dobra prihrana travnjaka pod talijanskim ljuljem, stimulira dobar i dovoljno brz razvoj prvog otkosa već u travnju, koji u uvjetima Podravine po 1 ha može dati prinos od 2,5 do 3,5 tone suhe tvari (ST) vrlo kvalitetne krme – sjenaže, sa 17 do 19 % bjelančevina u ST.

Sl. 4. Lijeva parcela snimljena 30 ožujka. Talijanski ljulj na ovoj parceli je pokošen 15. travnja.

Sve površine namijenjene za sjetvu kukuruza u proljeće, u jesen se zasijavaju talijanskim ljuljem. U jesen se zaorava stajski gnoj i najveći dio NPK gnojiva. Nakon prvog otkosa talijanskog ljulja, ove površine se preoravaju i na njima se sije kukuruz ranijih grupa za silažu ili zrno.

Na malim farmama sa puno stoke, da bi se u jednoj godini proizvelo dovoljno krme, sve površine cijelu godinu moraju biti pod nekom kulturom, tako da se na istoj površini osiguraju dvije, pa i tri „žetve“.

Biljna proizvodnja odnosno proizvodnja krme ima stalno svoja ustaljena pravila i poprilično određene cikluse, određene vremenom i godišnjim razdobljima u proljeće, ljeto, jesen i zimu. Ta pravila se moraju strogo poštivati, kako bi krajnji učinak cjelokupnog rada, a to je proizvodnja mlijeka, bio što veći. Ovo je posebno važno za male obiteljske farme, na kojima ne smije biti „tehnologije“ zimske brazde. Sve površine stalno moraju biti pod nekom krmnom kulturom.

Sl. 5. Primjer dobre suradnje farmera – proizvođača mlijeka na malom gospodarstvu, sa njegovim poljoprivrednim savjetnikom. Kemijske analize prvog i drugog otkosa talijanskog ljulja već duži niz godina pokazuju rezultate od 17 do 19 % bjelančevina u suhoj tvari sjenaže (voluminozni koncentrat).