Obavijest vlasnicima plantažnih nasada bresaka, nektarina, šljiva i trešnja o mjerama zaštite nasad 23.05.2013.

Od posljednje preporučene zaštite koštičavog voća proteklo je 13 dana. U mjesecu svibnju bilježimo vrlo promjenljivo meteorološko razdoblje, a od posljednje preporučene zaštite koštičavog voća je na većini mjernih lokaliteta u Županiji palo između 40 i 50 mm oborina. U prvoj polovici i sredinom ovog mjeseca smo bilježili iznadprosječno tople i vlažnije noći sa pojavom magle, ali zadnjih 6 dana bilježimo suho i vrlo vjetrovito razdoblje. U takvim je uvjetima zabilježena prosječna opasnost od razvoja gljivičnih bolesti iz skupina krastavosti (Venturia), hrđa (Tranzschelia), plamenjača (Polystigma), šupljikavosti (Stigmina), kozičavosti (Blumeriella) i truleži (Monilinia).

Ipak, meteorolozi u narednim danima najavljuju mogućnost novih oborina, pa u nasadima bresaka, nektarina i šljiva valja u narednom razdoblju planirati mjere zaštite. Još uvijek je moguće protiv većine gljivičnih bolesti lišća spomenutih koštičavog voća koristiti s ograničenjima površinske fungicide na osnovi kaptana, folpeta, mankozeba ili dodinau propisanim količinama (primjenu im ograničiti prema dopuštenjima po vrstama koštičavog voća). Od protekle je godine prošireno je rješenje za primjenu fungicida Indar EW (0,1 %) u breskvama, šljivama, marelicama i trešnjama, a isti je djelotvoran na skupine bolesti krastavost, hrđe, pepelnice i trulež ploda, dok mu karenca u spomenutim kulturama iznosi samo 3 dana.

U vlažnom i naknadno toplijem razdoblju brzo se množe i lisne uši (Aphidae), a let breskvina savijača (Cydia molesta) je ove sezone započeo dana 19. travnja, a od 21. svibnja o.g. bilježimo i pojavu prezimljujuće populacije breskvina moljca (Anarsia linelatella). Povoljne večernje uvjete temperature zraka za kopulaciju i odlaganje jaja bilježili smo još u prvoj polovici mjeseca svibnja, pa vlasnicima plantažnih nasada u narednom razdoblju preporučujemo njihovo usmjereno suzbijanje. Ipak, prva generacija ovih štetnika često se razvija u vršnom dijelu mladica a manje napada plodove, pa veće ekonomske štete od prezimljujuće populacije breskvina savijača i moljca bilježimo u mladim nasadima gdje se formira uzgojni oblik i volumen krošnje! Stoga je protiv manje štetne prve ili prezimljujuće populacije breskvina savijača i moljca moguće koristiti insekticide koji su dopušteni za suzbijanje lisnih uši, a imaju dobar postrani učinak na gusjenice savijača, npr. Calypso 480 SC) (0,03 %) ili Mospilan SP i slično (0,035 %)! U integriranoj je proizvodnji bresaka i nektarina u našoj zemlji protiv savijača i moljaca moguće koristiti samo pripravke Runner SC 240 (0,05 %), te Reldan, Lino ili Rely 40 EC (0,12 %).

Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) je započeo 16. travnja o.g., ali vlasnike plantažnih nasada šljiva obavještavamo da od prve ili prezimljujuće populacija ovog štetnika ne bilježimo ekonomske štete na plodovima šljive u formi crvljivosti, pa njegovo usmjereno suzbijanje krajem svibnja ili početkom lipnja nije niti potrebno! Na šljivama kontrolirati populaciju lisnih uši i redovito suzbijati njihovu brojnost jer su neke vrste vrlo učinkoviti vektor virusa šarke na neperzistentan način do udaljenosti 800-1.000 m. U integriranoj proizvodnji šljiva za suzbijanje lisnih uši dopušteni su Pirimor 50 WG(0,06 %) i Teppeki 50 WG (0,014 %).

Vlasnike plantažnih nasada trešnja obavještavamo da smo tijekom jučerašnjeg dana na žutim ljepljivim pločama u okolici Čakovca zabilježena prva ovogodišnja pojava trešnjine muhe (Rhagoletis) – uzročnika "crvljivosti" plodova. Moguće suzbijanje ovog nametnika je potrebno provoditi samo na sortama kasnijeg roka dozrijevanja, najmanje 14 dana prije planiranog početka berbe plodova. U tu je svrhu u našoj zemlji dopušten jedino pripravak Mospilan SP (0,025-0,03 %), koji istovremeno učinkovito suzbija i crnu trešnjinu lisnu uš (Myzus cerasi). Vješanjem većeg broja ljepljivih žutih ploča sada je vrijeme da se na pojedinačnim stablima smanji populacija trešnjine muhe i ne-kemijskim načinom preventivno suzbija "crvljivost" plodova trešnje.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr