Osvrt, Vijest

Predstavljene su slijedeće teme na predavanjima:

1. Poljoprivredno-okolišne mjere u okviru NIP-a,  Darko Znaor, AVALON Foundation, Nizozemska
2. Poljoprivredno-okolišne mjere za zaštitu prirode i prijedlog mogućih mjera za RH,  Sonja Karoglan Todorović, Ecologica, Hrvatska
3. Što Hrvatska može naučiti iz primjene austrijskog poljoprivredno-okolišnog programa, Barbara Steurer, Austrian Council for Agricultural Engineering and Rural Development, Austrija
4. Iskustva novih zemalja u primjeni poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu poljoprivrednih područja velike prirodne vrijednosti (Rumunjska i Bugarska), Guy Beaufoy, European Forum for Nature Conservation and Pastoralism, Velika Britanija
5. Odabir ciljeva i mogućih pristupa u osmišljavanju poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode, Clunie Keenleyside, Institute for European Enviromental Policy, Velika Britanija
6. Socio-ekonomska situacija hrvatskih poljoprivrednika, Darko Znaor, AVALON Foundation, Nizozemska
7. Analiza stanja prirode u RH vezano uz utjecaj poljoprivrede,  Ivana Ilijaš, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatska

Predavanju su prisustvovali djelatnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Državne uprave za zaštitu prirode, Predstavnici javnih ustanova za zaštitu prirode, djelatnici Parkova prirode i Nacionalnih parkova, Zavoda za zaštitu prirode, te predstavnik Poljoprivredne savjetodavne službe. Predavanja i komunikacija među sudionicima održana je na engleskom jeziku. Iako se na prvi pogled čini da ova tematika nije direktno vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, u mnogim segmentima se ove mjere dotiču poljoprivrede, pogotovo malih poljoprivrednih proizvođača.

Slijedi kratki osvrt na iznijete teme:

Poljoprivredno zemljište je jedan od najznačajnijih čimbenika koji utječu na biološku raznolikost u Hrvatskoj. Gotovo svaki treći hektar (31 % ili 644.000 hektara) potencijalnog NATURA 2000 područja smješten je na poljoprivrednim površinama. Na njima prevladava mozaični krajobraz s oranicama, vrtovima, tradicionalnim voćnjacima i vinogradima, dok 39 % predloženih NATURA 2000 poljoprivrednih staništa prekrivaju travnjaci.

Mnoge vrijedne vrste i staništa u Hrvatskoj nalaze se na poljoprivrednim površinama. Hrvatska ima 97 važnih biljnih područja koja zauzimaju 964.655 hektara. Uz turizam i rekreaciju, slijedeća najvažnija djelatnost na hrvatskim biljnim područjima je poljoprivreda. Čak 87 % ovih područja prekriveno je travnjacima.

S obzirom na činjenicu da će o svakom trećem hektaru ovih područja brinuti poljoprivrednici, postizanje ovog cilja (očuvanja bioraznolikosti, biljnih i životinjskih vrsta) uvelike će ovisiti o nastavljanju poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednom zemljištu, te ostanku seoskog stanovništva na djedovini.

Europska komisija uvjetuje da svaka Država članica osmisli i primjenjuje barem jedan program. Kad postane članica EU Hrvatska će imati na raspolaganju znatna sredstva u proračunu za program ruralnog razvoja. Prema naputcima EU, Hrvatska će najmanje 25 % proračuna za ruralni razvoj morati usmjeriti na mjere iz Osi II, osobito poljoprivredno-okolišni program kao jedinu obaveznu mjeru.

Predlaže se šest shema:

1. Shema za informiranje i obrazovanje

Omogućuje izobrazbu poljoprivrednika, djelatnika državne uprave i poljoprivrednih savjetnika, te upoznavanje javnosti sa značenjem Poljoprivredno-okolišnog programa.

2. Shema za privođenje zemljišta kultivaciji

Daje poticaje za krčenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta (poglavito travnjaka) i njegovo ponovno privođenje kultivaciji.

3. Shema za oranice

Omogućuje smanjenje pritiska intenzivne ratarske proizvodnje na prirodu i okoliš. Shema se sastoji od četiri paketa: za plodored, za podsijavanje, za protuerozivne mjere i paketa za poljske trake.

4. Shema ekološke poljoprivrede

Usmjerena je na zaštitu tla, vode, zraka i biološke raznolikosti povećanjem biološke raznolikosti povećanjem površina na kojima se gospodari na ekološki način.

5. Shema za travnjake

Potiče poljoprivrednike da nastave s tradicionalnim (ekstenzivnim) načinom gospodarenja travnjacima. Sastoji se od paketa za održavanje travnjaka i paketa za travnjake bogate vrstama te predviđa poticaj za košnju i ispašu.

6. Shema za biološku raznolikost

Sastoji se od šest paketa: za starinske voćnjake, lokalne pasmine i tradicijske sorte, održavanje krajobraza (suhozidi) i staništa, zaštitu divljih vrsta i šaranske ribnjake. 

Nije moguće u ovom kratkom izvješću navesti sve teme koje su bile predmetom rasprave i radionice, ali zaključak svih prisutnih na radionici je da se radi o važnim mjerama koje mogu pomoći malim seljačkim gospodarstvima da ostanu na vlastitoj zemlji, da rade kako su i do sada radili, da za te poslove prime naknadu, čuvaju biološku raznolikost, te mogućnost za otvaranje i dodatnih djelatnosti na gospodarstvu. Predviđa se oko 32 predavanja koja će se održati diljem Hrvatske, te ovim putem preporučam svim djelatnicima PSS-e da svakako prisustvuju.

Georg Gal, dipl. ing. agr.
rukovoditelj odsjeka