Održana edukacija pčelara Bjelovarsko-bilogorske županije

Skup je prigodnim riječima otvorio  Zvonko Horak, dr.vet.med. predsjednik županijskog Pčelarskog saveza. Prisutne pčelare je pozdravila i Iva Majhen-Vlašićek, dipl. ing., rukovoditeljica Podružnice PSS, primijetivši kako su pčelari vrlo organizirana skupina proizvođača. Saborski zastupnik i dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Vladimir Bilek, i sam uspješan pčelar, ukazao je na mjere koje se potiču prema nacionalnom pčelarskom programu. Pčelarima je najvažnija mjera za suzbijanje varoze; tu je i mjera tehničke pomoći u pčelarstvu (za nabavu opreme i pribora), te pomoć „selećim“ (pokretnim) pčelarima. Pozdravivši prisutne u ime župana i pročelnice Upravnog odjela za poljoprivredu naše županije, Željko Stojković, dr. vet. med je istaknuo kako su upravo pčelari najobrazovanija skupina poljoprivrednih proizvođača, te je još jednom iskazao podršku županije razvoju pčelarstva na našim prostorima.

Prepuna dvorana

Edukacija je zamišljena kao cjelodnevni program koji bi približio različite teme zanimljive pčelarima. U prvom dijelu predavanja su držali stručnjaci Poljoprivredne savjetodavne službe.                                       

Predavači i organizatori

Mladi kolega, Igor Petrović, dipl. ing. na zanimljiv je način iznio svoja osobna iskustva u pčelarenju. Vrlo opširno i poučno je pričao o tehnologiji pčelarenja s naglaskom na važnost edukacije o novim nametnicima i zdravstvenoj zaštiti. Pravodobna i kvalitetna priprema zajednice za zimu podrazumijeva dovoljno hrane i dovoljno jako društvo, a sam početak pripreme ovisi o području i načinu pčelarenja. Priprema za glavnu pašu se odvija krajem ožujka i u travnju i podrazumijeva praćenje potreba zajednice. Istaknuo je i važnost investicija, ali i marketinga u prodaji proizvoda.

Kolega Darko Antonina, dipl. ing. iscrpno je govorio o smjernicama dobre pčelarske prakse, koje je 2009. napisao Hrvatski pčelarski savez, po načelima HACCP sustava. Smjernice daju temeljna pravila i upute za poštivanje tijekom proizvodnog procesa, podrazumijevaju veći stupanj samokontrole i slijedivosti od strane samog pčelara. Cilj im je osigurati zdravstvenu ispravnost meda (odsustvo rezidua različitih štetnih kemijskih tvari) te poboljšati kvalitetu meda i zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica. Ukazano je na važnost vođenja evidencije o svim zahvatima na propisanim obrascima. Evidentiranje svih radnji je važno zbog kontrola, ali i zbog samih pčelara. 

Grozdana Grubišić-Popović, dipl. ing. je pojasnila način registracije za prodaju pčelinjih proizvoda na kućnom pragu, na tržnicama, sajmovima i izložbama.

Zvonko Horak, dr. vet. med., inače službeni veterinar, iz prve ruke je naglasio uvjete kojima primarni proizvođači meda, kao subjekti u poslovanju s hranom, moraju udovoljavati za poštivanje propisa kod kontrola nadležnih inspekcija.

Dr. sc. Maja Dražić iz Hrvatske poljoprivredne agencije upoznala nas je s biologijom pčela,  odnosno s mehanizmima otpornosti pčela i pčelinjih zajednica, s puno popratnih ilustracija. Pčele su pojedinačno razvile mehanizme otpornosti samom građom tijela; imunološkim sustavom; razvojnim stadijima i ponašanjem. Pčelinja zajednica svojom organizacijom, podjelom rada, te odgovornim ponašanjem cijele zajednice također pridonosi otpornosti i opstanku. Važno je napomenuti da pčelari svojim postupcima ne bi smjeli umanjiti ove prirodne mehanizme obrane. Nužno je poticati i prakticirati uzgoj lokalnih pčela koje su ujedno i tolerantnije na bolesti.

Možemo reći da se priroda na najbolji mogući način za sve pobrine i da bi i sami mogli puno naučiti iz mudrosti pčela.

Prof. dr. sc. Nikola Kezić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, nas je na vrlo zanimljiv način upoznao s najčešćim i novijim bolestima kod pčela. Istaknuo je važnost integriranog pristupa pčelarenju, odnosno, da bi se prvo trebale koristiti biološke metode suzbijanja, uz najmanju moguću primjenu kemijskih metoda. Da bi to postigli neobično je važno provoditi pravovremenu detekciju prisutnosti štetnika. Naveo je primjer metode jednostavnog detektiranja varoe sitnim (štaub) šećerom, koja je učinkovita čak 92%. Na temelju tih pokazatelja može se odrediti pravovremeni termin tretiranja.

Na kraju, ali ne manje važno bilo je i predavanje o pravilima i propisima pčelarenja u EU, koje je održala dr. sc. Maja Dražić. Propisi se odnose na kvalitetu proizvoda; sigurnost i zaštitu zdravlja, te uređenje tržišta. Med i drugi proizvodi iz pčelarstva smatraju se primarnom proizvodnjom (vrcanje, prijevoz meda i pakiranje na gospodarstvu) a njegovu kvalitetu i sigurnost za zdravlje nam garantira poštivanje smjernica dobre pčelarske prakse.

Svakako je neophodno poštivati i uvjete uvoza pčela i bumbara iz trećih zemalja u EU, kao i posebno i obavezno prijaviti širenje bolesti Aethina tumida i Tropilelaps spp. 

Potpore za pčelare u EU su također regulirane i za njihovu raspodjelu je uvjet da svaka članica ima izrađen Program razvoja pčelarstva. Hrvatska ima izrađen Nacionalni pčelarski program još od 2011. godine. Raspodjela sredstava potpore izračunava se prema broju pčelinjih zajednica u svakoj zemlji članici. EU osigurava 50% iznosa, a ostalih 50% sredstava osigurava sama zemlja.

U Hrvatskoj je 6 000 registriranih pčelara sa oko 400 000 pčelinjih zajednica. Međutim sa neregistriranim pčelarima (i onim najmanjim) mogli bi računati na ukupno 7 500 pčelara i nešto veći broj pčelinjih zajednica.

U EU prvo mjesto zauzima Španjolska sa cca 2 460 000 pčelinjih zajednica ili cca 17,5%, slijedi Grčka sa cca 1 500 000 ili cca 10,7% od ukupnog broja. Hrvatska bi se našla na 13. mjestu između Češke i Austrije, sa udjelom cca 3%. Potpore koje se isplaćuju našim pčelarima su otprilike kao i u EU, samo što će se nakon ulaska u Uniju pola sredstava – 2,40€ po pčelinjoj zajednici isplaćivati iz europskih fondova, a ne iz državnog proračuna.                       

Slatki proizvodi na izložbi 

Edukaciju su svi polaznici ocijenili vrlo uspješnom i korisnom. To nam samo ukazuje na volju i spremnost pčelara na usvajanje novih spoznaja u proizvodnji, da bi se očuvala visoka razina kvalitete pčelinjih proizvoda koja je evidentna kod pčelara Bjelovarsko-bilogorske županije.