Djelatnici PSS-a Virovitičko-podravske županije u pregledu ozimih usjeva

Slika 1: Odlično razvijena uljana repica prije ulaska u zimu

Nakon obilaska i pregleda stanja na terenu uočeno je, da je uljane repice posijano manje nego prošle godine, dok je ječma i pšenice posijano nešto više. Po praćenju i saznanju većinom su sve ozime kulture posijane u optimalnim rokovima na oko 80% površina, a na ostalih 20 % površina posijano je van optimalnih rokova.  

Slika 2: Slabije razvijeni i netretirani usjevi uljane repice puni su korova

Pregledom terena ovo jesenske sjetve nailazi se na šaroliku sliku razvoja usjeva. Prve sjetve izvršene u optimalnim rokovima izgledaju najbolje i usjevi su najrazvijeniji, te su u odličnoj kondiciji, kako kod uljane repice, tako i kod ječmova i pšenice, dok je slika slabije razvijenih usjeva sijanih van optimalnih rokova i sa smanjenom gnojidbom. Najviše „bode u oči“ pojava šteta od rezidulanog djelovanja herbicida na ječmu i pšenici. Pogotovo, što najveći dio površina nije tretiran u jesenskom dijelu nakon sjetve, već su pojave šteta od herbicida nastale uglavnom od tretirane predkulture (najvećim dijelom kukuruza), za čiju zaštitu su nepravilno koristili sredstava za zaštitu bilja, a zbog skoro dvogodišnje suše nije došlo do razgradnje aktivne tvari u tlu. Zadnje sjetve netretirane pšenice već sada obiluju poniklim korovima, što na proljeće može biti problem ,ako se tretman herbicidima obavi nekvalitetno i sa zakašnjenjem. 

Slika 3: Štete na pšenici nastale nepravilnim korištenjem herbicida

Zadnje dvije godine ukupne količina oborina su u nedostatku i elementarna nepogoda suša uzima svoj danak u smanjenju uroda. Prošla 2011. na širem području VPŽ suma oborina bila je samo oko 575 mm/m2. Ove 2012. ukupan zbir oborina do sada iznosi oko 715 mm/m2, i do kraja godine možda se i ostvari višegodišnji prosjek od 850 mm/m2, ali sa vrlo nepovoljnim rasporedom u pojedinim mjesecima.

 

Slika 4: Štete na ječmu nastale nepravilnim korištenjem herbicida 

Slika 5: Netretirane zadnje sjetve pšenice već sada obiluju korovima 

Slika 6: Odličan i ujednačen usjev pšenice sa punom i pravilnom agrotehnikom

Svima je jasno, da na oborine i njihov raspored poljoprivredni proizvođači ne mogu uticati, no ipak ima podosta toga gdje ipak mogu i moraju više činiti. Osim već spomenute pojave štetnog djelovanja kod nepravilnog korištenja herbicida treba istaći, da se svake godine ponavlja ista „priča“. Pojedini poljoprivrednici uglavnom predvođeni željom smanjenja troškova siju neispitano, netretirano i nekvalitetno sjeme tkz. „tavanušu“, koju izjednačavaju sa farmerskim sjemenom, što za posljedicu može dati pojavu karantenske bolesti smrdljivu snijet (Tilettia tritici). Da bi se izbjegle te posljedice, poželjno je i preporuča se koristiti kvalitetno, zdravo, dorađeno, zaštićeno i egalizirano sjeme za sjetvu. Zbog nedostatka financijskih sredstava također je vidljivo i znatno smanjeno korištenje količina mineralnih gnojiva u sjetvi a pojedini su je čak i izostavili. Kada se u proizvodnji zanemaruju potrebe biljke za hranjivima, tada se ne može ni očekivati od „izgladnjele“ biljke na kraju proizvodnje primjeren urod. Srećom ipak velika većina proizvođača provodi punu i pravilnu agrotehniku, čak njih oko 70%, dok ostalih 30 % „luta“ i traži neka svoja rješenja. Podosta je i onih koji gnojidbu još uvijek rade „napamet“ bez prethodne analize tla. Analiza tla u svakom slučaju doprinosi ciljanoj,  pravilnoj , ekološki primjerenoj a na kraju i ekonomski isplativoj gnojidbi.

Različiti pristup poljoprivrednoj proizvodnji vodi ovih 70% u pravom smjeru, tj. opstanku na tržištu poljoprivrednih proizvoda poštivajući pravila agronomske struke i slušajući savjete agronoma. Onih 30% nažalost ako ne promjene način razmišljanja o poljoprivrednoj proizvodnji morati će tražiti svoju egzistenciju u nekoj drugoj proizvodnjo djelatnosti.

Na kraju ovog članka izdvojili bi jedan hvale vrijedan podatak. Pregledavajući ozime usjeve uočeno je još, da su poljoprivredni proizvođači bili vrlo vrijedni, jer su obavili duboku jesensku (zimsku) brazdu na više od 90% površina.

 

Slika 7: Duboka jesenska (zimska) brazda obavljena na više od 90% površina 

Ljubomir Duvnjak, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik

Ivan Ključec, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik