Vijest, Vinogradarstvo

Globalno gledajući, posljedica je to vrlo toplog ljeta, jednog od najtoplijih i najsušnijih ljeta posljednjih četrdesetak godina.

Berba grožđa u vinogorju Imotski

Inače, u novije vrijeme suša ima značajan utjecaj na gospodarstvo zemalja jugoistočne Europe (engl. South Eastern Europe – SEE), kao i na okoliš i društvo općenito. Od ranih 1980-ih neke od zemalja na području SEE pogodile su dugotrajne suše, a naročito 1993., 1994., 1998., 2003. i 2011. godine. Prema zadnjem izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) klimatske projekcije za SEE ukazuju na smanjenje ljetne količine oborine i istovremeno zamjetan porast temperature zraka, što u konačnici može dovesti do poremećaja u vodnim zalihama, zbog povećane evapotranspiracije tj. isparavanja vode s površine Zemlje i transpiracije preko biljaka. Suša uzrokuje poremećaj ekološke ravnoteže te gospodarske i materijalne štete (Izvor: DHMZ, 2012.).

Sve te klimatske promjene odrazile su se, dakle, na ovogodišnju vinogradarsku godinu, koju karakteriziraju:

zimsko smrzavanje pupova i proljetni mrazovi u pojedinim vinogorjima regiji Kontinentalne, ali i u regiji Primorske Hrvatske, posebno na bijelim sortama, što će rezultirati smanjivanjem prinosa;

izostanak oborina u kolovozu, tako npr. u kolovozu ove godine u Požeško-slavonskoj županiji je bilo tek 8 mm oborina, a u razdoblju siječanj – kolovoz 350 mm;

vrlo visoke temperature u lipnju, srpnju i kolovozu: u lipnju je bilo 13, u srpnju 19 i u kolovozu 16 dana  s temperaturnim maksimumom preko 30 °C, od čega je u srpnju i kolovozu bilo ukupno čak 16 dana s temperaturama preko 35 °C (podaci za Slavoniju); u Dalmaciji su u tih mjeseci temperature često prelazile 40 °C;

rijetka godina u kojoj su se, čak i na pseudoglejnim tlima, pojavili simptomi sušenja trsova mlađih od 4 godine (mladi vinogradi malo su propatili, malo su „šokirani“), kod starijih trsova ta je pojava sporadična i to samo kod trsova s vrlo velikim opterećenjem ili na propusnim tlima;

zdravstveno stanje grožđe je odlično, ali su bobice sitnije, ponegdje dolazi do sušenja lišća i grozdova;

prema prvim procjenama prinosi će biti manjeni za oko 15 do 50 % u odnosu na prethodnu godinu, što ovisi o regiji, vinogorju i kultivarima;

količina šećera, ovisno od sorte i vinogorja, kreće se od 75 do preko 100 °Oe, a ukupne kiseline su još zadovoljavajuće i kreću se od 5,7 do 9,5 g/l (iznimka sorta kujunđuša s ukupnom kiselinom od 3 – 5 g/l). 

U hrvatskim vinogorjima, dakle, glavna berba se očekuje tijekom rujna, očekuju se visoki šećeri i pad kiselina na većini kontinentalnih kultivara nakon 20. rujna, rezultat čega će biti snažna vina s visokim alkoholima i izuzetno velikim brojem predikatnih vina. Glavnina berbe u kontinentalnim županijama zasigurno će završiti do kraja rujna, a tek za izuzetno kasne sorte do polovice listopada.

I ove godine djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe prate za potrebe poljoprivrednih proizvođača – vinogradara/vinara šećere i kiseline u grožđu te kao povjerenici HCPHS, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo (popis povjerenika u privitku), izdaju Rješenja o prometu grožđa berbe 2012., ali više ne utvrđuju kakvoću mošta u svrhu izdavanja Rješenja o pojačavanju, obzirom da su stupile na snagu odredbe Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (NN 114/10).

Postupak izdavanja Rješenja o prometu grožđa je isti kao i proteklih godina, osim što proizvođač ne treba ispunjavati Obrazac evidencije o proizvodnji grožđa i vina.

Popis djelatnika PSS – povjerenika HCPHS/ZVVV za izdavanje rješenja za promet grožđa berbe 2012.   

Blaženka Mozer, dipl. ing.,
viša stručna savjetnica hortikulture,
Tomislav Božičević, dipl. ing.,
viši stručni savjetnik hortikulture,
mr. sc. Stanislav Štambuk,
viši stručni savjetnik hortikulture,
Ferdinand Puljić, dipl. ing.,
viši stručni savjetnik hortikulture,
Ivo Batinović, dipl. ing.,
viši stručni savjetnik hortikulture,
mr. sc. Višnja Šimunović,
rukovoditeljica Odsjeka za hortikulturu PSS