U Benkovcu osnovana Udruga proizvođača luka Zadarske županije Rešta

Nisu sve rešte za prodaju, ali barem podmiruju potrebe kraja, a naći će se pokoja i za prijatelje i ljude dobre volje. Pitam se kojoj bih grupi mogla pripasti? Onoj 80,00 kn rešta, nije loše, naravno, barem znam da je to autohtoni proizvod, samo mu nedostaje oznaka izvornosti. Zato se upravo ovih dana užurbano radilo na registraciji udruge proizvođača luka. Oko 25 proizvođača luka iz Rodaljica, Banjevaca, Pristega, Bile Vlake, Lišana Ostrovičkih i drugih mjesta Zadarske županije, nakon što su završili obuku u programu osposobljavanja polaznika za zvanje „povrćar“, odmah se prihvatilo osnivanja udruge.
Udruga je registrirana pod nazivom „Rešta“, što znači pleteni vijenac od glavica – češnjeva, kako bi objedinila sve proizvođače, olakšala im pristup novim informacijama o postizanju ujednačene kvalitete ne zadirući u tradicionalni pristup, te vršila svekoliku promidžbu i marketing luka putem godišnjih manifestacija, medija, tiskanih letaka, rešti luka s tiskanim markicama i podacima svakog pojedinog proizvođača. Naime, još je na Osnivačkoj skupštini dogovoreno da će svaki član udruge uz redovnu godišnju članarinu dati i reštu luka s markicom vlastitog PG-a, koje će se u svrhu promotivne i komunikacijske aktivnosti dijeliti pojedincima i/ili pravnim osobama. Trenutno se proizvodnjom luka za tržište u Zadarskoj županiji bavi tek tridesetak OPG-a s prosječnom proizvodnjom od 200 do 1000 rešti. Luk se izvadi iz zemlje, desetak dana suši na suncu, skine se gornja lepušina, prihvati za trstiku i plete, najprije tri pa dvije, od 12, 25 i 50 glavica. Prodaja nije upitna, dapače kroz 60-90 dana sve je prodano. Kupci su prepoznali razliku izvornoga luka u vrijeme kada tržnice svijeta preplavljuje bezukusni „sterilizirani“ kineski luk. Ipak, proizvođači ne bi imali ništa protiv promidžbenih aktivnosti jer bi tada prodaja bila bolje organizirana. Prodaja na malo, na dvorištu i sajmu, kada se prodaje rešta po rešta, traje dugo i zarada ode neplanski, dok organizirani otkup brže donese dobit i odjednom, tako da ih mogu planski koristiti. Osim navedenog, osnivači su sigurni da će svojim primjerom potaknuti druga obiteljska gospodarstva za ovom granom povrćarstva i tako pridonijeti povećanju proizvodnje jer potencijali nisu ni približno iskorišteni, što će pridonijeti i ekonomskoj dobiti na gospodarstvu, a poglavito kada su u pitanju mladi. Zanimljivo je da mladi u odnosu na druge poljoprivredne grane pokazuju velik interes za proizvodnju luka, a najdraži im je dio pletenje rešti, dok onaj teži ne može mimoići stariju populaciju. Stoga osnivači već imaju planove za aktiviranje mladih, unapređenje proizvodnje, prodaju i posebice zaštitu češnjaka oznakom zemljopisnoga podrijetla, ali ne samo to nego i za preusmjerenje s konvencionalne na integriranu ili organsko-biološku (ekološku) proizvodnju.
Doprinos je dao i Zavod za povrtlarstvo Agronomskog fakulteta Zagreb, s prof. Josipom Borošićem koji je prilikom proljetne sadnje boravio u Rodaljicama radi uzimanja uzoraka luka. Iako je populacija luka u sortnu listu RH unesena pod nazivom „brgudski luk“ prije Domovinskog rata, potrebne su dodatne analize da bi se utvrdila njegova izvornost. Najvažnije je, da je područje izuzetno povoljno za uzgoj luka i da se proizvodnja svake godine povećava te da se može planirati i zajednički nastup na tržištu.

O češnjaku

Jak i prodoran miris češnjaka potječe od eteričnog ulja – alicina, koje je glavni sastojak češnjaka. Kompaktan neoštećen plod nema mirisa; on se javlja tek prilikom rezanja, kada se alicin oslobodi. Mnogi još danas vjeruju da je tajna moć češnjaka u alicinu, ali danas se zasigurno zna da nije tako.

Oslobođeni se alicin vrlo brzo razlaže, odnosno razgradnja počinje, već u usnoj šupljini i nastavlja se u probavnom traktu, a produkt su razgradnje više od 70 različitih alkalnih sulfida. To su sićušne, veoma stabilne kemijske tvari snažnog djelovanja na organizam. Sulfidni spoj veoma je stabilan i stoga je svejedno u kojem se obliku konzumira češnjak: sirov, kuhan ili osušen. Djelotvornost je uvijek ista. Tu osobinu ima vrlo malo biljnih vrsta, primjerice mrkva gubi svoja svojstva – karotin već dva sata nakon vađenja iz tla, pasterizacija uništava C vitamin, a to objašnjava zašto češnjak ima tako djelotvornu ulogu. Češnjakom se možemo boriti protiv bakterija, gljivica i povišenog kolesterola, a u kombinaciji s jabučnim octom i medom djelotvoran je kod visokog krvnog tlaka, oslabljenog imunološkog sustava, iscrpljenosti, bolesti srca, impotencije, loše probave i glavobolje — omogućuje dug život
Ali, osim ljekovitih svojstava češnjaka, valja istaknuti i njegovu prehrambenu i kulinarsku vrijednost. Češnjak, naime, sadrži vrijedne vitamine i minerale, među kojima se ističe selen, koji s vitaminom C i E čini važan antioksidativni sustav obrane organizma.
Danas se češnjak pojavljuje na tržištu u prerađenom obliku kao prašak, pahuljice, pomiješan sa soli, u obliku kaše u tubama ili teglicama, ali najbolje je upotrijebiti ga svježeg. Okus je svježeg češnjaka neusporediv. Najvažnija je prilikom odabira češnjaka njegova svježina. Glavica bi trebala biti kompaktna i čvrsta na dodir i ne bi smjela klijati. Za najbolji okus oguljeni češnjevi moraju biti bijeli, nikako sivi, žuti ili žilavi.

Praktičan savjet za ljubitelje češnjaka i one druge

Za lagano guljenje ljuske umočiti češnjak u kipuću vodu na 30 sekundi. Ocjediti i guliti kad se ohladi; plosnatom stranom noža zdrobiti, a zatim narezati ili nasjeckati prema potrebi.

Područni odjel HPK Zadarske županije
mr. sc. Ana Grgas
viša stručna savjetnica za stočarstvo