Glavni je parametar kod vode elektroprovodljivost (EC). Voda se mora filtrirati prije navodnjavanja sustavom kapanja. Regulacija količine vode podešava se ventilima za kontrolu protoka, čija se veličina određuje prema zahtjevima biljaka za vodom u plasteniku. Kod proračuna hraniva potrebno je uzeti u obzir količine prisutnih iona u vodi elemenata Ca, Mg, B, Mn, Zn. Bikarbonat je alkalne reakcije te povećava pH vode koja se neutralizira fosfornim i dušičnim kiselinama, uz obavezno kontroliranje ekvivalenta fosfora i dušika. Optimalan pH gotove hranjive otopine za povrtne vrste u hidroponskom uzgoju kreće se od 5,5 do 6,5. Hranjiva se otopina priprema u pojedinačnim injektorima ili u specijalnim mikserima. Injektori u svakom ciklusu navodnjavanja pumpaju točno određenu količinu iz uskladištene otopine hraniva u glavni vod. Mikser za hraniva miješa hraniva iz rezervoara za hraniva s vodom u rezervoarima za miješanje, tako da kontrolira vodu nakon pumpanja u glavni vod za snabdijevanje. Moderna proizvodnja rabi računala koji upravljaju navodnjavanjem i vrše korekcije prema dnevnoj svjetlosti.

Tijekom uzgoja mora se održavati razina zasićenosti ploča kamene vune od 65 do 85 %. Dodavanje hraniva ovisi o fazi razvoja biljke, a vrši se sustavom kapanja, čime se osigurava najbolja distribucija uz minimalne gubitke hraniva. Uz svaku se biljku postavlja kapljač, spojen na cjevčice, emitere i spojnice koji su crne boje, kako bi se spriječio razvoj algi u sustavu cijevi. Cijeli se sustav regulira mjeračima vremena, senzorima za svjetlo i tenziometrima. Oni kontroliraju solenoidne ventile i aktiviraju mikser za hraniva, koji omogućuje navodnjavanje samo jedne sekcije plastenika odjednom. Dnevno može biti 2-3 ali i više od 30 ciklusa navodnjavanja, ovisno o starosti biljke, klimatskim uvjetima i godišnjem dobu. Ako je u svakom ciklusu navodnjavanja dovoljno vode, onda se oko 20 % drenira iz sustava. Takva se drenažna otopina može ponovo koristiti nakon prolaska kroz sterilizator. Za svaku biljnu vrstu postoje preporučene količine hraniva, pH i EC koji se redovno prate provođenjem analiza otopine i prema potrebi dodavanjem potrebnih hraniva ili kiselina. Kroz radionicu za izračun hraniva razrađeni su primjeri za pojedine biljne vrste; rajčica, paprika, riga, salata i dr. lisnato povrće. Nakon provedenih edukacija organiziran je obilazak plastenika sa hidroponskim uzgojem rajčice i jagoda. Za početak je posjećen plastenik gosp. Zlatka Celića u Donjoj Lomnici koji se već 10 godina bavi hidroponskim uzgojem rajčice. Prof. dr. sc. Josip Borošić naglasio je da je kod gosp. Celića započelo istraživanje u suradnji s Agronomskim fakultetom na površini od 1000 m². Prije toga njihov se OPG bavio uzgojem rajčice, salate, krastavaca i drugog povrća u tunelima i plastenicima.

Na površini od 1600 m² posađeno je 13.500 sadnica sorte Albion. Uz fertirigaciju redovno se prate svi parametri kao i EC koji se kreće od 1,2 do 1,6.

Očekuje se prinos oko 100 t/ha. Uza sve uređaje u plasteniku je instaliran PC na kojem se nakon mjerenja vanjskih klimatskih uvjeta prikazuju svi podaci u grafičkom obliku, čime se omogućuje proizvođaču da procijeni koliko se dobro može upravljati klimatskim uvjetima u stakleniku na osnovu temperature, svjetlosti i razine CO₂. Ukupna investicija za ovu proizvodnju iznosila je oko 1.500 000,00 kn. Budući da se radi o postsezoni za jagode i rajčicu, proizvođači zasad nemaju problema s plasmanom. Većina sudionika ovih radionica bila je zadovoljna viđenim, ali i usvojenim znanjem kroz ovaj oblik edukacije, kao i ugodnim druženjima s ostalim kolegama agronomima iz poljoprivrednih škola i drugih institucija.

 Hrvatska poljoprivredna komora
Javna poljoprivredna savjetodavna služba
 Mara Bogović dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica za ratarstvo
Grozdana Grubišić Popović dipl. ing. agr.,
stručna savjetnica za hortikulturu

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 st1:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-style-parent:""; font-size:11.0pt;"Calibri","sans-serif"; mso-fareast-"Times New Roman"; mso-bidi-"Times New Roman";}

U dvorani osnovne škole Ante Starčević održan je Okrugli stol s temom Uloga seoske žene u očuvanju hrvatskog sela. Članicama udruge Uzorna hrvatska seoska žena i Udruge žena Brđani predstavljen je program:

Doprinos Javne poljoprivredne savjetodavne službe radu sa ženama u seoskom prostoru – Željka Gudelj Velaga, dipl. ing. agr. HPK JPSS

Važnost socioekonomske analize seoske zajednice – mr. sc. Ivka Veić, mr. sc. Mijo Gašparović, HPK JPSS

Suradnja Radne grupe za sirarstvo s poljoprivrednim gospodarstvima – Predrag Janeš, bacc. ing. agr., HPK JPSS

U poslijepodnevnim satima održan je svečani program. Punu dvoranu nazočnih posjetitelja i uzvanika pozdravio je domaćin gospodin Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije, a 12. Izbor najuzornije hrvatske seoske žene otvorio je gospodin Josip Friščić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke. Izboru je pristupilo 16 uzornih seoskih žena iz devet županija. Uzvanici i posjetitelji bili su ugodno iznenađeni pokazanim bogatstvom ponude na stolovima svih natjecateljica, a 15 članova žirija nije imalo nimalo lak posao pri ocjenjivanju stolova i izboru najuzornije hrvatske seoske žene. Nakon gotovo 2 sata predstavljanja, sve su kandidatkinje imale jednake izglede za ovu titulu, a rezultati ocjenjivanja priskrbili su naslov najuzornije hrvatske seoske žene za 2011. godinu natjecateljici Moniki Kemenović iz Dijakovca iz Koprivničko-križevačke županije. Prva pratilja je Milica Palaić iz Podravskih Sesveta, a druga pratilja je Branka Tretinjak iz Bapča pokraj Velike Gorice.

Brojni sponzori bogato su darivali sve natjecateljice.

Organizatori i sve uzorne seoske žene iz Lijepe naše vesele se sljedećem izboru u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-style-parent:""; font-size:11.0pt;"Calibri","sans-serif"; mso-fareast-"Times New Roman"; mso-bidi-"Times New Roman";}

 Područni odjel HPK-a Brodsko-posavske županije
Javna poljoprivredna savjetodavna služba
Vera Novaković, dipl. ing. agr.
Rukovoditeljica

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 st1:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-style-parent:""; font-size:11.0pt;"Calibri","sans-serif"; mso-fareast-"Times New Roman"; mso-bidi-"Times New Roman";}

Tvrtka Tomašić d.o.o. osnovana je prije 10-ak godina i u njezino je poslovanje uključena cijela obitelj. Za svoje kooperante, kao i za ostale zainteresirane, u zimskom periodu organiziraju predavanja uz pomoć djelatnika HPK JPSS Područnog odjela KZŽ o proizvodnji buča za ulje i repe za kiseljenje. Otkupljuju spomenute kulture, a količinu i otkupne cijene ugovaraju prije sjetve.

Ove je godine g. Tomašić buče golice zasijao na 12 ha vlastite zemlje, a zajedno s dvadesetak kooperanata iz svoje i iz Osječko-baranjske županije, zasijao je ukupno pedesetak hektara.

Ovogodišnji su se prinosi kretali u rasponu od 800 do 1000 kg/ha vlažnih sjemenki. Za svoju proizvodnju sami su izradili kombajn za berbu buča, stroj za pranje koštica i sušaru.

Kombajn, koji se priključuje na traktor (uspješno s njim radi i traktor od 39 KS), pobere i očisti 1 ha buča za oko 3 h.

Otkupna cijena vlažnih koštica iznosi 6kn/kg minus primjese.

Područni odjel HPK Krapinsko-zagorske županije
Gordana Jurina dipl. ing. agr.,
                                                                     stručna savjetnica za ratarstvo

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-style-parent:""; font-size:11.0pt;"Calibri","sans-serif"; mso-fareast-"Times New Roman"; mso-bidi-"Times New Roman";}

Na radionici su bili nazočni predstavnici HPK mr. sc. Ivka Veić – pomoćnica predstojnice za savjetodavni i stručni rad i mr. sc. Marija Ševar – načelnica Odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu, djelatnici Područnog odjela HPK Brodsko-posavske županije, proizvođači s područja Brodsko-posavske županije i predstavnici Veterinarskog zavoda iz Vinkovaca.

Radionicu je vodila doc. dr. sc. Kristina Matković i dr. sc. Bara Vinković.

Nov način držanja kokoši nesilica propisan u članicama Europske unije upotpunjuje kontekst dobre poljoprivredne prakse, posebice kod pitanja o dobrobiti životinja i sigurnosti hrane životinjskog podrijetla. Na tom tragu preporuke su postale temelj za izradu i donošenje Direktive 1999/74 EC, koja je postala obvezujuća za sve zemlje članice Unije. Hrvatska se 2003. godine podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU obvezala uskladiti svoju legislativu, pa i onu kojom se propisuje držanje kokoši nesilica.

Datumom ulaska RH u EU, a najkasnije do 12 mjeseci nakon pristupanja svi dosadašnji kavezni sustavi morat će se zamijeniti propisanim sustavima.

Istraživanjem je obuhvaćeno šest obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na istočnom dijelu Brodsko-posavske županije. Veličina okućnica, a vjerojatno i ekonomske mogućnosti, uvjetovala je da gospodarstva imaju objekte različite graditeljske izvedbe i različitog kapaciteta, no opremljene uobičajenom opremom za držanje kokoši nesilica. Ta domaćinstva pripadaju skupini malih, ali iskusnih proizvođača. Dva domaćinstva imaju po objekt kapaciteta 1200 nesilica, dva domaćinstva imaju peradnjak za 1600 odnosno 1700 nesilica, a dva domaćinstva objekte kapaciteta 6000 nesilica.

U projektu su prikupljeni pokazatelji kvalitete postojećeg i iskustva novih, alternativnih načina držanja, s nakanom da se definira stanje dobrobiti nesilica i s njom u vezi promotri održavanje malih gospodarstava uspostavom proizvodnih sustava u kojima je ostvariva isplativa proizvodnja jaja.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-style-parent:""; font-size:11.0pt;"Calibri","sans-serif"; mso-fareast-"Times New Roman"; mso-bidi-"Times New Roman";}

Na radionici su bili nazočni predstavnici HPK mr. sc. Ivka Veić – pomoćnica predstojnice za savjetodavni i stručni rad i mr. sc. Marija Ševar – načelnica Odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu, djelatnici Područnog odjela HPK Brodsko-posavske županije, proizvođači s područja Brodsko-posavske županije i predstavnici Veterinarskog zavoda iz Vinkovaca.

Radionicu je vodila doc. dr. sc. Kristina Matković i dr. sc. Bara Vinković.

Nov način držanja kokoši nesilica propisan u članicama Europske unije upotpunjuje kontekst dobre poljoprivredne prakse, posebice kod pitanja o dobrobiti životinja i sigurnosti hrane životinjskog podrijetla. Na tom tragu preporuke su postale temelj za izradu i donošenje Direktive 1999/74 EC, koja je postala obvezujuća za sve zemlje članice Unije. Hrvatska se 2003. godine podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU obvezala uskladiti svoju legislativu, pa i onu kojom se propisuje držanje kokoši nesilica.

Datumom ulaska RH u EU, a najkasnije do 12 mjeseci nakon pristupanja svi dosadašnji kavezni sustavi morat će se zamijeniti propisanim sustavima.

Istraživanjem je obuhvaćeno šest obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na istočnom dijelu Brodsko-posavske županije. Veličina okućnica, a vjerojatno i ekonomske mogućnosti, uvjetovala je da gospodarstva imaju objekte različite graditeljske izvedbe i različitog kapaciteta, no opremljene uobičajenom opremom za držanje kokoši nesilica. Ta domaćinstva pripadaju skupini malih, ali iskusnih proizvođača. Dva domaćinstva imaju po objekt kapaciteta 1200 nesilica, dva domaćinstva imaju peradnjak za 1600 odnosno 1700 nesilica, a dva domaćinstva objekte kapaciteta 6000 nesilica.

U projektu su prikupljeni pokazatelji kvalitete postojećeg i iskustva novih, alternativnih načina držanja, s nakanom da se definira stanje dobrobiti nesilica i s njom u vezi promotri održavanje malih gospodarstava uspostavom proizvodnih sustava u kojima je ostvariva isplativa proizvodnja jaja.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-style-parent:""; font-size:11.0pt;"Calibri","sans-serif"; mso-fareast-"Times New Roman"; mso-bidi-"Times New Roman";}

Na radionici su bili nazočni predstavnici HPK mr. sc. Ivka Veić – pomoćnica predstojnice za savjetodavni i stručni rad i mr. sc. Marija Ševar – načelnica Odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu, djelatnici Područnog odjela HPK Brodsko-posavske županije, proizvođači s područja Brodsko-posavske županije i predstavnici Veterinarskog zavoda iz Vinkovaca.

Radionicu je vodila doc. dr. sc. Kristina Matković i dr. sc. Bara Vinković.

Nov način držanja kokoši nesilica propisan u članicama Europske unije upotpunjuje kontekst dobre poljoprivredne prakse, posebice kod pitanja o dobrobiti životinja i sigurnosti hrane životinjskog podrijetla. Na tom tragu preporuke su postale temelj za izradu i donošenje Direktive 1999/74 EC, koja je postala obvezujuća za sve zemlje članice Unije. Hrvatska se 2003. godine podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU obvezala uskladiti svoju legislativu, pa i onu kojom se propisuje držanje kokoši nesilica.

Datumom ulaska RH u EU, a najkasnije do 12 mjeseci nakon pristupanja svi dosadašnji kavezni sustavi morat će se zamijeniti propisanim sustavima.

Istraživanjem je obuhvaćeno šest obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na istočnom dijelu Brodsko-posavske županije. Veličina okućnica, a vjerojatno i ekonomske mogućnosti, uvjetovala je da gospodarstva imaju objekte različite graditeljske izvedbe i različitog kapaciteta, no opremljene uobičajenom opremom za držanje kokoši nesilica. Ta domaćinstva pripadaju skupini malih, ali iskusnih proizvođača. Dva domaćinstva imaju po objekt kapaciteta 1200 nesilica, dva domaćinstva imaju peradnjak za 1600 odnosno 1700 nesilica, a dva domaćinstva objekte kapaciteta 6000 nesilica.

U projektu su prikupljeni pokazatelji kvalitete postojećeg i iskustva novih, alternativnih načina držanja, s nakanom da se definira stanje dobrobiti nesilica i s njom u vezi promotri održavanje malih gospodarstava uspostavom proizvodnih sustava u kojima je ostvariva isplativa proizvodnja jaja.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-style-parent:""; font-size:11.0pt;"Calibri","sans-serif"; mso-fareast-"Times New Roman"; mso-bidi-"Times New Roman";}

Predsjednica Udruge gospođa Vera Radaš, podnijela je izvješće o radu kroz proteklu godinu dana, gdje se je posebno osvrnula na sudjelovanje Udruge na sajmu inovacija AgroArca u Slatini, gdje je Udruga prepoznata od strane grada Szigetvara i mogućnošću prekogranične suradnje. Blagajničko izvješće dala je tajnica, a ujedno i blaganica Udruge Tihana Bišćan, koja je ujedno predložila i program rada Udruge za 2012. godinu,

Budući da je Udruga dobila rješenje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da se može baviti uzgojem uzgojno valjanih kokoši pasmine kokoši hrvatica. Na skupštini su na prijedlog upravnog odbora, donesene izmjene i dopune Statuta, kao i odluka o izmjenama i dopunama Statuta, gdje se u djelatnosti Udruge dodaje da će Udruga sudjelovati u provedbi uzgojnog plana i programa.

Skup je na kraju pozdravio prof. Zlatko Janječić, koji se zahvalio članovima udruge na suradnji tijekom godine dana trajanja VIP Projekta, te izrazio želju da se takva suradnja nastavi.

Nadalje, tijekom listopada završen je i VIP Projekt: „Alternativna proizvodnja jaja na obiteljskim gospodarstvima“, gdje su članovi Udruge zahvaljujući ovom projektu dobili svu potrebnu infrastrukturu za držanje kokoši i proizvodnju jaja: piliće, hranilice, pojilice, žicu za ogradu, kućice za kokoši i smjesu za godinu dana. 

Tijekom istraživanja vršene su osnovne kemijske analize krmiva, zelene krme i krmnih smjesa koje su se koristile u hranidbi kokoši, izvršeno je mjerenje svih kokoši, a jaja su nošena na ispitivanje gdje se je utvrđivala masa jaja, čvrstoća ljuske, te kemijski sastav jaja.

Svi ovi dobiveni podaci će nakon završetka projekta biti statistički obrađeni i publicirani u domaćim časopisima.

Suorganizatori skupa bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te institucije vezane za ove djelatnosti. Potporu održavanju skupa dala je i Hrvatska poljoprivredna komora.

Rad znanstvenog skupa odvijao se kroz šumarsku i poljoprivrednu sekciju. U radu poljoprivredne sekcije kao slušači sudjelovali su i djelatnici HPK Javne poljoprivredne savjetodavne službe Područnog odjela Splitsko-dalmatinske županije. Tema koja je obrađena kroz 15 izlaganja unutar poljoprivredne sekcije bila je „Stanje i smjernice razvoja poljoprivrede na jadranskom području“. Autori i stručni izlagači bili su stručnjaci Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču i Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u Zagrebu, a glavni moderator bio je akademik Franjo Tomić.

Kroz predavanja i raspravu naglasak je stavljen na važnost poljoprivrede jadranskog područja kao gospodarske vrijednosti Hrvatske, koja nije dovoljno iskorištena u odnosu na mediteransko okruženje. Da bismo održali povoljne prirodne uvjete za proizvodnju raznolikih poljoprivrednih kultura, uzgoj određenih domaćih životinja i razvoj ribarstva, velike napore moramo uložiti u zaštitu tla, voda i mora jadranskog područja. Najveći ograničavajući čimbenik za uspješan uzgoj poljoprivrednih kultura na tom području jest voda, koju je moguće osigurati iz postojećih izvora, ali je treba dovesti do proizvodnih površina. Pravilnom agrotehnikom, ali prvenstveno povećanjem stočnog fonda, treba zaustaviti osiromašenje tla uslijed pomanjkanja humusa neophodnog za poljoprivrednu proizvodnju. Također veliku pozornost prilikom podizanja velikih maslinika i vinograda na rizičnim položajima i na tlima nepovoljnih fizikalno-kemijskih svojstava treba posvetiti valorizaciji prostora. Iznesen je i problem nekorištenja više od 50 % biomase kao nusproizvoda u biljnoj proizvodnji, koja se mora početi koristiti za proizvodnju biogoriva u RH.

Zaključeno je da zajedničkim radom struke i poljoprivrednika na terenu treba osigurati da poljoprivredna proizvodnja na jadranskom području bude ekonomski opravdana i ekološki prihvatljiva u Europskoj uniji.

Na kraju stručnog skupa formirana je radna grupa koja će sva izlaganja i donesene zaključke s ovog znanstvenog skupa izdati u zborniku radova.

Sredstva namijenjena provedbi IPARD programa su namjenska i bespovratna, a osigurana su proračunom Europske unije i Republike Hrvatske.

Pravo sudjelovanja na javnom natječaju imaju fizičke i pravne osobe koje udovoljavaju uvjetima propisanim Pravilnikom.

Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivog ulaganja unutar Mjere 103: Po jednoj prijavi podnositelj može tražiti potporu za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 33.800 EUR (250.000 HRK), odnosno za ulaganja koja se odnose na sektor vinarstva u iznosu ne manjem od 13.500 EUR (100.000 HRK).

Korisnik u okviru trajanja IPARD-a i u okviru Mjere 103, može tražiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 3.000.000 EUR (21.900.000,00 HRK), osim u sektoru maslinovog ulja gdje prihvatljivi izdaci ne mogu prelaziti 500.000 EUR (3.650.000,00 HRK).

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-style-parent:""; font-size:10.0pt;"Calibri","sans-serif";}

1.      Pozdravna riječ

2.      Predstavljanje projekta zaštite Ogulinskog kiselog kupusa – oznaka izvornosti (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja)

3.      Predstavljanje projekta zaštite Ogulinskog kiselog kupusa – jamstveni žig (Zavod za intelektualno vlasništvo)

4.      Okolišu prihvatljiva integralna zaštita kupusa prema EU standardima – rezultati provedenih pokusa: prof. dr. sc. Renata Bažok, Agronomski fakultet Zagreb

5.      Program AgroChem Max – suzbijanje gusjenica u kupusnjačama: Nataša Mužević, dipl. ing. agr.

U neobaveznom djelu programa slijedi zabavni dio u atriju Hotela Frankopan uz jela od kupusa: sarma s kuhanim krumpirom, kobasice s dinstanim zeljem i kuhanim krumpirom, sekeli gulaš uz bogatu ponudu pića. Goste će zabavljati tamburaši.

                                                        Područni odjel HPK-a  Karlovačke županije
dipl. ing. Krešimir Fumić

viši stručni savjetnik za agroekonomiku