Sudionici radionice o agro-okolišnim mjerama bili su predstavnici poljoprivrednih institucija: Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Republike Srpske, Albanije, Crne Gore, Rumunjske, Slovenije i Hrvatske.
Na radionici su održane sljedeće prezentacije:
1. Irena Dzimrevska
SWG Sjedište/tajništvo, Republika Makedonija
„Prezentacija SWG-a“-djeluje kao regionalna agencija za promicanje održive poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz inicijaciju, pripremu i provedbu regionalnih projekata u jugoistočnoj Europi. Djeluje u duhu dobrosusjedskih odnosa, dijaloga i suradnje između državnih institucija
2. Georgiana Tanase
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – Republika Rumunjska
„Pravna osnova, ciljevi i opća načela uređenja mjera“ i
„Obveze od strane krajnjeg korisnika – (pod-mjere)“
3. Alenka Ivačič
Agencija za poljoprivredu tržišta i ruralnog razvoja Republike Slovenije
„Administrativna kontrola“
4. Denis Minić
Agencija za poljoprivredu tržišta i ruralnog razvoja Republike Slovenije
„Kontrola na licu mjesta“
5. Aleš Praček
Agencija za poljoprivredu tržišta i ruralnog razvoja Republike Slovenije
„Sankcije, kalkulacije i isplate“
6. Gospodin Tomaž Kor
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane Republike Slovenije
„Praćenje i evaluacija mjera“
Predstavnici Republike Slovenije, domaćini agro-okolišne radionice, predstavili su nam svoje agro-okolišne mjere, kontrolu provođenja mjera, sankcije, praćenje i evaluaciju mjera, te opće uvjete:
– poljoprivredno gospodarstvo treba biti upisano u registar poljoprivrednih gospodarstava Slovenije,
– poljoprivredno gospodarstvo treba se dobrovoljno odlučiti za agro-okolišne (AO) mjere,
– poljoprivredno gospodarstvo treba udovoljiti propisanim uvjetima,
– minimalna površina parcele za poljoprivredno-okolišnu (PO) mjeru je 0,1ha,
– ukupna minimalna površina za pojedinačnu poljoprivredno-okolišnu mjeru na imanju je 0,3ha,
– trajanje izvođenja PO mjera je 5 godina,
– pojedinačne PO mjere trebaju se izvoditi na istoj površini cijelo vrijeme,
– poštovati zahtjeve višestruke sukladnosti (cross compliance),
– poštovati minimalne zahtjeve za uporabu gnojiva,
– poštovati minimalne zahtjeve za uporabu fito-farmaceutskih sredstava (FFS – evidencije, tečaj za upotrebu FFS, testirana prskalica),
– zemljište mora biti obrađeno,
– moguća je zamjena pojedinačnih PO mjera,
– najveće opterećenje je 1,9 UG/ha,
– količina organskog dušika ne smije prelaziti 170 kg po hektaru godišnje,
– analiza tla i plan gnojidbe potreban je svakih 5 godina, ako se upotrebljavaju mineralna gnojiva,
– poljoprivrednik treba voditi evidencije o radnim aktivnostima,
– član gospodarstva mora imati najmanje 4 sata edukacije godišnje – propisane teme od strane ministarstva,
– poljoprivrednik mora čuvati evidenciju i svu dokumentaciju cijelo vrijeme izvođenja PO mjera i još 5 godina poslije posljednjeg plaćanja,
– moraju se poštovati uvjeti IAKS-a,
– moraju se poštovati svi propisi s područja poljoprivrede, očuvanja okoliša, zdravstva, veterine,
– dozvoljeno je umanjiti površine za izvođenje PO mjera za 10% (površine uključene prošle godine),
– dozvoljeno je povećati površine za izvođenje PO mjera i to:
do 2 ha, odnosno 20%, postojeća obveza,
iznad 2 ha, odnosno 20%, nova obveza.
Republika Slovenija ima dvije programske AO sheme:
– programska shema za razdoblje 2004.-2006.,
– programska shema za razdoblje 2007.-2013. (odobrila EK: 12.09.2007.).
Skupine AO mjera:
– skupina I: smanjenje negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš,
– skupina II: očuvanje prirode, bioraznolikosti, plodnosti tla i tradicionalnog kulturnog krajolika,
– skupina III: očuvanje zaštićenih područja.
Plaćanje uređuje godišnja Uredba za AO mjere.
Najviša moguća plaćanja su:
– za oranice 600 eura/ha,
– za trajne nasade 900 eura/ha,
– za livade 450 eura/ha,
– za površine veće od 100 ha plaćanje za podmjere se smanjuje za 50%.
Veliku pomoć poljoprivrednicima pruža Poljoprivredno savjetodavna služba Slovenije, koja je u sklopu Poljoprivredno-šumarske komore. Poljoprivredno savjetodavna služba savjetuje i pomaže kod korištenja sredstava različitih mjera zajedničke agrarne politike EU.
DIREKTNE I KOMPENZACIJSKE ISPLATE
– direktna isplata po površini i broju životinja,
– isplata za područja sa ograničenim mogućnostima za poljoprivrednu djelatnost,
– isplate za mjere SKOP/KOP.
MJERE STRUKTURNE POLITIKE RAZVOJA RURALNOG PODRUČJA
Poljoprivredno šumarska komora Slovenije je formirala osam poljoprivredno-šumarskih zavoda.
Zavodi za svoje regije formiraju javne službe za poljoprivredno savjetovanje, kao i kontrolu, te selekciju u stočarstvu. Poljoprivredno savjetodavna služba je zaslužna za uspješnu implementaciju zajedničke agrarne politike EU, te je neophodna za provođenje njezinih mjera.
U Sloveniji Agencija za plaćanje u poljoprivredi sudjeluje s Ministarstvom kod donošenja pravnih podloga za provođenje mjera poljoprivredne politike. Osnovana je projektna skupina od predstavnika svih sudjelujućih službi u izvođenju kampanje za unošenje zahtjeva.
Priprema za provođenje kampanje:
– upoznavanje sa novim zakonodavstvom,
– obrazovanje poljoprivrednika,
– obrazovanje kontrolora za kontrole na licu mjesta,
– sudionici primaju certifikat.
Ulaganje zahtjeva:
– klasično sa ispunjavanjem obrazaca, uz aktivno sudjelovanje Poljoprivredne savjetodavne službe, jer je sve podatke potrebno prepisati u kompjutersku aplikaciju,
– elektronski, kada zahtjev može ispuniti svaki državljanin RS (certifikat). Većina korisnika ispunjava zahtjev uz pomoć savjetnika (ovlaštenje). Prije odluke o izvođenju poljoprivredno okolišnih mjera poljoprivrednik treba biti upoznat sa sankcijama u primjeru neizvođenja svih zahtijevanih uvjeta poljoprivredno-okolišnih mjera.
Od 2011. godine i u Republici Hrvatskoj se Zahtjevi moraju ispunjavati elektronskim putem. Pomoć poljoprivrednicima pruža Javna poljoprivredna savjetodavna služba HPK, a nositelj programa je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Republika Hrvatska je osim izrade nacionalnog programa ruralnog razvoja sukladno zahtjevima EU osnovala integrirani administrativni i kontrolni sustav – IAKS za upravljanje i kontrolu plaćanja, koja se vrši u okviru različitih shema potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju, te osnivanje sustava za prikupljanje računovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava – FADN i usklađivanje njezina rada sukladno zahtjevima EU.
Podsjećamo da su tijekom 2008. i 2009. godine održane četiri radionice o agro- okolišnim mjerama. Obuka sudionika održana je u okviru projekta Phare 2005 – „Izgradnja institucionalnih kapaciteta i podrška provedbi SAPARD/IPARD programa u Republici Hrvatskoj“, koji je financirala EU. Sudionici radionica bili su 14 predstavnika tadašnjeg HZPSS-u i 4 predstavnika MPRRR-a. Predavači su bili stručnjaci iz Velike Britanije i Slovenije. Iz tog programa predviđena je, između ostalog, potpora uvođenju agro-okolišnih mjera na pilot područjima Parka prirode Velebit sa provođenjem agro-okolišnih mjera ispaše i košnje, Parka prirode Lonjsko Polje sa provođenjem agro-okolišnih mjera ispaše, košnje i zaštita kosaca, te Zagrebačke županije s mjerama stabilizacije plodoreda, zelenog pokrova, poljskih traka i živica. Provedba mjera trebala je započeti 2010.
Hrvatska poljoprivredna i ruralna područja imaju slične poteškoće poput novih članica EU, te se još djelomično osjećaju posljedice domovinskog rata.
Imamo dosta napuštenog poljoprivrednog zemljišta, staračka domaćinstva, rascijepane posjede, višestruka sukladnost još nije dovoljno primjenjena (od ove godine je zakonski regulirana i svi subjekti ju moraju poštovati). Uvjeti višestruke sukladnosti prilagođeni su nacionalnim ili regionalnim poljoprivrednim prilikama. Za stare članice vrijedi puna provedba uvjeta višestruke sukladnosti, dok za nove članice kroz određeno vrijeme prilagodbe vrijede blaži kriteriji višestruke sukladnosti. U RH je slaba iskoristivost EU predpristupnih programa, čiji su kriteriji puno stroži od naših nacionalnih mjera,..
Drugog dana radionice, 13. rujna 2011. godine, organiziran je obilazak poljoprivrednih gospodarstava u Sloveniji.
Obišli smo tri gospodarstva na kojima su primijenjene neke od agrookolišnih mjera, te smo imali priliku vidjeti pozitivna iskustva na terenu.
Na početku obilaska smo posjetili poljoprivredno gospodarstvo Gregora Šlibara iz Tržiča.
Gospodarstvo se bavi ekološkim uzgojem voća i povrća. Vlasnici su sedamnaest grla goveda. Od starih, domaćih sorti voćaka, jabuka i krušaka proizvode marmelade i sokove, koje prodaju direktno na kućnom pragu ili na tržnici.
Gospodarstvo ima certifikat o ekološkoj proizvodnji, ugovor u trajanju od 5 godina, te svake godine mora proći edukaciju od minimalno 4 sata od strane Poljoprivredno savjetodavne službe Slovenije, za stjecanje potrebnih znanja nužnih za uspješno poslovanje na gospodarstvu, ili u protivnom gubi pravo na poticaje.
Nakon toga smo posjetili poljoprivredno gospodarstvo – Aleksandra Vehovec, Voklo, Šenčur. Gospodarstvo se bavi integriranom proizvodnjom povrća koje prodaje na tržnici ili preko zadruge. Gospodarstvo koristi mjeru iz skupine I: smanjenje negativnih utjecaja poljoprivrede na okoliš. Ima sklopljen ugovor u trajanju od 5 godina (preuzimanjem obveze korisnik preuzima obvezu provođenja agro-okolišnih mjera tijekom razdoblja od 5 godina). Dužan je poštovati pravilnik o integriranoj poljoprivredi, tehnološke upute, mora upotrebljavati FFS koja su dozvoljena u tehnološkim uputama, mora imati kemijsku analizu tla (na 5 godina), mora imati plan gnojidbe za svaku kulturu, 5-o godišnji plodored, gnojidba dušikom, Nmin analiza za tlo ili usjeve, mora se prijaviti kontrolnoj organizaciji (godišnje), mora voditi i čuvati evidencije o radu na polju, mora čuvati dokumentaciju (računi, deklaracije…), bez GM organizama, monokulture.
Na području Natura 2000 u Bašelju, Predvor, smo na turističkoj farmi – Majerček degustirali izvrsna domaća jela.
Na završetku stručnog obilaska posjetili smo poljoprivredno gospodarstvo u vlasništvu Janeza Smrtnika u Jezerskom.
Gospodarstvo je smješteno na 750 metara nadmorske visine. Gospodin Smrtnik bavi se ekološkim uzgojem autohtonih svinja i ovaca. Gospodarstvo je u mjeri iz skupine II: očuvanje prirode, bioraznolikosti, plodnosti tla i tradicionalnog krajolika.
Prepuni dojmova i novih iskustava završili smo radionicu o agro-okolišnim mjerama.
Područni odjel HPK-a Istarske županije
Javna poljoprivredna savjetodavna služba
Ivanka Bervida, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica za stočarstvo
Područni odjel HPK-a Ličko-senjske županije
Javna poljoprivredna savjetodavna služba
Martina Orešković, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za zaštitu bilja
0 komentara
Napišite komentar