Osvrt, Vijest

Program ekskurzije bio je vrlo sadržajan. U relativno kratkom vremenu, s obzirom na dalek put, vidjeli smo i čuli zaista mnogo. Obišli smo pet obiteljskih farmi različitog profila te posjetili centar za praktična istraživanja u mliječnom govedarstvu. Bili smo smješteni u svjetski poznatom trening-centru Oenkerk, u srcu Frizije na sjeveru Nizozemske, u kojemu je proteklih godina praktične edukacije prošlo nekoliko savjetnika naše institucije, ali i drugih organizacija iz mliječnog sektora Hrvatske.

Sam trening-centar nakon 50-ak godina djelovanja kroz vrhunsku praktičnu edukaciju nizozemskih školaraca, studenata i farmera i kao svjetski poznat međunarodni centar za obuku stručnjaka praktičara u proizvodnji i preradi mlijeka doživljava danas reorganizaciju i vjerojatno preseljenje na novu lokaciju. No glavna staja – praktikum za praktičnu nastavu proširena je, dodatno modernizirana te je izgledom i rezultatima proizvodnje krava u njoj pri samom vrhu Nizozemske, a i šire. Trenutno je u staji oko 200 vrhunskih krava holstein s podmlatkom, za mužnju su postavljena 3 robota (Lely-Astronaut), a prosječna je proizvodnja iznad 10.000 kg po kravi u laktaciji. Krave su u odnosu na razdoblje od prije 10-ak godina znatno većih okvira, u izuzetnoj su kondiciji i pokazuju da se ulaganje u udobnost životinja u staji itekako isplati. Naime, staja je proširena, dužni su zidovi maknuti i postavljene su pomične mreže, krov je izoliran, postavljeni su ogromni horizontalni ventilatori, na rešetke blatnih hodnika postavljena je guma, koju dodatno čiste lagani „skrejperi“, higijena je u staji savršena,… impozantno. Boravak u trening-centru u Oenkerku za svakog je posjetitelja iznimno iskustvo, a u nekima od nas budi i nostalgična sjećanja na neka dobra stara vremena.

Polaznici ekskurzije kroz obilazak nekoliko farmi i vožnju sjevernim dijelom Nizozemske mogli su vidjeti presjek aktualnog stanja njihova mliječnog sektora, koji se ne razlikuje bitno od stanja u drugim zapadno- i sjevernoeuropskim zemljama. Imaju za naše pojmove prilično velike obiteljske farme – prosjek je blizu 80 krava po staji, iznimno efikasnu proizvodnju – gotovo 9000 kg mlijeka po kravi godišnje sa super sastavom (4,3 % m – 3,5 % p), profesionalne i vrlo educirane farmere i sustav koji ih u njihovoj zahtjevnoj profesiji maksimalno podržava „na svakom koraku“. Podatak da je u Nizozemskoj na više od 3600 farmi u funkciji automatizirana mužnja (roboti), a da je s druge strane znatno manji broj farmi s kravama na vezu, govori mnogo. Gotovo 90 % mlijeka u Nizozemskoj prerađuje jedna mljekara (među najvećima u Europi), koja je, uzgred rečeno, u vlasništvu farmera. To također govori mnogo. Dobar dio mliječnog sektora kod njih neusporediv je sa situacijom kod nas, no nije ni namjera toga putovanja bila pokušavati išta kopirati. Naši su farmeri bez sumnje dobili jasnu sliku o tome kako izgleda moderna proizvodnja mlijeka u ovome dijelu Europe, što znači uzgajati krave pasmine holstein i mnogo drugih važnih detalja koji su ih zanimali.

Posjetili smo dvije farme za uzgoj junica tvrtke Bles-Dairies, poznatog nizozemskog izvoznika preko kojega je i u Hrvatsku i u Međimurje proteklih godina stigao priličan broj junica. Moglo se vidjeti mnogo detalja moderne tehnologije othrane teladi i uzgoja rasplodnih junica te koliko se pažnje danas posvećuje zdravstvenom statusu životinja i farmi u cjelini.

Vrlo je impresivno bilo vidjeti jednu novu, supermodernu obiteljsku farmu za 300 krava, koju vodi vrlo profesionalna veterinarka, iz čijih se riječi i nastupa jasno moglo zaključiti da su krave njezin život. Naime, obitelj ne zapošljava dodatnu radnu snagu, nego obrnuto, gospođa još dodatno zarađuje izvan gospodarstva radeći embrio-transfer na drugim farmama jer joj je to uža specijalnost. Na farmi su u funkciji 4 robota za mužnju, kojima su itekako zadovoljni, a sve su poslove na polju (proizvodnju hrane) povjerili tzv. kontraktoru, firmi koja radi visokospecijalizirane usluge mehanizacijom. Obitelji preostaje samo rad s kravama. Na taj način su u mogućnosti bez problema funkcionirati i s 300 krava i to na najvišoj razini. No trenutno ih nemaju toliko jer im to mliječna kvota ne dopušta, ali kad se 2015. godine kvote u EU ukinu, povećat će proizvodnju na više od 3 milijuna litara godišnje s oko 300 krava. To dokazuje i laktofriz-cisterna koju su već instalirali na farmi, a veličine je 28.000 litara (odvoz mlijeka svaki treći dan). I nije to jedina takva priča koju smo čuli, većina farmera jedva čeka ukidanje kvota da bi mogli znatno povećati proizvodnju. Kakve će to posljedice imati na mliječni sektor u EU, pa tako i kod nas, svi se pitamo.

Na kraju stručnog dijela ekskurzije posjetili smo jednu istaknutu uzgojnu obiteljsku farmu čiji vlasnici uživaju i u sudjelovanju na izložbama s kravama. Tamo smo mogli vidjeti da se nizozemskom genetikom mogu postići i takvi uzgojni ciljevi: lijepe, atraktivne krave s visokom proizvodnjom i super sastavom mlijeka. Rezultat: 10.804 kg – 4,30 % m – 3,58 % p, prosječna skupna ocjena eksterijera 85,4. Svaku kravu iz stada ponosni je gazda predveo pred nas i pojasnio pedigre i postignuća u uzgoju i na izložbama. Za istinske uzgajivače jedinstven doživljaj.

Na zadnje dvije farme posjetitelji su se u praksi mogli osvjedočiti što je zapravo istinska, prava selekcija. Vrsni uzgajivači vrlo pomno biraju bikove koje će koristiti za osjemenjivanje u stadu i biraju od najboljega samo najbolje. Unutar stada, među kravama, najoštrija selekcija radi se u prvoj laktaciji i tu se izlučuje i do 50 % prvotelki (opet ostaje samo najbolje od najboljega). To je moguće jer je reprodukcija dobra, a i mnogo se radi embrio-transfera, mnogo je podmlatka pa se ostavlja samo ono što je vrhunsko. Mnogi su posjetitelji shvatili i glasno komentirali da se kod nas uglavnom dosad provodila obrnuta ili anti-selekcija. Naime, u osjemenjivanju kod nas dominiraju bikovi koji su izlučeni iz takvih uzgoja jer nisu dovoljno dobri, a na ženskoj strani u većini stada nema prave dobrovoljne selekcije gdje bi se namjerno izlučile krave koje nisu dovoljno dobre. Obrnuto, najbolje krave daju znatno manje potomaka jer se „same izlučuju“ – tj. prerano stradaju zbog nemogućnosti osiguranja zadovoljavajućih uvjeta držanja i hranidbe. Remontna je stopa najčešće tako visoka da se teško osigurava zamjena vlastitim junicama, a one su pak uglavnom potomci osrednjih i lošijih krava. Ima li tu onda znatnog napretka?

Na kraju ekskurzije sudionici su sumirali dojmove i zapažanja. Fotoaparati i kamere mnogo su toga i trajno zabilježili. Jasno je da naše uvjete ne treba ni pokušavati uspoređivati s nizozemskima, ali mnoštvo detalja pa i snažnih poruka s ovog i sličnih putovanja moramo ponijeti i ugraditi ih u naše poglede i razmišljanja o proizvodnji mlijeka i uzgoju goveda u budućnosti jer krave su temelj opstanka života na selu i Nizozemska je za to pravi primjer.