Šesto senzoričko ocjenjivanje meda Zagrebačke županije

Ocjenjivačka komisija od deset članova bila je sastavljena uglavnom od potrošača, predstavnika različite životne dobi i različitih profesija, a bila su i dva proizvođača meda. Predsjednik komisije je bio prof. dr .sc. Nikola Kezić, a rad komisije je koordinirao i vodio dr. sc. Dragan Bubalo, obojica  s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Medovi su ocjenjivani prema uobičajenom redoslijedu, od blažih prema jakima:

Bagremov med (14 uzoraka) – najblaži od svih medova, svijetle boje. Poželjna boja je svijetlo žuta boja, slična vinu sorte graševina, a slabiju ocjenu u toj skupini dobiva med tamnije boje. Tamnija boja je odlika zrelijeg meda. Dobar ocjenjivač osjeća miris bagrema.

Livadni i cvjetni med (40 uzoraka) – uvijek se ocjenjuju jedan za drugim, nemaju strogih pravila za ocjenu, jer im jako varira i boja i okus, što ovisi o biljnoj vrsti. U livadnom medu prevladava pelud livadnih biljnih vrsta, dok u cvjetnom medu pelud drvenastih biljnih vrsta.

Amorfin med (4 uzoraka) – amorfa je agresivna, grmolika, šumska biljka, koja je donesena u naše krajeve i dosta raširila po Lonjskom Polju. Med od amorfe je tamniji od bagrema i ima odsjaj s narančaste na roza boju. Potrošači ga dobro prihvaćaju te se sve više pojavljuje na našem tržištu.

Med od zlatošipke (3 uzorka) – to je livadna biljna vrsta, koja daje med vrlo specifičnog mirisa, teško usporedivog s bilo kojim medom. Boja mu je narančasto žućkasta. Jedan je od rjeđe ocjenjivanih medova.

Med od metvice (2 uzorka) – taj med je mješavina blago slatkastog i dosta kiselkastog okusa, tamno smeđe boje s blagim mirisom i okusom mentola. Sadrži više vitamina C od ostalih medova.

Medljikovac, medun ili šumski med (3 uzorka) – taj med se ne dobiva iz cvjetnog nektara kao ostali medovi, već iz izlučevina nekih kukaca (npr. lisne uši), koji se nalaze na crnogoričnim i bjelogoričnim stablima pa je zbog toga i manje sladak. Ima blagi odsjaj po zelenoj boji. Sadrži više minerala od ostalih medova.

Lipov med (4 uzorka) – to je med žućkaste boje slične bagremu, ali se po okusu i mirisu jako razlikuje od bagrema. Karakterizira ga jaki miris po cvijetu lipe.

Kestenov med (23 uzorka) – izrazito tamni med specifičnog mirisa sličnog lipi. Razlikuje se po okusu od ostalih medova, jer je izrazito gorak. Što je gorči, to mu je kvaliteta bolja (više nektara kestenovog cvijeta), a također i ocjena.

Na ocjenjivanju su, dakle, bili medovi karakteristični za sjevernu Hrvatsku. Prijedlog komisije je da se poradi na edukaciji pčelara o proizvodnji kremastog meda, koji se u sjevernim zemljama Evrope i Amerike puno više koristi od tekućeg meda.

Ocijenjeni su medovi proizvođača iz osam županijskih udruga: «Samobor», «Vrbovec», «Moslavina» iz Otoka Ivanića, «Turopolje» iz Velike Gorice, «Maslačak» iz Dugog Sela, «Lipa» iz Jastrebarskoga, «Matice» iz Sv. I. Zeline te «Ban Josip Jelačić» iz Zaprešića.

Priznanja najboljim proizvođačima meda bit će uručena na sajamskoj priredbi „Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke Županije i Grada Zagreba”, koja će se održati 10. i 11. listopada u Boćarskom domu.

NEŠTO VIŠE O SAMOM MEDU …

Med je sladak gust sok što ga pčele medarice tvore od nektara, koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca. Med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci, koji grade ljudski organizam.

Nektar, koji pčele skupljaju iz cvijeća, glavni je izvor ugljikohidrata, koje pčele pretvaraju u lako probavljive šećere – glukozu i fruktozu, koji su glavni sastojci meda.

Zreli med ne sadrži više od 15 % vode, a pčele ga u saću pokrivaju voštanim poklopcima i tako čuvaju od upijanja vlage i kvarenja. U medu se nalaze minerali, aminokiseline, visoko vrijedne organske kiseline kao što su mravlja, jabučna, limunska, octena, jantarna kiselina, pigmenti, razni derivati klorofila, vosak, inulin te elementi kompleksa vitamina B.

Anđelka Pejaković, dipl.ing.agr.,
Stručna savjetnica HZPSS-a Odsjeka Zagrebačke županije

Višnja Šimunović, dipl.ing.agr.,
načelnica Odjela za hortikulturu HZPSSa