Zelena gnojidba (sideracija)

Žetva ozimih strnih žitarica uglavnom je završila, a i jare žitarice većinom su požete. Uz nekoliko obilnijih kiša koje su pale tijekom prošlog tjedna, naši poljoprivredni proizvođači mogu iskoristiti postojeću vlagu u tlu i pristupiti sjetvi jednogodišnjih usjeva radi zaoravanja biljne mase, tj. radi ZELENE GNOJIDBE (SIDERACIJE). Tradicionalne kulture koje se kod nas siju za tu namjenu su: krmne repice (Perko i Petranova),

uljana repica (različite sorte koje se nalaze u prodaji)  i

uljana rotkva (Rauola). Nažalost, već nekoliko godina u ponudi nema krmne repice Perko koja ima niže troškove proizvodnje od ostalih vrsta, već i zbog same cijene sjemena.

Sjetva ovih vrsta naročito je preporučljiva onim poljoprivrednim proizvođačima koji u proljeće namjeravaju sijati šećernu repu ili saditi krumpir. Naime, ove krmne vrste sprječavaju razvoj nematoda u tlu, rahle tlo svojim dubokim i dobro razgranatim korijenom. Osim toga, ove se vrste odlikuju vrlo brzim porastom što znači da brzo pokrivaju tlo i na taj način sprječavaju razvoj i rast korova.  Za korištenje dospijevaju već 50-60 dana nakon sjetve. Zaoravanjem njihove biljne mase u tlo vraćamo oko 100 kg H, 30 kg P i 130 kg K/ha, a to nisu zanemarive količine hranjiva. Naravno, moram napomenuti da ove vrste narastu 80-180 cm u visinu, pa bi bilo dobro prije zaoravanja njihove nadzemne mase, istu «pomulchirati». Naši ratari uglavnom ne posjeduju «mulchere», ali ih posjeduju tržni proizvođači voća.

Obrada tla koja je nužna za ove kulture je relativno plitka. Datum sjetve ovisi o žetvi pretkulture i uglavnom se obavlja tijekom mjeseca srpnja. Ove se kulture zaoravaju nakon pune cvatnje, a to je uglavnom tijekom rujna ili u prvoj polovici listopada. Moramo znati da Petranova ugiba pri temperaturama nižim od -8oC, Rauola također ne podnosi mrazeve, dok je Perko spada u fakultativne vrste koje i u kontinentalnom području dosta dobro podnose zimu.

Pri uzgoju ovih kultura, moramo znati da za tako intenzivan rast trebamo osigurati i dovoljne količine dušičnog gnojiva: 50-80 kg/ha čistog dušika. Ove vrste jako dobro podnose gnojidbu organskim gnojivima, tako da naši poljoprivrednici stočari mogu na parcele izvesti gnojovku ili kruti stajski gnoj. Ovdje je pak nužno upozoriti, da oni poljoprivrednici koji ove vrste planiraju koristiti kao svježu krmu u ishrani stoke (do početka cvatnje ove su vrste ukusna stočna hrana), na površinu ne bi smjeli izvesti više od 30 m3/ha gnojovke. Budući da se ove vrste uglavnom siju na površinama gdje je pretkultura bila strna žitarica, kao dušično gnojivo može se koristiti UREA (100-150 kg/ha).

Količine sjemena ovise o tome da li sjetvu obavljamo strojno ili omaške (rukom). Ukoliko sijemo sijačicom u fino pripremljeno tlo dovoljno nam je 15-20 kg/ha sjemena (9-12 kg/KJ).

Zelena gnojidba ima povoljan utjecaj na teškim, ali i na pjeskovitim tlima, a naročito je preporučljiva onim poljoprivrednim proizvođačima koji svoje površine gnoje samo mineralnim gnojivima već dulji niz godina. Duboko razvijen korijen ovih vrsta, širom razgranjena korjenova mreža omogućava produbljenje mekote, popravljanje strukture tla, vodnog režima i tvorbu organskih tvari u samom tlu.