Iza žetve – analiza tla

Nakon žetve ili berbe usjeva ima dovoljno vremena da se provjeri i sazna kakvo je stanje hranjiva u tlu. Požeta kultura je urodom iznijela potreban dio hranjiva koji je ugradila u prinos te podzemnu i nadzemnu masu. Poznavajući potrebe za hranjivima naredne kulture, a nakon provedene analize tla možemo planirati i nabavku odgovarajuće količine mineralnih te unošenje organskih gnojiva. Imamo dovoljno vremena da provedemo i kalcizaciju u slučaju da nam je preniska pH vrijednost tla. Uzorke tla treba dostaviti u laboratorij koji je opremljen za analizu tla i davanje preporuke za korisnike. Iz uzoraka tla nakon analize ćemo saznati: sadržaj hranjiva u tlu, utvrditi višak ili manjak pojedinog hranjiva, procjenjuje se reakcija usjeva na dana hranjiva, temelji se plan gnojidbe i procjenjuje se trenutna plodnost tla.

Prije nekoliko godina HZPSS je izdao «Matičnu knjigu biljne proizvodnje» koja je bila namijenjena poljoprivrednim gospodarstvima da unoseći podatke o zasijanim kulturama, primijenjenoj agrotehnici i rezultatima analize tla prate dulji niz godina proizvodnju na svojim tablama. Pomogla bi prilikom donošenja odluka za analizu i rješenje pojedinih problema koji bi se uočili tokom godina. Također se pomoću upisanih podataka na jednom mjestu može pratiti i plodnost svake parcele tokom godina.

Kako pravilno uzeti uzorak tla?
Dubina sa koje se uzima uzorak za jednogodišnje usjeve je 0-30 cm, a za višegodišnje (voćnjake i vinograde) 0-30 cm i 30-60 cm. Ako se radi o ujednačenim i velikim tablama uzorak se uzima sa svakih 3-5 ha dok u slučaju da postoje depresije ili je tabla nejednolika uzorak se uzima za svaki karakteristični dio parcele. Nije za preporučiti uzimanje uzoraka tla uz rub parcela, tamo gdje je gnojivo prethodne godine bilo neravnomjerno razbacano ili uz kuće i u blizini živica. Prilikom uzimanja uzoraka na parceli možemo se kretati dijagonalno ili cik-cak. Za uzimanje uzoraka tla služi nam sonda ili lopata («štihača»).


                                       (Sonda za tlo) i  (Pripremljen uzorak tla)

Kada uzimamo uzorak “štihačom” njome zarežemo sloj zemlje debljine 3-5 cm, izvađena zemlja na ”štihači” izreže se nožem i uzimamo uzorak tla u cijeloj dužini “štihače” po njenom središnjem dijelu. Kako nam je cilj dobiti stvarno stanje hranjiva u tlu potrebno je barem uzeti oko 25 uzoraka tla koji će predstavljati prosječan uzorak jedne parcele. Te uzorke treba dobro izmiješati i od njih odvagnuti oko jedan kilogram svježe zemlje koji će dostaviti u laboratorij. Zemlju treba staviti u čistu PVC vrećicu. Osim imena i prezimena vlasnika parcele te naziva parcele, treba navesti i predkulturu i naredni usjev za kojeg se traži preporuka gnojidbe.

Analizom tla se utvrđuje: pH tla, ukupni CaCO3, aktivno vapno, ukupni dušik, organska tvar, humus, fiziološki aktivni fosfor i kalij (P2O5 i K2O) – makroelementi, određivanje mikroelemenata (olovo, bakar, cink, mangan, kadmij i željazo), ukupni fosfor, tekstura tla i druga fizikalna svojstva. Obično nas zanima stanje makroelemenata (fosfor, kalij), humusa i ph tla (kiselost, lužnatost). Cilj analize je odrediti granične vrijednosti raspoloživih hranjiva i količinu koja je potrebna da se zadovolje potrebe naredne kulture, a njome predviđamo povećanje prinosa te isplativost gnojidbe. Svrha analize tla je i da znamo podatak koji nam treba za izračun potrebne gnojidbe pojedinog usjeva, a kada poznajemo sadržaj pojedinog hranjiva u tlu možemo ciljanom gnojidbom nadoknaditi njegov manjak i podići ga na optimum u tlu. Iz tih razloga uzorak nam mora biti reprezentativan i moramo ga tako uzeti da nam analiza tla dade vjerodostojan podatak o tlu.

Poznavajući stanje tla i racionalno gnojeći za svaku kulturu prema njenim potrebama koje iznaša prinosom imamo isplativu biljnu proizvodnju, a što je još sve značajnije utječemo na očuvanje okoliša jer pravilnim doziranjem gnojiva smanjujemo zagađivanje zemlje, zraka i voda.