Osnovan nacionalni stožer za suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge na području RH

Zbog ozbiljnosti situacije vezane za pojavu svinjske kuge na području Republike Hrvatske,  Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva osnovalo je Nacionalni stožer (NS) za suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge.

Zadaća je nacionalnog stožera predlaganje mjera potrebnih za suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge te koordiniranje nadležnih tijela uključenih u njihovo izvršavanje.

Nacionalni stožer upravlja i prati postupke koje provode tijela koja su određena od strane Uprave da na lokalnoj razini koordiniraju suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge, a odgovoran je za:

  • utvrđivanje svih mjera potrebnih za kontrolu, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge
  • osiguranje brze i učinkovite provedbe mjera potrebnih za kontrolu, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge od strane lokalnih stožera
  • preraspoređivanje osoblja i drugih sredstava u lokalne stožere
  • dostavljanje podataka Vladi Republike Hrvatske, Europskoj komisiji, susjednim državama, veterinarskoj službi, poljoprivrednim i trgovinskim udrugama
  • organizaciju hitnog cijepljenja kada je to opravdano i određivanje područja cijepljenja
  • uspostavu stalne komunikacije s dijagnostičkim laboratorijem
  • suradnja sa sredstvima javnog priopćavanja
  • suradnja s policijom i vojskom kako bi se osigurala provedba svih propisanih mjera
  • procjena stanja i učinkovitosti mjera iskorjenjivanja klasične svinjske kuge i predlaganje drugih odgovarajućih mjera

Klasična svinjska kuga  (KSK) je virusna bolest domaćih i divljih svinja. Uzročnik KSK je RNK virus iz roda Pestivirus, porodice Flaviviridae. Opstanka virusa KSK u vanjskoj sredini ovisi o temperaturi, vlažnosti, stupnju kiselosti (pH) te udjelu organske tvari i različitih kemijskih sredstava.

Pokusno je dokazano da u sijenu zaštićenom od djelovanja UV zračenja i kiše, virus KSK gubi infektivnost nakon 7 dana, a u gnoju nakon 15 dana. Ovisno o temperaturi, virus KSK ostaje infektivan u vodi od 6 do 24 dana, a njegovom dugom preživljavanju pogoduje okoliš bogat bjelančevinama i niske temperature.

Virus KSK može u mesu ostati infektivan pri 4 stupnjeva Celzijevih i do 85 dana, a u smrznutom mesu do 4 godine. U svježem mesu držanom pri sobnoj temperaturi gubi infektivnost za 3 do 4 dana. U sušenom i dimljenom mesu virus KSK ostaje infektivan od 17 do 188 dana. U središtu salamurene šunke može ga se inaktivirati tek pri temperaturi od 70 stupnjeva Celzijevih.

Za razliku od njegove postojanosti pri nižim temperaturama, virus KSK je osjetljiv na djelovanje visokih temperatura.

Čimbenici koji doprinose pojavi KSK

  • hranidba svinja napojem (termički neobrađeni otpaci od stola, iz restorana, klaonica, prerada mesa…)
  • nekontrolirani promet svinja i proizvoda od mesa svinja
  • kontakt s divljim svinjama (direktni/indirektni)
  • neprovođenje strogih bio-sigurnosnih mjera na farmi

Kako prepoznati bolest KSK:

Znakovi bolesti variraju. Najčešće su svinje promukle, nerado ustaju, a kapci su im slijepljeni sasušenim sekretom. Nakon četiri do osam dana od pojave prvih znakova bolesti javljaju se probavne smetnje, suhi kašalj te česte konvulzije i tremor ako je zahvaćen središnji živčani sustav.

Na koži i sluznicama javlja se crvenilo, osip, a potom i cijanoza te nekroza kože, prvenstveno uški i repa. Bređe krmače često pobace. Ponekad znakovi bolesti nestaju, ali nakon prividnog oporavka svinje ugibaju u razdoblju od sto dana. Zbog nespecifične kliničke slike ovaj tijek bolesti je često nazivan atipičnom svinjskom kugom.

Patoanatomski znakovi uključuju krvarenje po: ždrijelu, limfnim čvorovima, bubrezima, mokraćnom mjehuru, slezeni i crijevima.

Kontrola KSK u RH

Od 1. siječnja 2005. godine cijepljenje svinja protiv KSK je zabranjeno. U slučaju izbivanja KSK provodi se usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih svinja na zaraženim gospodarstvima i svih svinja na gospodarstvima koje su bile u direktnom ili indirektnom kontaktu sa svinjama iz zaraženih dvorišta.

Preporuke posjednicima svinja

  • trebaju stalno biti svjesni da je hranidba svinja termički neobrađenim napojem važan čimbenik rizika za izbijanje KSK
  • nepovoljnog statusa KSK u susjednim državama (osobito BiH i Srbija)
  • ekonomskih šteta (za posjednike svinja i državu) koje nastaju kao posljedica izbijanja KSK

Moraju:

  • promet svinja obavljati pod kontrolom veterinara
  • provoditi higijenske mjere na farmi (osobito u odnosu osobe i vozila koja dolaze na farmu-biosigurnosne mjere)
  • izbjegavati mogući kontakt domaćih i divljih svinja (direktni i indirektni)
  • prijaviti promjene ponašanja ponašanja/simptome bolesti svinja veterinaru, dočim je prije moguće

Posjednik svinja mora svaku sumnju na KSK odmah prijaviti veterinaru, kako bi u slučaju potvrde KSK, dočim prije, dobio naknadu štete od države za usmrćene svinje.

Uspjeh nove politike kontrole KSK ovisi o:

  • označavanju i vođenju registra o označenim svinjama odnosno brzini i mogućnosti sljedivosti svake pojedine svinje
  • komunikacija između držitelja svinja, veterinara i nadležnih tijela
  • strogoj primjeni mjera za sprečavanje pojave KSK
  • brzina otkrivanja novih slučajeva KSK
  • brzini ubijanja i neškodljivosti uklanjanja zaraženih i sumnjivih svinja te svinja u kontaktu
  • kontroli uvoza svinja, mesa svinja i proizvoda od mesa svinja
  • monitoringu KSK u divljih svinja

Ured ravnatelja HZPSS-a
dr. sc. Ivan Katalinić, ravnatelj