Ratarstvo, Savjet

Kukuruz kao najraširenija kulturna biljna vrsta i ove godine dominira u strukturi sjetve. Velika paleta različitih hibrida, različitih vegetacijskih skupina, kao i njegova osnovna namjena, na samom startu sjetve često znaju zbuniti proizvođača o tome kojega izabrati i ne pogriješiti.

Svaka vegetacijska sezona ima određene specifičnosti koje prate rast i razvoj i one su gotovo uvijek različite. Ponekad odgovaraju jednoj vegetacijskoj skupini hibrida a ponekada drugoj, isto tako imaju utjecaj i na same hibride unutar skupina. U optimalnim uvjetima rasta i razvoja rezultati prinosa prvenstveno ovise o genetskim potencijalima hibrida i agrotehničkim normama. Međutim u ekstremnim uvjetima rasta i razvoja primarni utjecaj na prinos imaju klimatski  i vremenski uvjeti.

Ove vegetacijske sezone vremenske prilike tijekom vegetacije, prije svega u vrijeme cvatnje, ostaviti će vrlo značajan i nažalost negativan trag. Vrijeme cvatnje i period pred samu cvatnju vrlo je osjetljiv period u rastu i razvoju kukuruza. Većina hibrida ove godine baš u toj fazi imala je sušne i temperaturne stresove. Posljedice su manji ili veći izostanak oplodnje, što je sada vidljivo i na samim klipovima, oni su ostali neispunjeni, krezubi a ponegdje i gotovo prazni. Već sada se može konstatirati da prinosi kukuruza neće biti ni blizu očekivanih. Razlozi tome leže u temperaturi, vlazi i relativnoj vlažnosti zraka. Tri spomenuta čimbenika imaju direktan utjecaj na oplodnju i sinkroniziranost oplodnje. Kao što je već spomenuto  njihov utjecaj najizraženiji je u vrijeme pred cvatnju i dakako samoj cvatnji kukuruza. Ovisno o vegetacijskim skupinama zriobe kalendarski gledano kod nas je to razdoblje od kraja lipnja, srpanj i početak kolovoza.

Za ovo razdoblje i dobru oplodnju idealne bi bile temperature između 21-23⁰C, svaki tjedan da padne 25 mm kiše ili za cijelo razdoblje 100 mm dobro raspoređenih oborina, a da relativna vlaga zraka ne padne ispod 70%.

Ako se  pak sjetimo razdoblja zadnjih dana mjeseca lipnja i vremena u srpnju slika idealnih okolnosti ispred tri opisana čimbenika nije bila niti približna. U tom razdoblju nigdje nije palo više od 20 mm oborina (samo početkom srpnja), dana sa temperaturama ispod 25 ⁰C gotovo nije niti bilo, najčešće su bile 30 ⁰C i preko 30 ⁰C, pa čak i preko 35⁰C, a kako je relativna vlaga zraka u vrlo visokoj korelaciji sa vlagom tla i temperaturama ona je uglavnom bila značajno manja od potrebne.

U uvjetima kada maksimalne dnevne temperature pređu 30 ⁰C, posebno 35 ⁰C, što je bio slučaj, raste sterilnosti polena. Druga negativna posljedica utjecaja visokih temperatura je što se u takvim uvjetima ubrzava pojava metlice i njena cvatnja, a sa druge strane usporava svilanje. Rezultat toga je izostanak sinkronizacije cvatnje – slabija oplodnja – mali ili manji broj zrna na klipu – pad prinosa i kvalitete.

Vrlo sličan ishod dešava se u uvjetima nedostatka vlage. Zbog smanjene transpiracije i sadržaja vode u biljci ista ne dostaje i u svili. Posljedica je ne mogućnost klijanja polena samim time i oplodnje. U takvim uvjetima realna je i niža relativna vlažnost zraka što pojačava negativnost oplodnje i uvjetuje ispred opisane rezultate.

Sve opisane prilike pratile su cvatnju kukuruza ove vegetacijske godine. Zbog toga možemo zaključiti da su za posljedice izostanka oplodnje, u većoj ili manjoj mjeri, glavni uzročnici vrlo visoke  temperature, vlaga u tlu i relativna vlaga zraka. Ovim čimbenicima u određenoj mjeri pomogle su ili odmogle agrotehnički mjere uzgoja (rok sjetve, gnojidba i njega), tip i kvaliteta tla, mikroklima (npr. uzgoj u blizini vodotoka i vodenih površina), te izbor hibrida i njihova eventualna genetska otpornost na stresne uvjete.

Jedan od uzročnika, koji i u idealnim uvjetima rasta i razvoja može biti razlog smanjene oplodnje, je imago ili odrasli oblik kukuruzne zlatice. Populacija kukuruzne zlatice u stalnom je porastu, veća prisutnost ovog štetnika koji se hrani svilom isto tako može spriječiti klijanje polena i dovesti do izostanka oplodnje.