Obavijest, Vijest

Silirati ili ne?

Oko ovog pitanja se i nije dugo dvoumilo, iako kukuruz još uvijek nije bio u optimalnoj fazi za siliranje. Nakon svake noći sve je više izgriženog i polomljenog kukuruza završavalo na tlu. Hranidba goveda zelenim kukuruzom direktno s polja nije dolazila u obzir, jer bi svinje bile brže. Jedina mogućnost koja je ostala je da se kukuruz sa ugroženih parcela spremi u silažu, odnosno da se spasi što se još moglo, što je osobito važno u ovoj sušnoj godini kada su prinosi voluminozne krme bili dosta niski.

Slika 1. Katastrofalne posljedice najezde divljih svinja

Kakva će biti kvaliteta?

Kukuruz u mliječnoj zriobi sadrži u cijeloj stabljici oko 24% suhe tvari, škroba ima malo, ali ima puno šećera. Sadržaj bjelančevina je nešto viši u usporedbi sa uobičajenom silažom. Sadržaj vlakana je  nešto viši kod kukuruza u mliječnoj zriobi, ali ta vlakna su probavljivija. Silaža kukuruza u mliječnoj zriobi ima nižu energetsku vrijednost od silaže spremljene u voštanoj zriobi. Uobičajene preporuke su da se kukuruz spremi u silažu u fazi voštane zriobe kada sadržaj suhe tvari u cijeloj stabljici bude između 32 i 35% i kad sadržaj škroba bude oko 300 grama po kilogramu suhe tvari.

Usporedba prosječnih vrijednosti silaža kukuruza u mliječnoj i u voštanoj zriobi

Najveći problemi siliranja kukuruza u mliječnoj zriobi su: nizak prinos suhe tvari po hektaru i gubici hranjivih tvari kroz efluent. Nadalje, zbog velike količine šećera u silažnoj masi teško je predvidjeti u kojem smjeru će krenuti i kako će završiti fermentacija.  Uglavnom, takve silaže imaju nešto nižu ješnost, pa se obično preporučuju za junad ili junice.

Slika 2. Spašavanje onog što je ostalo (4. 8. 2017.)

Mogućnosti kod pripreme silaže od kukuruza u mliječnoj zriobi

• Kukuruz u mliječnoj zriobi sadrži puno šećera da bi sav taj šećer što prije bio prerađen u mliječnu kiselinu, u silažnu masu se mogu dodati silažni inokulanti koji sadrže homofermentativne mikroorganizme. Dodavanje silažnih inokulanata može smanjiti gubitke i poboljšati kvalitetu za 1 do 3%.
• Da bi se spriječili gubici hranjivih tvari efluentom (iscjetkom) u silažnu masu se mogu dodati sjeckano sijeno (lucerne), slama  ili kukuruzni šrot, koji će upiti dio tekućine i podići udio suhe tvari u silaži. Da bi se sadržaj suhe tvari u jednoj toni silažne mase podigao sa 24% na 30% potrebno je dodati oko 140 kilograma kukuruznog šrota po toni svježe silažne mase.
• Dužina sječke može biti 1,5 do 2,0 cm, nije potrebno koristiti drobilicu zrna, tako da sam proces siliranja može ići brže uz uštedu energije.
• Takvu silažu treba skladištiti u zasebne silose ili na hrpe.
• Primjenjivati dobru praksu u pripremi silaže (gaženje, čistoća guma, brzo prekrivanje).
• Silose ne otvarati četiri do šest tjedana.
• Konzultirati se savjetnikom za hranidbu prije hranjenja takvom silažom, u cilju prilagodbe (balansiranja) obroka.

Slika 3. Dopuštena je veća dužina sječke

Tomislav Mesić, dipl. ing. agr.