Podizanje višegodišnjih nasada

Ako ste došli na ideju podizanja vlastitog voćnjaka, trebate to napraviti na najbolji mogući način.

Važno je znati što biste i gdje biste sadili, jer svaka voćna vrsta ima i neke svoje specifične zahtjeve. Najprije trebate odlučiti na kolikoj površini ćete saditi voćnjak, kako biste znali koja je količina  sadnica potrebna i na taj način osigurali zadovoljavajući sklop biljaka.

Prije sadnje trebate imati spoznaje o klimatskim prilikama (količina oborina, temperaturni minimum i maksimum), o reljefu i karakteristikama tla, o podlozi i sorti koju želite proizvoditi.

Odabir položaja je izuzetno važan, jer krivo odabrani položaj spada u naknadno nepopravljive izbore i može vam stvarati ozbiljne probleme. Kod odabira položaja treba voditi računa o:

  • dovoljnoj osunčanosti terena, da bi se osigurao potreban broj sunčanih sati, povoljne su  južne osunčane površine;
  • padu ili nagnutosti terena – treba birati blage padine radi ocjeditosti, preporuka je nagib terena 5 – 15 %;
  • nadmorskoj visini, preporučljivo >100m/nm;
  • izbjegavati depresije i udoline zbog moguće pojave mrazišta.

Kad ste se već odlučili što ćete i gdje saditi, treba voditi računa o kvalitetnoj pripremi površine za sadnju. Obavezno treba „uzorkovati“ tlo i poslati uzorke tla na analizu. Šalju se dva prosječna uzorka, s dubine od 0 cm – 30 cm i od 30 cm – 60 cm. Analiza daje podatke o vrijednosti pH tla (kiselosti), o sadržaju različitih makro elemenata, kao što su dušik (N), kalij (K₂O) i fosfor ( P₂O₅) te o sadržaju humusa. Na temelju dobivenih podataka treba izvršiti pripremu tla dubokim oranjem, rigolanjem ili podrivanjem na oko 60 m dubine. Pri tome se vrši djelomična kalcizacija, ako je potrebna i po preporuci osnovna gnojidba prije sadnje. Većina voćnih vrsta, osim nekoliko iznimaka, preferira slabo kisela do neutralna tla (pH 5,5 – 7,0), duboka, propusna i lagana tla, dobro opskrbljena P i K i po mogućnosti s dovoljnom količinom humusa. Takvih tala ima u stvarnosti, zapravo, ima malo te je dobra i kvalitetna priprema neophodna.

Slika 2. Mladi nasad aronije, Končanica, foto: Grubišić-Popović

Svakako se na vrijeme trebate pobrinuti i za nabavku deklariranog, kvalitetnog sadnog materijala za koji možete dobiti račun i deklaraciju, da biste ostvarili potporu (propisano Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2017. godinu, NN 19/2017.) To ćete postići ako dovoljno rano kontaktirate proizvođače voćnih sadnica.

Uz sve navedene pripreme dobro je imati i plan sadnje, kako biste mogli osigurati potreban materijal za iskolčavanje terena, markiranje sadnih mjesta i sl. Preporučuje se odabrati jesenski rok sadnje, ako je moguće, da bi sadnica imala dovoljno vremena za razvijanje korijena i prilagodbu nakon sadnje. To će omogućiti sadnici i bolji rast u proljeće kad krene vegetacija te manju mogućnost „neprimitka“, ako nastupi sušno i nepovoljno razdoblje, naročito ako se ne može osigurati dovoljna količina vode za navodnjavanje mladog nasada.

Da bi vaš nasad napredovao, treba ga redovito održavati po svim pravilima struke, što podrazumijeva: održavanje međurednog prostora, redovitu i pravilnu prihranu, zaštitu, formiranje uzgojnog oblika i rezidbu. Preporučuje se i postavljanje ograde, da bi se izbjegle moguće štete od divljači i, ako je ikako moguće, sustav za navodnjavanje.

Slika 3. Deklarirane voćne sadnice, foto: Lj. Šepak

Slika 4. Radovi prije sadnje, V. Popović

                                                                                                     Grozdana Grubišić-Popović, dipl. ing. agr.

Pripremi za ispis