Vijest, Voćarstvo

U prvoj dekadi srpnja (8./9. srpnja) kratki frontalni poremećaj prekinuo je višednevni niz vrućih i vrlo vrućih dana u kopnenim krajevima i na sjevernom Jadranu. Neizostavna oluja s jakom tučom veličine oraha pa čak i jabuke, 8. srpnja je poharala područje gornjeg Međimurja (Mursko Središće), uz nagli pad temperature (Pleškovec 22 °C). Najviše je kiše palo u unutrašnjosti (podaci DHMZ-a: u Virovitici 33 l kiše). Na sjevernom Jadranu je palo tek mjestimice malo kiše (Rijeka 3 mm).

Vruće vrijeme, s vrhuncem aktualnog vala vrućina upravo ovih dana (38 – 41 °C), stresno utječe i na višegodišnje nasade u cijeloj Hrvatskoj: voćnjake, maslinike, vinograde, uz manja odstupanja od županije do županije te od područja kontinentalne i priobalne Hrvatske.

Stanje u voćnjacima i preporuke

Zahvaljujući lošim iskustvima posljednjih desetak godina, kada su se počele intenzivno povećavati površine pod voćnjacima te uslijed globalnih klimatskih promjena u tom razdoblju, hrvatski voćari su naučili da bez navodnjavanja nema ozbiljne, kvalitetne i profitabilne voćarske proizvodnje. Većina „ozbiljnih“ proizvođača nasade navodnjavaju pa ako nemaju postavljene sustave za navodnjavanje kapanjem, ovih se vrućih srpanjskih dana snalaze na sve moguće načine. Kritično je u Baranji, gdje većina voćnjaka te sustave nema. Razlog tomu je nepristupačnost vode ili nedostatna sredstva za takva ulaganja.

Intenzivni nasadi jabuke uglavnom su podignuti primjenjujući suvremenu tehnologiju: sustave mreža za zaštitu od tuče i sustave mreža za navodnjavanje kapanjem. Takvi su nasadi manje izloženi ekstremnim uvjetima visokih temperatura i jakog sunca. Važnost postavljenih mreža je i u zaštiti plodova od pojave ožegotina te smanjenje gubitka vode isparavanjem, što omogućuje duže zadržavanje vlage u tlu.

Veći voćari počeli su navodnjavati nasade prije desetak dana, kako bi na vrijeme osigurali dovoljnu količinu vlage u periodu formiranja cvjetnih pupova za narednu godinu.

U nasadima koštičavog voća u cijeloj Hrvatskoj (kontinentalna Hrvatska, Istra, Zadarsko zaleđe, Vrgoračko polje, dolina Neretve) u tijeku je berba (breskve, nektarine, šljive).

U voćnjacima još nisu vidljive značajnije štete od suše, osim u voćnjacima na slabo bujnim podlogama s plitkim korijenom (za jabuku: M 27, M 9 i M 26; za krušku: dunja MC, dunja MA, dunja BA 29; trešnja na svim podlogama Gisele i Colta; za šljivu: Pixy, PENTA itd.), na pojedinim lokalitetima i gdje nema navodnjavanja (kao npr. Grad Zagreb i Zagrebačka županija). Na pojedinim sortama krušaka (viljamovka), zbog visokih temperatura, došlo je do crnjenja i sušenja lišća (Krapinsko-zagorska županija), a i primijećene su, rubno, štete od ptica, koje u potrazi za vodom oštećuju plodove. U nekim voćnjacima kontinentalne Hrvatske (Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska županija), poglavito kod koštičavog voća (višnje, trešnje, šljive), ove je godine sve više prisutna pojava sušenja stabala. U nasadima aronije pojavilo se sušenje grančica, vjerojatno uzrokovano suvišnom vlagom prošle i u proljeće ove godine. Na voćkama u uzgoju bez navodnjavanja plodovi prijevremeno dozrijevaju i opadaju na ranim sortama, a i sve više se javljaju ožegotine na listovima i plodovima. Na breskvama, šljivama i jagodastom voću (maline, ribiz i sl.) nastaju direktne i indirektne štete od uboda insekata.

U priobalnom dijelu RH nedostatak oborina i vlage očituje se, u prvom redu, kod mladih nasada, kod kojih nema mogućnosti navodnjavanja. Simptomi su žućenje i sušenje lišća (smokva, trešnja, bajam). Pojava smoljenja uočena je kod koštičavih voćaka, kod trešnje, višnje, breskve i marelice.

Simptomi stresa od visokih temperatura na voću

Venuće, žućenje i prerano opadanje, Manje ožegotine od sunca na jabukama lišća i plodova zbog suše, Manje ožegotine od sunca, Veće ožegotine na plodovima jabuka

Preporuke

Preporučuje se u voćnjacima, u kojima nema sustava za navodnjavanje, primijeniti folijarnu prihranu i pripravke za sprečavanje negativnog utjecaja stresa na biljke (rano ujutro ili kasno navečer), na bazi aminokiselina, kao što su: Drin, Megafol, Polyamin ili Kendal. Folijarna prihrana može se kombinirati s redovitom zaštitom protiv bolesti i šetenika, pri čemu treba obratiti pozornost na povećanu pojavu štetnika, zbog visokih temperatura (lisne uši, pauci, mineri, kruškina buha, savijači itd.) Zaštitu treba provoditi prema preporukama stručnjaka (Savjetodavna služba).

Voćarima, koji ulaze u sustav ekološke proizvodnje, preporučuje se primjena Algovital Plus-a.

Od agrotehničkih zahvata preporučuju se sljedeći: plitko frezanje tla i time „zatvaranje vlage u tlu“ unutar reda, redovito malčiranje međurednog prostora, zelena rezidba, radi smanjenja gubitka vlage evaporacijom i uništavanje ljetnih korova. Oprezno sa zelenom rezidbom, zbog mogućnosti pojave ožegotina na plodovima!

Kao posljedica suše, uočena je i iznimno velika pojava štetnih glodavaca (poljski miš, voluharica, vodena voluharica), a time i veće štete, koje oni uzrokuju na pojedinim voćnim kulturama, naročito kod voća na slabo bujnim podlogama i kod jagoda, na kojima osim glodanja korijena biljke, rade i indirektne štete glodajući crijeva za navodnjavanje, koja se nalaze ispod PVC folije. Stoga se preporučuje postavljanje lovki, na mjestima gdje su primijećene štete, uslijed pojave navedenih štetnika. 

Mlade nasade voćaka i vinove loze obvezatno treba zalijevati. Po mogućnosti postaviti malč oko mlade sadnice radi sporije evapotranspiracije vode iz tla.

Treba znati da stvaranje cvjetnih pupova u voćnjacima počinje u srpnju i kolovozu prethodne godine (8 do 10 mjeseci prije otvaranja cvjetnih pupova), i to sljedećim redoslijedom: orah, dunja, jabuka, kruška, višnja, šljiva, trešnja, ribiz, breskva, marelica, badem, lijeska (obrnuto cvatnji). Čimbenici, koji utječu na stvaranje cvjetnih pupova su: makro i mikro elementi u tlu, podloga, rezidba, intenzitet asimilacije (fotosinteza). Stog treba voditi računa da se u narednim mjesecima voćkama osigura što više tih čimbenika, kako bi voćke sljedeće godine rodile.

Podloga također utječe na stvaranje cvjetnih pupova. Kod većeg porasta moguć je manji broj cvjetnih pupova te je preporuka da se kod podizanja višegodišnjih nasada koriste podloge slabije bujnosti, ali je tada osnovni uvjet i postavljanje sustava za navodnjavanje.

Na stvaranje cvjetnih pupova utječe i lisna površina: veća lisna površina omogućuje veću asimilaciju i optimalno stvaranje rodnih pupova pa stoga treba čuvati list od bolesti i štetnika, jer oštećenjem listova usred ljeta  može izostati stvaranje pupova.

Poželjno je navodnjavati voćnjake gdje god je to moguće!

Stanje u maslinicima i preporuke

Maslina, kao kserofitna  biljka, uslijed visokih temperatura također pokazuje znakove nedostatka vlage u tlu i oborina i to uvijanjem lišća, a nerijetko i fiziološkim  odbacivanjem plodova.

Ovih dana i u maslinicima su uočeni simptomi nedostatka vlage. Posljedice suše i visokih temperatura naročito su izražene na plitkim i kamenitim terenima. U uvjetima nedostatka vlage u tlu otežano je usvajanje hranjiva, a maslina se trenutno nalazi u fenofazi intenzivnog porasta plodova i odrvenjavanja koštice, kada su zahtjevi za vodom i hranjivima najveći.

Kritična situacija je u Istarskoj županiji i to prvenstveno u južnoj Istri, jer je tu zadnja dobra kiša pala u ožujku pa su te visoke temperature i ekstremna suša uzrokovale slab porast plodova kod masline.

U maslinicima, koji imaju pristup vodi, preporučuje se obvezatno navodnjavanje. Količinu vode i učestalost navodnjavanja treba odrediti sukladno uočenim simptomima.

Ako ne postoji mogućnost navodnjavanja, preporuka je da se masline tretiraju folijarno – preko lista kombiniranim hranjivima (makro i mikro elementi) i biostimulatorima (antistresni preparati na bazi aminokiselina), koji povećavaju otpornost masline na sušu (Kendal, Megafol, Polyamin, Siapton, Drin i dr.). Razmaci između prskanja maslina mogu biti od 7–14 dana, odnosno sukladno preporuci proizvođača. Ta je sredstva moguće kombinirati zajedno sa sredstvima za zaštitu bilja protiv štetnika i bolesti na maslini.

Dodatno se za smanjenje posljedica suše mogu koristiti i razni agrotehnički zahvati, kojima je cilj smanjenje utroška vode i gubitka vlage iz tla, kao što su plitka obrada tla, uništavanje korova, malčiranje (zastiranje tla), uklanjanje vodopija i dr.

Mlade nasade maslina, uz gore navedeno, obvezatno treba navodnjavati!

Stanje u vinogradima i preporuke

Izrazito visoke temperature zraka, koje vladaju posljednjih dana u cijeloj Hrvatskoj, i kod vinove loze, kao i kod ostalih biljaka, uzrokuju stres.

U dobro njegovanim vinogradima i u vinogradima u dobroj kondiciji, na vanjskom izgledu vinove loze nisu još vidljive posljedice dugotrajnog sušnog i vrućeg razdoblja. No, ako takvo vrijeme duže potraje, sigurno će doći do poremećaja u rastu vinove loze i dozrijevanju grožđa. Simptomi su sve više vidljivi na brdskim i plitkim terenima, gdje nema mogućnosti navodnjavanja.

Simptomi suše u vinogradima (srpanj 2015., Vinogorja Benkovac i Nadin)

(Foto: Z. Vlatković)

Zbog nedostatka vlage u tlu slabija je fotosinteza pa osim što će grožđe biti lošije kakvoće, drvo neće dobro dozrijeti, a vinova loza neće sakupiti dovoljno hranjivih tvari potrebnih za prezimljavanje i rast u sljedećoj sezoni.

Navodnjavanje je učinkovito, ali i vrlo skupo te je u današnjim uvjetima ekonomski neopravdano. No, svakako je to preporučljiva mjera, naročito kod mladih nasada, kod kojih je plitki korijen, kao i kod nasada na pjeskovitim i propusnim tlima, jer oni već pokazuju posljedice dugotrajnog sušnog razdoblja.

Vinograd je već trebalo pripremiti na takve ekstremne vremenske uvjete, naročito vinograde na terenima, koji su skloni suši:

1. Gnojidba vinograda – treba ograničiti gnojidbu dušikom, jer bujni vinogradi imaju veće potrebe za vodom. Na terenima podložnim suši treba uzgajati kultivare vinove loze srednje do slabije bujnosti.
2. Obrada tla  –  treba na vrijeme uništiti korove, koji su konkurenti vinovoj lozi u korištenju vode. Korove treba suzbijati čim niknu, prije nego se jače razviju i potroše veći dio vode iz tla. Za vrijeme sušnih razdoblja provodi se samo vrlo plitka obrada tla, tzv. prašenje, koja može smanjiti štete od suše, jer se takvom obradom stvara rahli sloj zemlje, koji sprečava gubitak vode iz dubljih slojeva tla.
3. Zelena rezidba – prorjeđivanjem grozdića, prikraćivanjem mladica i skidanjem zaperaka smanjuje se opterećenje trsa i lisna površina, a time i potreba za većim količinama vode iz tla. No, tijekom suše jako prikraćivanje mladica i pretjerano skidanje zaperaka i lišća u zoni grožđi nije dozvoljeno. Grožđe je potrebno zasjeniti lišćem, da ne dođe do ožegotina i prisilnog dozrijevanja. Staro lišće gubi fotosintetsku aktivnost, a mlado lišće, odnosno lišće zaperaka, postaje nositelj fotosintetske aktivnosti.  

Ako se ovakvo vrijeme nastavi preporučuje se vinograde tretirati pripravcima na osnovi aminokiselina (npr. Drin, Siapton, Polyamin ili Megafol), koji će ublažiti posljedice stresa uzrokovanog visokim temperaturama te folijarna gnojidba (pripravcima kao što su Fertina, Vital, Kendal i sl.). Folijarna gnojidba može se primijeniti u kombinaciji sa sredstvima za zaštitu bilja, prema preporuci proizvođača i stručnjaka (Savjetodavna služba).

Ne preporučuje se uporaba sumpornih preparata s obzirom na visoke temperature, a prskanja vinograda treba obaviti u vrlo ranim jutarnjim i vrlo kasnim večernjim satima.

Specijalisti hortikulture Savjetodavne službe:

M. Mavračić, Nataša Puhelek-Puština, Štefanija Lovrenčić, M. Matovinović, D. Brečak, Grozdana Grubišić-Popović, Ljiljana Šepak, Anđelka Hodalić, Nikolina Štedul, Ruža Skenderović, Božica Dolić, N. Hrelja, Z. Miholić, Ž. Peran, Z. Vlatković, M. Tomić, J. Fadić, S. Štambuk, F. Puljić, A. Jakić, I. Batinović, Višnja Šimunović