Program RR, Vijest

Jedno od mogućih rješenja za ovakvu situaciju je svakako diversifikacija poljoprivredne proizvodnje odnosno proširenje asortimana proizvoda te unošenje promjena u postojećoj proizvodnji na OPG-u.

Kao primjer iz stočarske proizvodnje navodimo proizvodnju sira i ostalih proizvoda od mlijeka na OPG-ima. Ovim načinom proizvodnje rješava se problem otkupa mlijeka a ujedno se povećava prihod po litri proizvedenog mlijeka. Osim toga, prerada i prodaja takvog proizvoda iziskuje veći angažman na gospodarstvu što daje mogućnost zapošljavanju mlađih članova obitelji. S time u vezi omogućuje se ostanak mlađeg stanovništva u ruralnom području (nema potrebe napuštanja sela kao mjesta stanovanja), što ima šire društveno značenje jer se time sprječava depopulacija ruralnog područja. Dakle ovakvom proizvodnjom postiže se zapošljavanje cijele obitelji, povećava se ukupan dohodak na gospodarstvu, bez povećanja broja stoke, kao ni ukupne površine poljoprivrednog zemljišta. Ovdje svakako treba napomenuti da je potražnja za  tradicijskim proizvodima i proizvodima s dodanom vrijednošću u stalnom porastu. Gospodarstvo je umjesto prema kvantiteti orijentirano na podizanje kvalitete i raznovrsnosti proizvoda.

Kako je ruralni prostor sve traženiji kao mjesto za odmor i odmak od svakodnevnog užurbanog načina života, sela prestaju biti samo mjesta poljoprivredne proizvodnje već se pretvaraju u mjesta potrošnje. Ovo opet pruža posebne mogućnosti, poglavito mlađoj populaciji u stvaranju dodatnog prihoda i dugoročnu sigurnost u poljoprivredi pružanjem turističkih usluga. Naglasak je stavljen na mlađe članove gospodarstva jer je agroturizam specifična djelatnost koja zahtjeva izravan odnos domaćina s gostom, dosta vremena, spremnost i sposobnost ophođenja s gostima, poznavanje stranih jezika i dr. Uvođenjem agroturizma na gospodarstvo osim povećanja prihoda gospodarstva poljoprivredna proizvodnja se podiže na jednu višu razinu, povećava se proizvodnja tradicijskih proizvoda, uviđa se potreba i opravdanost očuvanja i uređenja starih seoskih kuća i objekata, očuvanja starih zanata te općenito kulture i tradicije dotičnog kraja. Ne smije se zanemariti niti mogućnost uvođenja ostalih nepoljoprivrednih usluga na takva gospodarstva, ovisno o sposobnostima i sklonostima članova domaćinstva.

Da bi gospodarstvo funkcioniralo na ovaj način potrebno je poštivati propisanu zakonsku regulativu te ishoditi za to potrebnu dokumentaciju. Dobivanje potrebnih rješenja i dozvola može biti manje ili više zahtjevno.

Za bilo koje područje profesionalnog rada, pa tako i u poljoprivredi, osim sposobnosti i znanja, značajno mjesto zauzima motivacija za pokretanjem vlastitog poslovanja, osiguranja financijske sigurnosti i neovisnosti, te rada kod kuće.

U ovome zahtjevnom poslu svakako je preporuka korištenje bespovratnih sredstva Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godine, kako bi se što lakše ostvarili zadani ciljevi u poslovanju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Ankica Rogošić, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica