Folijarna prihrana

Precizan proračun iznošenja i unošenja hraniva te praćenje visine prinosa i redovne analize tla mogu pomoći u planiranju i izračunu potrebne gnojidbe tla ali i folijarne prihrane, ovisno o zahtjevima biljne vrste. Za izračun potrebne količine gnojiva treba uvažavati planirani i realno mogući prinos, specifične potrebe biljne vrste i potencijal plodnosti tla.

Gnojiva koja se primjenjuju za prihranu putem tla mogu biti jednokomponentna, uglavnom dušična ili kombinacije sa ujednačenim količinama svih triju elemenata (NPK) uz dodatak mikroelemenata bitnih za dobar rast i razvoj biljne vrste koju prihranjujemo. Folijarna gnojiva su gnojiva koja sadrže hraniva u prilagođenim oblicima za prihranu preko lista, brzo se asimiliraju u biljkama, pri čemu se treba pridržavati preporučene koncentracije kako ne bi došlo do oštećenja biljaka. Kod pojedinih kultura folijarna prihrana je neizostavan način unošenja mikroelemenata  ( npr. kalcij, magnezij, bor i dr.) specijalno formuliranim hranivima za određene fenofaze, čime se znatno povećava prinos i poboljšava kvaliteta.

Folijarna prihrana se najčešće primjenjuje u povrtlarskoj proizvodnji. Kod povrtnih kultura najčešće se koristi folijarna prihrana koja povoljno utječe na cvatnju i oplodnju, te formiranje plodova (sa većim sadržajem kalcija) ili podzemnih i nadzemnih dijelova. Ovisno o tome koji dio biljke je cilj našeg uzgoja u prihrani se primjenjuju potrebna mikrohraniva. Pri tome je bitno pratiti usjev i fenofazu u kojoj se biljka nalazi kao i izgled biljaka te količinu hraniva koju smo unijeli, u usporedbi sa ukupno potrebnim količinama za tu kulturu. U poljoprivrednoj proizvodnji se posljednjih godina znatno povećala primjena tekućih gnojiva naročito u povrćarskoj proizvodnji.

Glavna prednost tekućih gnojiva je njihova praktična primjena jer jednim tretiranjem dodajemo biljci potrebne elemente u točno određenoj fazi razvoja. Na tržištu se mogu naći tekuća gnojiva u različitim formulacijama u vodotopivom obliku koji se mogu koristiti u sistemima za navodnjavanje. Osim toga koriste se i kristalonske formulacije uz navodnjavanje kap po kap, orošavanjem ili  prskanjem, te one formulacije koje su napravljene za specifične pH uvjete tla ili supstrata kod uzgoja u zatvorenim prostorima. Obzirom da gnojidba znatno utječe na prinos i kvalitetu plodova, kod povrtnih kultura je potreban malo veći oprez kad je u pitanju gnojidba dušikom. Višak dušika može dovesti do neželjenog akumuliranja nitrata u biljkama naročito kod lisnatog povrća (salata, špinat, blitva i dr.). Važan problem prevelike akumulacije nitrata u biljci predstavlja redukcija nitrata u nitrite koji su opasni za zdravlje ljudi.

                                                                                           Mara Bogović mag.ing.agr.

Pripremi za ispis